Euro kojeg uvodimo od 1. siječnja iduće godine podijelila je desni i lijevi dio oporbe u Saboru. Lijevi podržavaju, uz naglasak da su i dalje ostala neodgovorena ključna pitanja, desni se protive u ovom trenutku
SABOR O UVOĐENJU EURA:
Desni dio oporbe protiv eura u ovim okolnostima: 'Sada nije trenutak, nismo još spremni'
Da Hrvatska trenutno nije spremna za ulazak u eurozonu upozorili su prilikom saborske rasprave o Zakonu o uvođenju eura desni oporbenjaci - Suverenisti, zastupnici Mosta, Kluba za pravednu Hrvatsku te Domovinskog pokreta.
- U doba najveće financijske neizvjesnosti u EU, najveće energetske krize, najviše stope inflacije unutar EU u zadnjih 20-ak godina, ulaziti u eurozonu nije mudro. Ovo je, nažalost, jedan politički projekt, prvenstveno premijera, a ne ekonomski projekt. Ni jedan ekonomski pokazatelj vam ne ide na ruku - poručio je predsjednik Suverenista Marijan Pavliček dodavši kako nam jedino rastu državna potrošnja, inflacija i deficit Državnog proračuna.
'Srljamo kao guske u maglu'
- Svi ovi pokazatelji potvrđuju da srljamo u nešto što nismo spremni, srljamo kao guske u maglu, kako je rekao Stjepan Radić. O ovome treba odlučiti narod na referendumu, treba pričekati dok ne stanemo financijski na noge i dok ne vidimo kako će se ova neizvjesna situacija odvijati - poručio je.
Njegova stranačka kolegica Vesna Vučemilović naglasila je kako brojni neovisni ekonomisti upozoravaju da nije vrijeme za uvođenje eura.
- Uvođenje eura nije ekonomsko pitanje jer građani neće bolje živjeti niti će gospodarstvo lakše poslovati. To je trenutno jedino političko pitanje. Ključno pitanje je hoće li standard građana i kupovna moć porasti. Odgovor je da, nažalost, neće, dapače, dodatno će pasti, lošije ćemo živjeti - poručila je dodavši kako su tzv. crne liste kao zaštitni mehanizam potrošača u ovom drugom čitanju iz Zakona nestale.
- Mada se ta mjera potvrdila kao vrlo učinkovita. Zašto niste propisali da barem svi poslovni subjekti u državnom vlasništvu moraju pristupiti Etičkom kodeksu (umjesto crnih lista, op.a)? To je veliki broj poslovnih subjekata - istaknula je.
'Nismo protiv uvođenja eura, ali ne sada'
Ružica Vukovac u ime Kluba za pravednu Hrvatsku naglasila je kako oni nisu protiv uvođenja eura, ali ne sada.
- Smatramo da Hrvatska zaslužuje biti uz bok razvijenih članica EU, međutim mi smo gospodarski opterećeni. Od 3,8 milijuna stanovnika njih milijun živi na rubu siromaštva, imamo preko 100.000 nezaposlenih, preko 200.000 blokiranih, daljnji egzodus stanovnika. Ovo nije trenutak za ulazak u eurozonu - istaknula je, a predsjednik Mosta Božo Petrov, koji je mišljenja kao prethodnici koji su govorili, upitao je vladajuće čime jamče građanima da se uvođenjem eura neće dogoditi još veći inflacijski šok, rast cijena, da neće prevladati uvoz, da im plaće neće pasti i da neće morati opet trbuhom za kruhom.
- Svi neovisni financijski eksperti mjesecima, ako ne i godinama, upozoravaju Hrvatsku da ne srlja. Kad smo upozoravali na inflaciju, nazivali ste nas katastrofičarima. Ja razumijem sve argumente koje navodite, ali nisam čuo do sada da je itko iz Vlade rekao da jamči da se sve ovo neće dogoditi. Ovo će se sve proći, ali za pet, 10 godina ćete morati sebe pogledati u ogledalo - rekao je.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručuje kako je za njega ovo vrlo emotivna tema te žalostan trenutak.
