Od dana uvođenja eura kreće promjena gotovog novca. 12 mjeseci će se bez naknade moći zamijeniti novac u bankama, Fini i poštama, a bez naknade nakon 12 mjeseci samo u HNB-u, pojasnio je Marić
PREDSTAVLJEN ZAKON O EURU
Plenković: 'Kune koje držite kod kuće stavite u banke, jer će se automatski promijeniti u eure'
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem te guvernerom HNB-a Borisom Vujičićem prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj od 1. siječnja iduće godine te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
POGLEDAJTE VIDEO Predstavljanje Zakona o euru
Danas ga šalju u javnu raspravu, koja će trajati do 15. veljače.
Premijer je naglasio kako je naša ekonomija već sada visoko euroizirana.
- 70 posto prihoda u turizmu nam dolazi od turista koji dolaze iz država članica europodručja, 60 posto robne razmjene odnosi se na države članice europodručja, 70 posto oročene štednje je ili u euru ili je vezano za euro, a 60 posto kredita odnosi se na kredite u eurima ili europodručju - istaknuo je.
Uvođenje eura zahtjevan je zakonski proces, dodao je naglasivši kako je cilj da se provede neometano i da se građani na vrijeme informiraju i prilagode.
Od 5. rujna ove godine svi će morati isticati cijene i u eurima i u kunama
- Vlada će tijekom ove godine više od 70 zakonskih prijedloga vezanih za uvođenje eura uputiti u Sabor. Riječ je o ispunjavanju kriterija, pripremi gospodarstva, kao i pripremama za fizičku zamjenu kune eurom. Danas je 17. siječnja. Na isti taj datum iduće godine će jedino platežno sredstvo u Hrvatskoj biti euro, to je blizu. Dakle, za godinu dana kada budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo u eurima - rekao je Plenković.
Najavio je da će prvog ponedjeljka u rujnu, odnosno 5. rujna ove godine svugdje cijene morati biti istaknute i u eurima i u kunama te da će tako morati biti istaknute do kraja 2023., kako bi se, rekao je, građani mogli lakše prilagoditi.
Naglasio je kako građani neće morati platiti ništa prilikom zamjene kune eurom.
- Pozivamo već sada građane koji imaju gotovi novac, kune, kojeg drže doma, da ga polože na svoje račune u bankama jer će se trenutkom prihvaćanja eura sve ono što je u kunama automatski prebaciti u eure. Oni koji to ne učine ili zaborave na neki novac koji imaju negdje doma, moći će ga u bankama, Fini i pošti zamijeniti za eure cijelu 2023. godinu bez naknade. I idućih pet, 10 godina, zauvijek, nije bitno kada, će ga moći zamijeniti, ali samo u HNB-u, također besplatno - rekao je premijer.
Ministar Marić je objasnio kako je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji 100 novčanica ili kovanica, a više od toga ide uz mogućnost naknade. I dalje vrijedi pravilo da se do 75.000 kuna može baratati u gotovom novcu, a iznad toga treba položiti na račun, a to vrijedi i kod konverzije kuna u euro.
Zakon će u saborsku raspravu u dva čitanja, a njegovo usvajanje očekuje se u travnju.
- Pri izradi ovoga Zakona konzultirani su zakoni drugih članica, poglavito novijih, krenuvši od Slovenije, Slovačke, Litve, Latvije i Estonije - rekao je Marić istaknuvši da je Zakon vrlo pitak te da se u javnom savjetovanju nadaju dobiti još prijedloga kojima će ga dodatno poboljšati.
- Iznosi navedeni u kunama, u pravnim instrumentima, po zakonskim propisima i registrima od datuma uvođenja eura smatrat će se iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje - rekao je Marić dodavši kako se uzima tečajni mehanizam prema kojem je jedan euro 7,5340 kuna, ali da je moguća blaga fluktuacija, koja će biti poznata nakon odluke Europskog vijeća u srpnju.
- No, prema sadašnjem iskustvu drugih zemalja, taj se paritet nije mijenjao. Sve cijene se s njim korigiraju i onda imamo jednostavnu matematičku operaciju zaokruživanja na dvije decimale. Ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan - objasnio je.
