Samo nekoliko mjeseci nakon referenduma o izboru ustavotvorne skupštine na kojem su birači masovno odbacili tradicionalne političke stranke koje su vodile zemlju od uvođenja demokracije prije 31 godine
NAKON KRVAVIH PROSVJEDA
Čile bira novog predsjednika u nedjelju, u pripremi i novi ustav
Dvije godine nakon krvavih prosvjeda koji su doveli do toga da će Čile končano odbaciti svoj ustav iz doba diktature, u nedjelju se održavaju izbori za novog predsjednika koji će preuzeti kormilo vlasti u turbulentnim vremenima.
Samo nekoliko mjeseci nakon referenduma o izboru ustavotvorne skupštine na kojem su birači masovno odbacili tradicionalne političke stranke koje su vodile zemlju od uvođenja demokracije prije 31 godine, na izborima se kandidiralo sedmero kandidata koji žele zamijeniti nepopularnog predsjednika Sebastiana Pineru.
Kandidati dolaze s cijelog političkog spektra, od ljevice do desnice, a najmanje su popularni centristi, po anketama koje su pokazale i da je polovica od 15 milijuna ljudi s pravom glasa neodlučna.
Favoriti su Gabriel Boric (35), političar hrvatskog podrijetla iz ljevičarske koalicije Podržimo dostojanstvo čiji je član i Komunistička partija, te kandidat krajnje desnice Jose Antonio Kast (55) iz Republikanske stranke. Svaki od njih uživa otporu oko četvrtine birača.
"Nisam osjećala takvu neizvjesnost od referenduma 1988. kojim je okončana 16-godišnja vladavina diktatora Augusta Pinocheta", kazala je Silvia Gutierrez, 60-godišnja medicinska sestra iz Santiaga.
Njezina obitelj, koja tradicionalno glasa za istu koaliciju lijevog centra, „sada je podijeljena: neki podržavaju desnicu, neki ljevicu”, kazala je za AFP.
Čileanci, kojima će to biti četvrti izlazak na birališta u 18 mjeseci, u nedjelju će birati i novih 155 članova Zastupničkog doma te gotovo dvije trećine senatora.
Novi Kongres bit će na vlasti kad će zemlja iduće godine odlučivati na obveznom referendumu hoće li usvojiti novi ustav.
Velika nejednakost
Nacrt ustava već se priprema, što je ustupak teškom mukom izboren na masovnim prosvjedima u listopadu 2019. protiv malih plaća i mirovina, loše zdravstvene skrbi i obrazovanja te, po nedavnom izvješću OECD-a, „uporno velike nejednakosti” između bogatih i siromašnih.
Za to se uglavnom odgovornim smatra Pinochetov ustav, koji je po mišljenju stručnjaka učinio zemlju bogatom promičući privatno poduzetništvo u svim sferama, ali na štetu siromašnih i radničkih klasa.
Deseci ljudi poginuli su u višetjednim prosvjedima 2019. koji su bili najgora društvena kriza u zemlji u nekoliko desetljeća.
Vlada je naposljetku pristala na referendum na kojem je godinu dana kasnije gotovo 80 posto birača podržalo donošenje novog ustava koji će pripremiti ustavotvorna skupština.
Ustavotvornu skupštinu birači su izabrali u svibnju, kada su neovisni kandidati pretežito s ljevice odnijeli prevagu jer su Čileanci okrenuli leđa tradicionalnim političkim strankama.
Nije poznato kako će i hoće li novi ustav imati utjecaja na broj mandata ili ovlasti novog predsjednika.
Teško razdoblje
Milijarder Pinera, kojemu istječe drugi mandat obilježen gospodarskim i društvenim previranjima, ima rekordno slabu potporu u javnosti. Pinerin prvi mandat bio je od 2010. do 2014.
Gospodarski problemi pogoršali su se zbog pandemije koronavirusa. Porasla je nezaposlenost, inflacija iznosi šest posto, a vanjski dug vinuo se u nebesa, jer su potrebe za socijalnom pomoći i subvencijama eksplodirale.
Sa sigurnošću se može reći da velik dio Čileanaca želi vladu koja će biti više intervencionistička i socijalno osjetljiva, bolji pristup javnom zdravstvu i obrazovanju te promjenu mirovinskog sustava, koji je u privatnim rukama.
Međutim, analitičari ukazuju i na nedavni zaokret udesno koji se djelomično pripisuje ponekad nasilnim prosvjedima, ali i sve većoj zabrinutosti zbog imigracije i kriminala.
„Tko god osvoji idući mandat naslijedit će teško razdoblje”, rekla je Claudia Heiss, politologinja s Čileanskog sveučilišta upozorivši da je vjerojatan „društveni sukob” kada isteknu socijalne subvencije povezane s pandemijom.
Odaziv na izborima u Čileu je nizak i obično je manji od 50 posto otkako je 2012. glasanje postalo dobrovoljno.
Za pobjedu u prvom krugu kandidat mora dobiti 50 posto glasova, ali s obzirom na to da birači u velikom broju ne izlaze na izbore i puno ih je neodlučno, analitičari vjeruju da će se održati i drugi krug koji je predviđen za 19. prosinca.
Rezultati se očekuju u nedjelju kasno navečer po mjesnom vremenu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