- Ako uvodite euro znači da gasite i skončavate život hrvatskoj kuni i to je za nas duboko emotivna tema, koja je u samoj biti hrvatske državnosti i za taj iskorak nismo spremni i mislimo da Hrvatska nikada nije ni trebala biti spremna na to. Ulazak u EU i NATO savez, kao i u Schengen bili su naši strateški ciljevi, ali euro - ne bih se baš složio da je to strateški interes hrvatskog naroda. Prelako smo se odrekli hrvatske kune - poručio je upitavši je li ovo put ka ukidanju suverenih država.
- Podsjetit ću vas, politika Franje Tuđmana je bila EU kao zajednica suverenih država, ali niti u jednom segmentu ni milimetru stupanje u nove državne zajednice. Zašto ovakve teme provlačimo mimo volje naroda, ne znam - poručio je, a njegov stranački kolega Ante Prkačin dodao kako uvođenjem eura kao službene valute odvajamo i Hrvate u BiH od nas u Hrvatskoj.
'Hrvatska će biti spremna za uvođenje eura od 1. siječnja 2023.'
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako Hrvatska euro uvodi po planu.
- Mi smatramo da će Hrvatska bit kadra ispuniti sve kriterije i biti spremna uvesti euro od 1. siječnja 2023. - rekao je.
Podsjetio je na dualno iskazivanje cijena od 5. rujna, koje će biti obvezno cijelu iduću godinu, uz izuzetke koji se odnose na OPG-ove, prodajna mjesta putem automata, štandove na tržnicama, prodaju na kioscima, toteme na benzinskim pumpama, taksimetre, artikle koji su već unaprijed otisnuti, poput taksi, biljega, lutrijskih srećki, bonova za mobitele, a koji će vrijediti do isteka zaliha. No, na računu će cijene kupljenih artikala morati biti iskazane i u kunama i u eurima.
Dodao je i kako HNB mora povući milijardu i 100 milijuna kovanica i oko 500 milijuna komada novčanica kune.
- Po jednoj transakciji će se moći promijeniti 100 novčanica i 100 kovanica u poslovnicama FINA-e, bankama, Hrvatskoj pošti, a za zamjenu preko 15.000 kuna gotovine će vas službenik tražiti identifikacijski dokument - istaknuo je još Marić.
Naglasio je kako je osnovno načelo Zakona zaštita potrošača te da će u kontrolu neopravdanog rasta cijena uključiti i udruge civilnog društva.
- To je bila praksa i u drugim zemljama EU. Ako dođe do nepravilnog preračunavanja, tu su stvari vrlo jasne, odredbe zakona jasno propisuju kako će državne institucije reagirati - dodao je.
Osvrnuo se na mišljenja da kunu ne treba zamijeniti eurom istaknuvši kao glavne benefite eura eliminiranje tečajnog rizika, značajno smanjivanje valutnog, odnosno kamatnog rizika.
- Neke od tih stvari smo mi već osjetili u pozitivnom smislu kod izdavanja naših obveznica, kao i u kretanju kamatnih stopa i na kredite gospodarstva i potrošača, u konačnici to i kreditne rejting agencije vrlo jasno i nedvosmisleno navode. Uvođenje eura u RH znači dvije stepenice viši, bolji kreditni rejting RH, a svi znamo da bolji rejting znači nižu premiju rizika . Živimo u okolnostima kada je došlo do kraja povijesno niskih referentnih kamatnih stopa, one su krenule prema gore, a najava je da će se taj trend i nastaviti. Moramo uzeti sve te okolnosti u obzir - rekao je dodavši kako je gotovo 12 milijardi kuna bio trošak kamata 2015., a prošle godine na razini 6,6 milijardi kuna.
