Politička kriza u Venezueli dobila je dramatičan novi zaokret kada je dobitnica Nobelove nagrade za mir i čelnica opozicije Maria Corina Machado javno pozvala na vojnu eskalaciju protiv vlade predsjednika Nicolása Madura. Njezine izjave, emitirane u emisiji Bloomberg’s ‘The Mishal Husain Show’ i prenesene širom međunarodnih medija, izazvale su žestoke rasprave kako unutar Venezuele, tako i na svjetskoj sceni.
Machado, koja je dugo bila istaknuta figura venezuelanske opozicije i nedavno je dospjela u svjetski fokus zahvaljujući Nobelovoj nagradi, nije uljepšavala riječi. Na pitanje podržava li američku vojnu akciju, izjavila je: „Vjerujem da je eskalacija koja se događa jedini način da se prisili Madura da shvati da je vrijeme da ode.“ Prema izvještaju BORNA, inzistirala je da ovo nije konvencionalna promjena režima, već „provođenje volje venezuelanskog naroda“.
Machado je optužila Madura da je ilegalno preuzeo vlast na prošlogodišnjim izborima, s kojih je ona sama bila isključena, te je tvrdila da je pravi pobjednik opozicijski kandidat Edmundo Gonzalez Urrutia.
Foto: Leonardo Fernandez Viloria
Kontekst Machadoinih izjava jednako je nestabilan koliko i složen. Ranije 2025. godine, američki predsjednik Donald Trump rasporedio je pomorsku armadu u zapadnom Karibima, potez koji je Washington opravdao kao dio borbe protiv navodnog krijumčarenja droge povezane s Venezuelom. Od rujna su američke snage napale ono što su opisali kao „narko-brodove“ uz obalu Venezuele. Prema izvještajima Bloomberga i Reutersa, ti su napadi rezultirali sa 64 smrti i izazvali kritike domaćih i međunarodnih promatrača, uključujući članove Trumpove vlastite Republikanske stranke koji dovode u pitanje zakonitost operacija.
Ipak, Machado nije posustala u svojoj podršci. „Ovi napadi su radi spašavanja života,“ rekla je za Bloomberg, pripisujući svaku smrt izravno Maduru. Pozvala je međunarodnu zajednicu da „prekine moć koju financira droga“ i tvrdila da je prijetnja američkom vojnom silom „apsolutno neophodna“ kako bi se Maduro prisilio na odstupanje. Prema njezinom mišljenju, venezuelanska opozicija spremna je preuzeti vlast, tvrdeći da „više od 80 posto vojske i policije pridružuje se i bit će dio ovog urednog prijelaza čim započne.“
Madurova vlada odgovorila je predvidljivom bijesom. Caracas je optužio Machado da djeluje kao kanal za američka sredstva prema tzv. „fašističkim“ protuvladinim skupinama, prikazujući je kao frontu za Washingtonovo miješanje u venezuelanske poslove. Sam Maduro odbacio je američke optužbe o krijumčarenju droga kao izmišljotine i opisao američke operacije kao kršenje venezuelanskog suvereniteta i prikrivenu pokušaj puča. Suočena s rastućim vojnim pritiskom, Venezuela je tražila podršku od saveznika Rusije, Kine i Irana kako bi ojačala svoju obranu.
Međunarodni aspekt krize produbio se 3. studenog 2025., kada je Rusija ratificirala ugovor o strateškom partnerstvu s Venezuelom i javno osudila američku kampanju. Kina je također obećala braniti Venezuelu, naglašavajući geopolitičke uloge zemlje koja posjeduje ogromne naftne rezerve i zauzima strateški položaj u Južnoj Americi.
Latin Times i drugi mediji primijetili su da je nadmetanje oko budućnosti Venezuele jednako pitanje globalne moći koliko i demokracije ili ljudskih prava. Iza kulisa, njen odnos s Trumpovom administracijom postao je sve bliži. Prema ekskluzivnom izvještaju Reutersa, njezin tim održao je najmanje osam sastanaka s visokim američkim dužnosnicima — uključujući Mikea Waltza, Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, i državnog tajnika Marca Rubija — između siječnja i travnja 2025. Navodno su ti razgovori bili usmjereni na proglašenje Cártel de los Soles, tajanstvene organizacije za krijumčarenje droga koja je navodno povezana s venezuelanskom vojskom, terorističkom skupinom. Machado je sama sudjelovala na nekim od tih sastanaka putem video poziva iz tajne lokacije unutar Venezuele.