Izuzeća od prikazivanja dualnih cijena
Od 5. rujna će dualno prikazivanje cijena biti obavezno, istaknuo je Marić, a dobrovoljno trgovci mogu krenuti već i ranije.
To je obveza za prodaju i na internetu, a iznimka za prikazivanje dualnih cijena bit će automati, primjerice za vodu i slatkiše, štandovi na tržnicama, prigodne prodaje, prodaja obiteljskih gospodarstva, prodaja na kioscima... Također, dualne cijene se neće morati prikazati na taksimetrima, kao ni na stupovima benzinskih postaja gdje su prikazane cijene goriva. No, svi oni će morati na računu iskazati dualnu cijenu, naglasio je Marić, a ova izuzeća su odabrana jer bi za njih uvođenje takvog prikaza bio preveliki neopravdani trošak.
Poslodavci također moraju dualno prikazati iznos neto plaće
Obvezu dvojnog iskazivanja imat će i poslodavci. Morat će dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun. A od datuma uvođenja eura, dakle od 1. siječnja iduće godine, pružatelji platnih usluga neće smjeti izvršavati platne transakcije u kunama. Dakle, banke su transakcije temeljem uplatnica dužne izvršavati u eurima.
Porast cijena zbog uvođenja eura?
Na pitanje kako će građani izdržati povećanje cijena zbog uvođenja eura, pogotovo uz inflaciju i rast cijena energenata, Marić je odgovorio kako se ljudi fokusiraju na negativne stvari kod uvođenja eura, kao što je bilo i u drugim zemljama.
- Strah od dodatnog pritiska na porast cijena, zaokruživanje na više i efekt na inflacije, je uvijek onaj koji naglašavan kao najvažniji i najveći - rekao je Marić dodavši kako su radili analize na primjeru zemalja članica EU-a.
- Pokazalo se na ovih sedam zemalja, koje su zadnje uvele euro, da je taj efekt bio jednokratan, u prvoj godini, na prosječnoj razini od 0,2 postotna boda. U međuvremenu, zadnjih nekoliko mjeseci, svi smo suočeni s ubrzavanjem inflacije. Naša očekivanja su da će doći do nastavka ubrzanja inflacije, kao i u prvim mjesecima ove godine, ali da će onda krenuti i ispuhivanje - rekao je istaknuvši kako je istina da nisu bile ovakve stope inflacije kad su ove zadnje zemlje uvodile euro.
- No, kako bilo, po istim principima ćemo se i mi voditi, sve učiniti da jednostavno tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, da lovaca u mutnom ovaj put ne bude... Sam pojam neopravdanog povećanja nije lako definirati i kontrolirati, ali zato smo svi tu - rekao je.
'Ako netko diže cijene, odite kod nekog drugog'
Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je da u slučajevima neopravdanog dizanja cijena država može intervenirati samo tamo gdje ne postoji konkurencija. Tamo gdje ona postoji, u slučaju raznih trgovačkih lanaca, ne. U tom slučaju bi građani one koji neopravdano dižu cijene trebali kazniti odlaskom kod njihove konkurencije.
- Najbolja prevencija dizanja cijena je konkurencija i zato moramo poticati konkurenciju na sve moguće načine. Ako vidite da netko diže cijene, za koje znate kolike su bile u kunama, odite kod nekog drugog, netko drugi neće. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena - rekao je.
Govoreći o inflaciji, Vujičić je istaknuo kako je trošak na inflaciju možda i najveći.
- Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da depricira ni da apricira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksnim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla od 0.2 do 0.4 posto. Ove godine to neće biti veliko, kod nas je inflacija iz drugih razloga - rekao je guverner dodajući da će učinak uvođenja eura na inflaciju ove godine biti manji od deset posto.
Obzirom da će građani sad stavljati veliku količinu gotovine u banke radi konverzije u euro, Vujčić je rekao da očekuje da će građani u banke sad staviti oko 36 milijardi kuna.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