- Imamo dodatnog prostora refinancirati pojedine obveznice, u srpnju ostvariti dodatne uštede na kamatama i zaštiti se koliko je to moguće - i Državni proračun i porezne obveznike i gospodarstvo od ovih evidentnih trendova koji nemaju nikakve veze s procesom uvođenja eura - istaknuo je Marić dodavši kako je dojma da je poslodavačka zajednica itekako za uvođenje eura.
'Nevjerojatno je da ovdje danas nema guvernera HNB-a'
Zastupnici su kroz raspravu upozoravali da građani neće biti zaštićeni zato što nije jasno definirano što je opravdan, a što neopravdan rast cijena. Mostov Miro Bulj negodovao je što na raspravu nije došao guverner HNB-a Boris Vujčić.
- Možda pije kavu s bivšim ministrom Ćorićem. Zašto nitko nje došao iz HNB-a? Nevjerojatno - rekao je, a u negodovanju su mu se pridružili i ostali oporbeni zastupnici.
Upitao je ministra da li zemlje koje nisu uvele euro, a gospodarski bolje stoje od Hrvatske, ustvari brane svoje nacionalne interese.
- Najbolje pitati njih zašto i kako razmišljanju - rekao je Marić.
O tome zašto guverner nije ovdje, istaknuo je kako je Vlada predlagatelj Zakona te su oni kao predlagatelji tu.
SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić upitao je ministra da li je monetarna unija moguća bez fiskalne unije.
- To je sigurno tema koja je dulji niz vremena na stolu, no u ovom trenutku još nije sazrelo vrijeme, imamo mi puno tema koje se tiču fiskusa i porezne politike, koji su poboljšani, ali smo mi još daleko od otvaranja te teme - rekao je.
I Mostov Nikola Grmoja ponovno ga je upitao zašto euro neke zemlje nisu uvele te zašto neki ekonomski stručnjaci upozoravaju da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura.
- Najbolje je pitati inozemne stručnjake. Primjerice, evo jedna paralela, kada smo mi sklopili aranžman o swapu i druge zemlje koje nisu u eurozoni su se raspitivale kako mogu ući u taj režim bez obzira što su iskazale da do daljnjega neće pokretati temu uvođenja eura. Mi smo vrlo jasno zacrtali svoj put, preuzeli euro samim ulaskom u EU uz ispunjenje kriterija i cijelo vrijeme radimo na što boljoj pripremi da benefiti od uvođenja eura budu što bolji - rekao je.
'Ubrzanje inflacije nema nikakve veze s procesom uvođenja eura'
Pavliček je istaknuo kako ne ispunjavamo kriterij inflacije, a Marić napomenuo kako naša stopa ničim ne odskače od onog što se događa i u drugim zemljama i prosjeka EU.
- A moram napomenuti da trenutno ubrzanje inflacije nema nikakve veze s procesom uvođenja eura - dodao je.
Petrov mu je poručio da je utakmica zaštite građana od divljanja cijena gotova.
- Zakasnili ste. A cijene ne divljaju otkako je Rusija napala Ukrajinu. Ponavljam pitanje, čime jamčite da neće doći do dodatnog rasta cijena i ostalih negativnih efekata - upitao je.
Marić je ponovio kako nitko nema kristalnu kuglu da bi mogao predvidjeti što će se događati, a da bi mogao jamčiti da do nečega neće doći i naglasio kako Vlada smatra da su koristi od uvođenja eura značajne u odnosu na štete. I u normalnijim okolnostima teško je nešto egzaktno predviđati ili jamčiti, istaknuo je Marić.
- Pitajmo obrtnike i poduzetnike jesu li oni za uvođenje eura - dodao je.
Naglasio je i kako je Hrvatska ionako već visoko eurizirana, a Mostov Zvonimir Troskot upitao ga je zbog čega se onda stanovništvo od 2015. zadužuje u kunama te istaknuo strah građana da neće biti zaštićeni.
