Da su nacionalni ispiti uvjet za srednju školu, roditelji bi plaćali djeci instrukcije da ih polože

Testiranje iz hrvatskog jezika proteklo je bez poteškoća, u skladu s propisanim procedurama. Ispitu je pristupila većina učenika. Dvoje nije pisalo zbog bolesti. Učenici su pokazali visoku razinu koncentracije te su nakon pisanja dežurnim učiteljima rekli da im je test iz hrvatskog bio dosta zahtjevan, rekla nam je u ponedjeljak Silvana Bjelovučić, ravnateljica dubrovačke OŠ Marina Getaldića.

Njihovi učenici četvrtih razreda, baš kao i u cijeloj Hrvatskoj, ovaj tjedan polažu novi ciklus nacionalnih ispita. Nakon hrvatskog jezika, četvrtaši pišu još matematiku, te prirodu i društvo. Idući ponedjeljak, s ispitima počinju učenici osmih razreda. Oni će ih pisati tri tjedna i to iz osam predmeta.

'Više brinem zbog srednje'

- Zanima me kako će ti ispiti izgledati, ali me i malo strah. Ima toliko toga, a sad me je već počela hvatati panika zbog srednje škole. O ocjenama za srednju puno više razmišljam, kaže nam Igor (15), učenik 8. razreda novozagrebačke osnovne škole.

Njegova vršnjakinja Mateja kaže kako im je profesorica iz biologije rekla da će gledati kako su napisali nacionalne ispite i da će to uzeti u obzir kod zaključivanja ocjene.

- Znam da se upisuje bilješka u e-dnevnik, ali nadam se da me neće zeznuti. Inače me nije strah, znam da se ne ocjenjuju. Ipak, da mi se to boduje za srednju, mama bi me slala na instrukcije, barem iz matematike - kaže nam Mateja.

'Ovo mi se čini kao gubitak vremena'

Njih dvoje, kao i svi njihovi kolege u osmim razredima diljem Hrvatske, idući tjedan počinju pisati nacionalne ispite i pisat će ih dva tjedna. Učenici 4. razreda ispite pišu ovaj tjedan, prvi, iz hrvatskog jezika, pisali su jučer.

Igorova majka kaže kako ni sama ne zna što misliti o nacionalnim ispitima.

- Igor ima 13 predmeta, dobar dio njegovih prijatelja i po 14, gradiva koliko hoćeš, a vremena je sve manje. Sad će se dva tjedna, uz ostale obaveze i testove, morati baviti tim ispitima, a nisam sigurna koja je korist od njih. Fokusirani smo na srednju školu, a svi znamo da je prosjek presudan za upis. Ovo mi se čini kao gubitak vremena - kaže Ana Milanović.

DETALJNA ANALIZA Učenici Zaprešića najbolji na nacionalnim ispitima, više od polovice škola ispod prosjeka

Ovo je treća generacija učenika koji pišu nacionalne ispite na nacionalnoj razini. Ispiti se ni ove godine neće bodovati za upis u srednje škole, iako ravnatelji srednjih škola to priželjkuju. Testiranje služi tome da se stručno utvrdi gdje učenici imaju najviše zaostataka u znanju i da se ujednače ishodi među u učenicima u svim dijelovima zemlje. Roditeljima, ipak, često nije jasno zašto se  djecu uopće testira.

'S učenicima se radi cijelu godinu'

Zanimljivo je da najbolje rezultate postižu učenici iz manjih sredina, prvenstveno Makarske, Dubrovnika i Krapine. Stoga smo Silvanu Bjelovučić pitali kako u njezinoj OŠ Marina Getaldića rade s učenicima.

- Priprema je dio redovitog nastavnog procesa tijekom cijele školske godine. Učitelji sustavno prate napredak učenika, uvježbavaju tipove zadataka i razvijaju način logičkog razmišljanja, povezivanja činjenica i pristupa takvom obliku provjera. Nakon svakog ciklusa nacionalnih ispita provode detaljne analize rezultata i ankete učenika, po predmetu, na temelju kojih učitelji prilagođavaju nastavne metode i pristupe kako bi učenicima omogućili što bolje rezultate i kvalitetnije usvajanje znanja - objasnila je Bjelovučić.

Foto: Unai Huizi

Smatra kako nacionalni ispiti imaju veliku vrijednost jer pružaju objektivan uvid u razinu usvojenosti znanja i učinkovitost nastavnog procesa.

- Iako rezultati ne utječu izravno na upis u srednju školu, učenici ih većinom shvaćaju ozbiljno i iznimno su odgovorni. Kad bismo imali izravan utjecaj na upise, razina pritiska bila bi veća, ali osnovni cilj ostaje podrška učenicima u učenju - rekla je i dodala kako upravo jako dobri rezultati dubrovačkih učenika pokazuju njihovu visoku razinu odgovornosti.

