Documenta: 'U Hrvatskoj sve više stagnira procesuiranje ratnih zločina nad civilima'

Od priključenja Europskoj uniji, u Hrvatskoj stagnira učinkovitost procesuiranja ratnih zločina, a zločini počinjeni nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima gotovo se ne istražuju, navodi se u izvještaju kojeg je u petak predstavila Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.

"Broj postupaka je u padu. Evidentirali smo 33 kaznena postupka u fazi rasprave, koji su u nadležnosti županijskih sudova, protiv ukupno 91 okrivljenika'', rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič na konferenciji za medije, na kojoj je predstavljen Izvještaj o monitoringu kaznenih postupaka za kaznena djela ratnog zločina za 2025.godinu.

Usporedbe radi, u 2024.godini bilo je 54 kaznenih postupaka, u godini prije 64, a u 2022.godini 61 postupak.

 Od 91 okrivljenika protiv kojih su u 2025. vođeni kazneni postupci, njih 87 bili su pripadnici srpskih paravojnih i parapolicijskih snaga. Među preostalim okrivljenicima bili su pripadnici Hrvatske vojske (3) i Hrvatskog vijeća obrane (1).

Teršelič kaže da u DORH-u, policiji, sudovima i Ministarstvu hrvatskih branitelje radi veliki broj časnih i motiviranih profesionalaca, no da nadležnim županijskim državnim odvjetništvima nedostaju kapaciteti za istragu neriješenih predmeta ratnih zločina.

''Nedavno je pravomoćnom presudom okončan jedan od najdužih postupaka za ratne zločine u kojem je osuđen Branimir Glavaš. Tog postupka ne bi bilo da nije progovorio branitelj Krunoslav Fehir. Tog postupka ni bi bilo da ga nije u policiji istraživao Vladimir Faber. Taj je zločin bilo vrlo teško istražiti i mnogo je institucija pokleknulo pred istraživanjem'', kazala je Teršelič.

 Rekla je i kako je nedavnim izmjenama zakona poboljšan položaj civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, ali i napomenula kako su potrebne i izmjene i dopune zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Hrvatsku.

94 GODINE ZATVORA Bivši JNA general Đukić osuđen zbog zločina kod Šibenika. Osudili i šestoricu zapovjednika

Prema izvještaju Documente, u Hrvatskoj se gotovo ne istražuju kaznena djela ratnog zločina počinjena na štetu srpskih civila i ratnih zarobljenika, a predmeti se godinama nalaze u pravnoj praznini, između izvida i otvaranje istrage.

''Danas nažalost nemamo nijedan aktivni postupak koji bi se vodio za zločine počinjene u Oluji i Bljesku. Nitko ne spori pravo Hrvatskoj vojsci i policiji da oslobode dio okupirane Hrvatske i uspostave vlast na tom području, ali nitko im ne daje pravo na nakon toga sve zabrljaju zločinom. I ne možemo reći da se to nije dogodilo, znamo svi u Hrvatskoj da se dogodilo, samo neki pred time spuštaju glavu'', izjavila je pravna savjetnica u Centru za mir, nenasilja i ljudska prava Osijek Veselinka Kastratović.

Documentin izvještaj kritičan je i prema javnim nastupima najviših državnih dužnosnika jer u njima prevladavaju ''jednostrana i pojednostavljena tumačenja najnovije povijesti''.

''Znakovita je šutnja prigodom godišnjih obilježavanja vojne akcije u Medačkom džepu te poricanje činjenica o Lori. Iznimka su obilježavanja godišnjice stradanja u Varivodama koje pohode predstavnici svih razina vlasti, odakle su snažne poruke poslali tadašnji predsjednik Josipović i premijer Plenković, nagovijestivši mogućnost izgradnje povjerenja'', navodi se.

 Božica Ciboci iz Documente kazala je, između ostalog, da je potrebno omogućiti objavu optužnica i sudskih odluka na javno dostupnom internetskom portalu i to ne samo za suđenja u tijeku. Također, poziva zemlje regije na ''potpisivanje ugovora s ciljem efikasnijih procesuiranje počinitelja zločina i izbjegavanja politizacije suđenja za ratne zločine''.