- Cijeli ovaj Zakon počiva na zaštiti potrošača od negativnih reperkusija. Strah od zaokruživanja cijena na više mori naše građane, a naša je zadaća učiniti sve da ih se zaštiti od toga. A zašto su se 2015. zaduživali u kunama, to je najbolje njih pitati, u tom trenutku i tim uvjetima možda je perspektiva uvođenja eura bila predaleka. Naši građani znaju prepoznati trenutke i okolnosti i upravljati svojim dugovima i obvezama na adekvatan način - rekao je.
I Socijaldemokrat Zvane Brumnić otvorio je temu kamata na kredite koji su građani dizali u kunama, a Marić istaknuo kako je država svih ovih godina učinila puno i odgovornim ponašanjem utjecala da kamate idu dolje.
- Kamate i na kunske i euro kredite su značajno išle dolje i građani će moći svoje ugovorne obveze prilagoditi i refinancirati - rekao je.
Hoće li kamatne stope biti niže?, Marić: 'Nitko nema kristalnu kuglu i ne može predvidjeti što će biti'
Upitan hoće li kamatne stope biti niže nakon uvođenja cijena, Marić je ponovio kako nitko nema kristalnu kuglu i ne može predvidjeti što i koliko će nešto biti.
- Što se tiče kamatnih stopa, znamo da je ukupna kamata zbroj dviju varijabli, jedna je referentna kamatna stopa, koja je jednaka za sve i na koju država poput Hrvatske pa i mnoge druge ne mogu utjecati, a druga je ona koja se odnosi na premiju rizika, na koju utjecati možemo, a euro nam može pomoći da premija rizika bude dodatno manja - rekao je.
Govoreći o javnom dugu, Marić je istaknuo kako je, izuzev Covid godine, putanja javnog duga u BDP-u isključivo silazna.
- Da nije bilo Covida bili bismo već ispod 60 posto javnog duga - rekao je.
Zastupnica Marijana Puljak istaknula je kako Centar podržava ulazak u eurozonu te upitala ministra je li država spremna, odnosno državne tvrtke za mijenjanje svojih informacijskih sustava, u kojoj su fazi te koliko će to koštati.
- Činjenica je da je to ogroman zahvat, a koliko košta - za cijeli proces smo predvidjeli 32,8 milijuna kuna za ovu godinu, za iduću 3,6 milijuna, 0,9 za 2024. Po ministarstvima najviše na razini Ministarstva financija, ali i rada, gospodarstva, pravosuđa i turizma. Isto tako na razini izvanproračunskih korisnika - 13,3 milijuna ove godine i 1,4 milijuna iduće godine. Troškovi financijskog sustava, ne bankarski dio, oko 150 milijuna kuna, bankarski dio, obzirom na mjenjačke poslove, 2,2 milijarde kuna - naveo je ministar.
'Vratite crne liste'
Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Urša Raukar Gamulin upitala ga je hoće li u Zakon vratiti tzv. crne liste kojim bi se štitili potrošači, a Marić je istaknuo kako će pokrenuti portal putem kojeg će građani prijavljivati nepoštene prakse trgovaca, a udruge civilnog društva kontrolirati.
- Da stavimo nekog na crnu listu, što to znači, hoće li to riješiti problem - uzvratio je ministar.
Zastupnica Vučemilović je upozorila da putem tog portala građani mogu pisati kritike ili pohvale samo za one poslovne subjekte koji se upišu u Etički kodeks.
- Kod uvođenja eura će na tržištu biti svega, bit će lova u mutnom, a koliko će to udruge moći pratiti i kontrolirati, to je uistinu veliko pitanje - dodala je.
Socijaldemokrat Domagoj Hajduković pitao ga je što će biti sa zakonskim odredbama u kojima se kazne određuju još uvijek u njemačkim markama, koje onda preračunavamo u kune, a koja od iduće godine veće neće postojati.