Jako dobre rezultate postižu učenici škola koje su uključene u cjelodnevnu nastavu, a to pokazuje koliko je važno više rada s djecom u školi.

Balković: Treba razjasniti što želimo

Učenicima i roditeljima ključno je da nacionalni ispiti nemaju utjecaj na upis u srednje škole. U anketi portala srednja.hr, primjerice, roditelji su potvrdili kako bi plaćali djeci instrukcije da se boduju za srednje škole.

Imaju li onda nacionalni ispiti smisla, pitali smo Mislava Balkovića, rektora Sveučilišta Algebra Bernays i dugogodišnjeg stručnjaka u obrazovanju. On smatra da imaju smisla i veliku vrijednost, no važno je da se rezultati koriste za prilagodbu nastave, dodatnu podršku učenicima i bez mijenjanja kriterija ocjenjivanja.

Foto: algebra bernays

Smanjenje pritiska za učenike

- Prva je formativna - objektivizacija ocjena i pravovremena povratna informacija učenicima, roditeljima i nastavnicima o stvarnoj razini znanja u odnosu na nacionalne standarde. Kriteriji ocjenjivanja razlikuju se od škole do škole, pa čak i od nastavnika do nastavnika. Učenik koji ima odlične ocjene ne mora nužno imati znanje usporedivo s vršnjacima na nacionalnoj razini. Nacionalni ispiti trebali bi omogućiti "umjeravanje“ kriterija i pravodobnu reakciju - dodatni rad, prilagodbu očekivanja i realniji odabir daljnjeg obrazovnog puta. Druga svrha je sustavna – smanjenje pritiska u jednoj točki školovanja. Umjesto da o budućnosti učenika odlučuje jedan visokorizični ispit (poput prijemnog ili državne mature), rezultati bi se mogli prikupljati i pratiti kroz dulje razdoblje. Time bi se smanjio stres i umanjio utjecaj eventualne inflacije ocjena - ističe Balković.

No, dodaje, ključno je razjasniti želimo li da nacionalni ispiti budu razvojni alat ili selekcijski mehanizam.

- Trenutno su niskorizični. Ako postanu uvjet za srednju školu, postaju visokorizični ispiti, što neminovno mijenja ponašanje škola i učenika, povećava stres i potiče "učenje za test". Mogu imati selekcijsku ulogu, ali tada treba jasno definirati težinski faktor, osigurati potpunu standardizaciju te voditi računa o jednakim prilikama učenika - zaključuje.

Izbjegavati stigmatizaciju

Posljednjih godina postalo je popularno rangirati škole po raznim kriterijima, nacionalni ispiti su jedni od njih. Je li to uopće dobro?

- Transparentnost je legitimna. Građani financiraju obrazovni sustav i imaju pravo znati kakvu kvalitetu pružaju pojedine škole. U visokom obrazovanju akreditacije i rezultati kvalitete javno su dostupni – ne vidim principijelni razlog zašto bi osnovne i srednje škole bile izuzete. Međutim, ključno je kako se ti podaci komuniciraju. Rangiranje bez konteksta može dovesti do pogrešnih zaključaka. Škola koja upisuje već izvrsne učenike gotovo će uvijek imati bolje rezultate od škole koja radi s učenicima slabijeg socioekonomskog statusa. To ne znači nužno da prva škola stvara veću "dodanu vrijednost". Zato bi uz rezultate trebalo prikazivati i kontekst: strukturu upisanih učenika, napredak učenika kroz vrijeme, pokazatelje dodane vrijednosti škole. Ako se podaci interpretiraju odgovorno i iz relevantnih izvora, bez senzacionalizma, oni mogu biti poticaj za unapređenje rada i izgradnju ugleda škole. Ako se koriste površno, mogu produbiti stigmatizaciju i nejednakosti - ističe Balković.

Šibenik: Po?elo drugo polugodište i u?enici se vratili u školske klupe | Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Kako poboljšati sustav upisa u srednje škole, što bi bilo važnije za učenike, da dobiju priliku upisati škole koje žele?

- Tri su ključne stvari: Objektivizirati ocjene – kroz standardizirane elemente vrednovanja; davati ranu i jasnu povratnu informaciju o stvarnim sposobnostima učenika te povezati interese i sposobnosti pri izboru škole. Učenici bi trebali birati srednju školu prema interesima, ali i uz realnu procjenu vlastitih kompetencija. Sustav treba omogućiti da se ta procjena dobije dovoljno rano, kako bi bilo vremena za dodatni rad ili prilagodbu očekivanja. Cilj ne bi trebao biti samo raspodjela učenika po školama, nego usmjeravanje učenika prema obrazovnom putu u kojem imaju najveće šanse za uspjeh i razvoj - zaključuje rektor Sveučilišta Algebra Bernays.