News

Komentari 84

'Danas kad imamo dovoljno cjepiva, nema ni jednog razloga da itko više premine od korone'

'Danas kad imamo dovoljno cjepiva, nema ni jednog razloga da itko više premine od korone'

Obzirom da od četvrtka 15. srpnja zastupnici odlaze na Ustavom propisanu stanku od dva mjeseca, zasjedanje su započeli u ponedjeljkom i to raspravom o izvješću premijera Plenkovića o sastancima EU Vijeća

Čitav svijet i svi zajedno od početka pandemije svoje smo nade polagali u pronalazak učinkovitog i sigurnog cjepiva, što je i ostvareno zahvaljujući najvećem kolektivnom istraživačkom pothvatu u povijesti, istaknuo je premijer Andrej Plenković govoreći o razvoju cjepiva u sabornici, gdje je zastupnicima podnio izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u prvoj polovini godine. 

Podsjetio je na probleme na početku cijepljenja te zaostajanje u distribuciji AstraZenecinog cjepiva, zbog čega se Vlada izborila za dodatne doze Pfizera. 

Cijepljenje

- Za sad smo osigurali više od 3,8 milijuna doza cjepiva, a procijepili smo 46,2 posto odraslog stanovništva. Nažalost, ispod smo one ambicije od 55 posto cijepljenih do 1. srpnja, ali vidite i sami da postoje otpori u hrvatskom društvu. Zato trebamo zajedničkim naporima motivirati i ohrabriti građane na cijepljenje - istaknuo je naglasivši kako trenutno imamo 1,3 milijuna neutrošenih doza. 

- U tim uvjetima donirali smo 390.000 doza, većinom susjednim zemljama, a najviše BiH - dodao je i ponovno apelirao na sve da se cijepe. 

- Osim zaštite svog zdravlja, time pridonose kolektivnoj borbi protiv ove pandemije, a sebi omogućuju brži povratak u normalni društveni život. Korona virus neće sam od sebe nestati, moramo ga pobijediti i to možemo samo svi zajedno. Bez visoke stope procijepljenosti ne može se pobijediti virus jer što nas se manje cijepi to se epidemija samo produljuje. Danas kada imamo dovoljno cjepiva nema više ni jedan razlog da itko više premine od koronavirusa u Hrvatskoj. Svaka cijepljena osoba, svaka spriječena zaraza danas, spašen je život sutra i jedna mogućnost mutacije manje - poručio je.

Potpore poduzetnicima

Naglasio je kako su potporama gospodarstvu, u iznosu od 17 milijardi kuna, spriječili eksploziju nezaposlenosti, val stečaja i riješili egzistencijalne probleme obitelji i radnika. 

- Spriječili smo sve moguće probleme bilo horizontalnim ili sektorskim mjerama i možemo reći da smo prebrodili tu krizu na najbolji mogući način. Sad se okrećemo stvaranju radnih mjesta - rekao je premijer dodavši kako nas je pandemija do sada koštala u iznosu od 20 posto Državnog proračuna, odnosno 4,5 milijardi eura. Uz to smo, dodao je, imali i dva razorna potresa. 

- U narednim godinama računamo posebno na Nacionalni plan oporavka i otpornosti i višegodišnji financijski okvir koji će nam pomoći da ispunimo sve kriterije, a prema našim projekcijama ovo je ambiciozan, ali realan cilj. U tom kontekstu, nakon prošlogodišnjeg pada BDP-a za osam posto, ove godine očekujemo snažan ekonomski oporavak, odnosno rast BDP-a od 5,2 posto, prema Ministarstvu financija, odnosno od 6,8 posto prema HNB-u - istaknuo je dodavši kako i prema programu "EU sljedeće generacije" Hrvatskoj odobreno 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, od kojih ćemo uskoro dobiti prvih 818 milijuna eura.

Osuda ropstva, govora mržnje i nasilja

Istaknuo je i nekoliko ružnih događaja posljednjih dana. 

- Hrvatska je europska i suverena zemlja svojih građana, koji su svi jednaki pred zakonom. U proteklim tjednima imali smo nekoliko žalosnih incidenata obilježenih govorom mržnje i napadima na naše sugrađane. To najoštrije osuđujem i očekujem od mjerodavnih
pravosudnih institucija poduzimanje potrebnih koraka, a od javnosti da takvo ponašanje prijavljuju ako ga primijete. Isto tako imali smo nekoliko ružnih slučajeva trgovanja ljudima, suvremenog ropstva, što je nedopustivo i mora biti najoštrije sankcionirano - poručio je.

Četiri strateška cilja do kraja mandata

Istaknuo je i četiri strateška cilja u narednom razdoblju, a to su -  završetak Pelješkog mosta ove godine, ulazak u Schengen 2022., uvođenje eura 2023. te jačanje obrambene sposobnosti nabavkom borbenih aviona 2024. Dodao je još i ukidanje viza na jesen za putovanja u SAD.

Govoreći o uvođenju eura, istaknuo je kako je, prema Barometru, potpora hrvatskih građana za to porasla s 61 na 67 posto.

Od bitnih vanjskopolitičkih tema o kojima se raspravljalo još na sastancima Europskog vijeća izdvojio je odnose s Ujedinjenom
Kraljevinom, Rusiju i Bjelarus, Istočno Sredozemlje i Tursku, Južno susjedstvo, Bliski istok i Afriku. 

O razrješenju Bačića i imenovanju Kunića

Sabor će u popodnevnim satima raspraviti i prijedlog svog Odbora za medije da Kazimira Bačića razriješi dužnosti ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, a da za vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja imenuje Renata Kunića.  

Bačić je, podsjetimo, uhićen u nedavnoj antikorupcijskoj akciji policije i USKOK-a, na teret mu se stavlja kazneno djelo trgovanja utjecajem, a Nadzorni odbor HRT-a odlučio je pokrenuti postupak njegova razrješenja zbog narušavanja ugleda kuće.

Uvažavajući presumpciju nevinosti, Nadzorni odbor ipak smatra da u okolnostima, kada se protiv Bačića vodi istraga zbog osnovane sumnje u počinjenje teškog kaznenog djela on više ne može vjerodostojno obavljati svoju dužnost, odnosno predstavljati i zastupati HRT.

Zakon o HRT-u propisuje da postupak razrješenja Glavnog ravnatelja HRT-a pokreće Nadzorni odbor HRT-a, a prijedlog za razrješenje Saboru formalno podnosi Odbor za medije.

Bačića se sumnjiči da je u ime poduzetnika Milana Lončarića, pokojnom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću odnio 50.000 eura mita za posredovanju u projektu Vrtovi svjetla. Za svoju je ulogu kao nagradu, sumnja USKOK, dobio stan vrijedan više od milijun kuna u zagrebačkoj Radićevoj ulici, pokraj Trga bana Jelačića.

Najčitaniji članci