- 70 godina ćete ove godine raspraviti, gledali smo iskustva i drugih zemalja, ima i u drugim zemljama takvih slučaja, nastojat ćemo što više izmijeniti, ali nije presudno za uvođenje eura - rekao je.
Lijevi oporbenjaci podržavaju uvođenje eura
Pripadnici lijeve opozicije, isticali su, podržavaju uvođenje eura.
- Od prvog smo dana za potpunu integraciju u EU, jedinstvena monetarna politika logičan je slijed. No ostaju otvorena ključna pitanja, koji su nam ciljevi i smjer, da li želimo biti društvo stvaranja progresa ili društvo zabave dekadencije, društvo doživljaja ili društvo sadržaja, društvo proizvodnje ili društvo samo isključivo usluga - istaknuo je IDS-ov Emil Daus.
Hrvatskoj je uz sposobnost ove Vlade jedina šansa da netko drugi brine o nama.
- Bio neovisni ili zavisni analitičar treba podržati uvođenje eura - poručio je Socijaldemokrat Brumnić istaknuvši kako je uvođenje eura političko pitanje i to jedino oko koje je Hrvatska imala apsolutni konsenzus.
No, dodaje, treba postaviti pitanje koliko je Hrvatska spremna za to i što je sve Vlada učinila po pripremi za uvođenje eura.
- Ništa, sjedila je pod bukvom i čekala da padne kruška - kaže.
Europska komisija će u srpnju, siguran je SDP-ov Hajdaš Dončić, donijeti odluku da je Hrvatska ispunila kriterije za ulazak u eurozonu. Istaknuo je kako građani još uvijek ne znaju odgovore na puno ključnih pitanja zato što Vlada nije imala dobru strategiju. Njegov stranački kolega i bivši ministar financija Boris Lalovac naglasio je kako će uvođenje eura najviše pomoći našim izvoznicima.
- Oni nabavljaju u eurima, a prodaju u kunama i samo na tečajnim razlikama mogu izgubiti pet do 10 posto, što znači da će naše kompanije pet do 10 posto biti manje konkurente u odnosu na europske kompanije. I to je ono što je dugo godina mučilo najbolji dio hrvatskog gospodarstva, a to su izvoznici koji stvaraju radna mjesta, poboljšavaju nam platnu bilancu i koji su najzdraviji dio ovog društva - naveo je.
Iz Zeleno-lijevog bloka ističu kako niti jedna članica u eurozonu nije ušla u ovakvim neizvjesnim uvjetima.
- I to zahtjeva snažniju pripremu naše zemlje u smislu stvaranja dodatnih financijskih osigurača koji bi sanirali moguće neočekivane, ali i očekivane negativne financijske efekte. Predlagali smo da se osnuje Fond za ublažavanje mogućih negativnih efekata ulaska u eurozonu i žao nam je da se taj prijedlog uporno ignorira - rekla je Raukar Gamulin kritiziravši ukidanje crnih lista te nedovoljnu komunikacijsku kampanju s građanima.
Nema te valute koja će spasiti hrvatsko gospodarstvo, poručuje zastupnik Fokusa Dario Zurovec.
- Nismo napravili poželjne uvjete kako bi ljudi mogli privređivati i zarađivati. Ako uvedemo euro, što pozdravljam, to treba biti po vrlo strogim i normalnim pravilima unutar Hrvatske. Nama je euro najmanji problem, nama je problem sama provedba. Imamo HNB koji ne radi ništa - dodao je.
Podršku je iskazala i Puljak u ime Kluba Centra i GLAS-a, ali i upozorila da građani moraju biti sigurni da ova promjena neće utjecati na njihovu kvalitetu života, da neće doći do drastičnog povećanja cijena i kamata, kao i da poduzetnici moraju biti sigurni da neće imati nepotrebne troškove.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
