Burne reakcije u BiH zbog Trgovske gore: 'Borit ćemo se'

Političari i nevladini aktivisti u Bosni i Hercegovini vjeruju kako još mogu ishoditi promjenu odluke da Hrvatska svoj centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada izgradi na Trgovskoj gori i najavljuju kako će svoju borbu za to nastaviti kroz međunarodne strukture odnosno kroz mehanizme Espoo konvencije. To su u utorak najavili koordinator bosanskohercegovačkog pravnog i stručnog tima zaduženog za Trgovsku goru Borislav Bojić i ministar prostornog uređenja i graditeljstva Republike Srpske Bojan Vipotnik. Nakon što je Hrvatski sabor u ponedjeljak izglasao zakon  o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kojim se osigurava prostorno-plansko utvrđivanje lokacije centra te uvjeti provedbe zahvata u prostoru uz definiranje Čerkezovca na Trgovskoj gori kao preferirane lokacije, u BiH se nižu negativne reakcije temeljene na tvrdnjama kako će se time ugroziti okoliš u toj zemlji odnosno oko 300 tisuća stanovnika područja koje gravitira ka odlagalištu. 

U bivšoj vojarni Čerkezovac trebala bi biti podignuta potpuno nova građevina za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada uključujući onaj iz nuklearne elektrane Krško.

"Ovim zakonom Hrvatska šalje poruku da je sve završeno, ali to jednostavno nije točno. Ne postoji niti jedna institucija u Bosni i Hercegovini koja je suglasna da se radioaktivni otpad odlaže neposredno na granici i da ugrožava oko 300 tisuća stanovnika", kazao je Bojić za televiziju N1.

NA TRGOVSKOJ GORI? Sabor donio Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje otpada iz Nuklearne centrale Krško

Sličnu ocjenu je iznio i ministar u vlasti RS Vipotnik. On je odgovarajući na zastupnička pitanja na sjednici entitetskog parlamenta održanoj u utorak ustvrdio kako je usvajanje zakona u Hrvatskom saboru temeljeno isključivo na političkoj odluci a bez konzultacije sa stručnjacima.

"Mi na to imamo spreman odgovor", kazao je Vipotnik pojašnjavajući kako je to "sučeljavanje" predstavnika Hrvatske i BiH planirano za svibanj u tajništvu Espoo konvencije.

I BiH i Hrvatska potpisnici su konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica pa u BiH vjeruju kako im to pruža mogućnost osporavanja zakona koje je donio Hrvatski sabor.

Tema gradnje odlagališta na Trgovskoj gori među rijetkima je koja je povezala političare u BiH iz obadva entiteta pa tako potporu planovima da se taj projekt ospori pružaju i stranke iz Federacije BiH.

MORAMO IZGRADITI CENTAR Državni tajnik Špehar: Hrvatska do početka 2028. dužna početi s odvozom otpada iz NE Krško

Šef kluba zastupnika vladajućeg SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović ocijenio je kako se ovime dovode u pitanje dobrosusjedski odnosi.

"Zamislite da mi predložimo da se odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada gradi iznad Dubrovnika i da im objašnjavamo, kao oni nama, da nemaju razloga za brigu, da to nije štetno. Kakva bi bila reakcija iz Hrvatske? Da su planirali izgradnju odlagališta u okolici Zagreba ja bih vjerovao u ono što govore. Ovako, nemam nikakvo razumijevanje za odabir lokacije", kazao je Magazinović.

Slična je i reakcija oporbene Stranke demokratske akcije (SDA). Iz te su se stranke u utorak očitovali izjavom u kojoj su naveli kako je zakon kojega je usvojio Hrvatski sabor "demonstracija bahatosti i nastavak agresivnog gaženja interesa Bosne i Hercegovine i njenih građana" a Hrvatsku su pozvali da zakon opozove.