Čak 15 udruga traži OECD da reagira i naloži Vladi puno bolju zaštitu zviždača novim zakonom

Vlada mijenja Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno "zviždača", a već smo pisali da su brojne udruge civilnog sektora bile nezadovoljne predloženim izmjenama. Međutim, u javnoj raspravi je Ministarstvo pravosuđa i digitalne transformacije uglavnom odbilo ključne primjedbe. Kako se zakon mijenja zbog planiranog  članstva Hrvatske  u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj(OECD), čak 15 udruga je potpisalo dopis i poslalo na nadležni odbor OECD-a kako bi upozorili na nedovoljne izmjene zakona koje zbog toga neće zajamčiti bolju zaštitu prijavitelja nepravilnosti. 

Naveli su da, nažalost, predložene izmjene Zakona ne jačaju mehanizme zaštite zviždača od osvete, ne osiguravaju besplatnu primarnu i sekundarnu pravnu pomoć bez imovinskog cenzusa, besplatnu psihološku pomoć niti financijsku pomoć prijaviteljima,
ne rješavaju problem dugotrajnih sudskih postupaka niti osiguravaju privremenu mjeru povratka na rad dok traje sudski spor za zaštitu prijavitelja, ne uklanjaju problem tzv. „Lex AP“ koji ograničava slobodu informiranja i obeshrabruje prijave nepravilnosti.

MITO I KORUPCIJA Pobjeda zviždačice! Sud odbacio prijave protiv Adrijane Cvrtile: 'Radila sam savjesno sve...'

"Ovakav pristup riskira da Hrvatska formalno ispuni samo minimalne uvjete EU Direktive, ali ne i ključne OECD kriterije za učinkovitu provedbu antikorupcijskih politika. To može imati izravne posljedice na ocjenu pristupnog procesa.

Posebno zabrinjava činjenica da je u hrvatskom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti pojam iz članka 6. stavka 1. Direktive (EU) 2019/1937 – reasonable belief (“razumno uvjerenje”) – zamijenjen strožim formulacijama poput “učinio vjerojatnim” ili “u dobroj
vjeri”. Ovakav pristup postavlja viši dokazni prag od onoga koji predviđa Direktiva te je već rezultirao pravomoćnom sudskom presudom u kojoj prijavitelju nije priznata zaštita upravo zbog primjene ovog strožeg standarda. Takvo odstupanje od europskog pravnog okvira obeshrabruje prijavljivanje nepravilnosti, sužava krug zaštićenih osoba i dovodi u pitanje usklađenost Hrvatske s obvezama iz Direktive i preporukama OECD-a. 

Stoga pozivamo OECD da u svojoj evaluaciji preporuči Hrvatskoj:

1. Uvođenje hitnih privremenih mjera povratka na rad dok traje sudski spor za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
2. Uvođenje besplatne primarne i sekundarne pravne pomoći bez imovinskog cenzusa.
3. Jačanje neovisnosti i edukacije povjerljivih osoba kroz jasne procedure (unutarnji kanali prijave nepravilnosti) , edukacije sudaca i odvjetnika koji sude prijaviteljima nepravilnosti i financiranje edukacije iz državnog proračuna.
4. Povećanje transparentnosti putem javnih godišnjih izvještaja o prijavama, ishodima i izrečenim kaznama.
5. Puno usklađivanje sa standardima i preporukama OECD-a temeljenima na najboljim praksama država članica.

Snažna i provediva zaštita prijavitelja nepravilnosti nije samo zakonodavna obveza, već i ključan pokazatelj političke volje i institucionalnog integriteta potrebnog za članstvo u OECD-u." stoji u dopisu koje potpisuje Adrijana Cvrtila, predsjednica udruge Pomak. Uz tu udrugu su potpisnici i udruge: Rehabilitacijski centar za stres i traumu, ACT Grupa, Documenta, Centar za mirovne studije, Udruga žena Vukovar, GONG, Mreža mladih Hrvatske, Politiscope, Dugine obitelji, Informativno pravni centar, Zelena akcija, Zelena Istra, Centar za građanske inicijative Poreč, Udruga za razvoj civilnog društva