Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
6 komentara

Egzekucije, crne mise, ubojstva francuske elite i sotonizam...

Jedna od najslavnijih, ali i najmračnijih afera u povijesti Francuske započela je s crnim misama i trovanjima, a završila s novom političkom slikom Europe. Dogodila se na kraju 17. stoljeća

Foto: IMDB
6 komentara

Marquise de Brinvilliers bila je srednjovječna žena i niža plemkinja koja je 1676. uhićena  pod optužbom da je pokušala ubiti svog supruga. Odmah je pokrenuta hitna istraga na kraju koje je zaključeno da je otrovala svojeg oca, svoja dva brata i nekoliko potpunih neznanaca na kojima je u bolnici testirala učinke različitih otrova. 

Pokušala je pobjeći iz Francuske, ali je uhvaćena nakon čega je mučena i odvedena pred sud. Za smrti neznanaca u bolnici nikada nije osuđena, ali za smrti oca i braće jest. Poubijala ih je kako bi se dokopala njihovih posjeda i bogatstva. 

Foto: wikimedia

Priznanja su ih nje izvučena mučenjem vodom (na silu je morala popiti devet litara), a nakon što su joj odrubili glavu, tijelo joj je spaljeno, s obzirom da je osim za trovanje optužena i za vještičarenje.  

No, umjesto da to bude još jedna od zaista brojnih egzekucija u Francuskoj 17. stoljeća, smrt Marquise de Brinvilliers označava početak jednog od najvećih skandala u povijesti te zemlje - 'Afere otrova'. 

Aristokrati uključeni u ubojstva

Suđenje je izazvalo mnogo pažnje u javnosti, a policija je potom svoju pažnju preusmjerila na brojna druga misteriozna ubojstva koje su se u to vrijeme događala u Parizu. 

U veljači 1677. godine sve je eskaliralo. Za krivotvorenje i ubojstvo uhićena je Magdelaine de La Grange. Ona se pak obratila Marquisu de Louvoisu, tadašnjem državnom tajniku za rat i ispričala mu za mnoge druge zločine koji su se protezali sve do državnog vrha. 

Foto: wikimedia U aferu je bila uključena i ljubavnica kralja Luja XIV.

Pomalo u panici, Louvois je odmah otišao kralju Luju XIV. koji je pak na licu mjesta odobrio vrlo pritajenu istragu kako bi mogao kontrolirati koga će se uhićivati, a koga ne. Luj XIV. je bio vrlo oprezan s obzirom da su prve indicije pokazivale da su u brojna ubojstva uključeni prije svega članovi aristokracije. 

'Praškovo za nasljedstvo'

Tadašnji šef pariške policije prionuo je na posao. Prvo su uhićene sve gatare i alkemičari koji su, ispostavilo se, počeli prodavati takozvane 'praškove za nasljedstvo'. To su, naravno, bili otrovi koje su kupovali ljudi koji su se željeli riješiti svojih bližnjih kako bi se dokopali njihove imovine. Svi su oni mučeni, a pod prisilom su odavali ne samo imena ljudi koji su od njih kupovale otrove, već i imena konkurenata. 

TEORIJA JE MNOGO, ALI... Desetljeća mraka i misterij čovjeka sa željeznom maskom

Među uhićenim klijentima bila je i primalja, vještica, čarobnica i gatara Catherine Deshayes Monvoisin koja je istražiteljima otkrila nekoliko značajnih imena iz visokog društva, a među njima i ime kraljeve ljubavnice Athénaïs de Montespan.

Foto: wikipedia Kraljeva ljubavnica Athénaïs de Montespan

Catherine Monvoisin je otkrila da je Athénaïs de Montespan kupovala afrodizijake, ali i organizirala crne mise kako bi pridobila naklonost Luja XIV koji je imao više ljubavnica nego ih je mogao nabrojiti na prste obje ruke. Zašto je točno kupovala afrodizijake zaista je misterij s obzirom da mu je dotad rodila sedmero djece. 
U skandal je uključen i  Eustache Dauger de Cavoye, najstariji potomak jedne plemićke obitelji koji se, nakon što je razbaštinjen (kada je obitelj saznala da sudjeluje u crnim misama), spas pronašao u prodaji 'prašaka za nasljedstvo' i afrodizijaka. Njega se kroz naredna stoljeća u nekoliko navrata povezivalo s legendarnim 'čovjekom sa željeznom maskom', no ta je teorija kasnije pala u vodu. 

Obustavio istragu zbog ljubavnice

Kada je saznao da je u cijeli slučaj upletena i njegova ljubavnica, Luj XIV. je obustavio istragu, a sve one koji bi i samo spomenuli njeno ime u kontekstu 'Afere otrova' bacao je u samice i tamnice u kojima su mnogi ostali sve do kraja života. Athénaïs de Montespan, naravno, nikada nije optužena, ali te sreće nisu bile desetine ostalih ljudi. 

Foto: IMDB

Da budemo u potpunosti točni - osumnjičeno je 442 ljudi, 218 ih je uhićeno, a 36 smaknuto. Mnogi od njih osuđeni su bez suđenja i bez istrage. Naravno, zbog vremena u kojem se sve dogodilo, nije prikupljen ni jedan materijalni dokaz koji bi potvrdio ovu priču - forenzika nije postojala, a obdukcijama se tada nije moglo utvrditi točan uzrok smrti, posebno ako su u pitanju bili otrovi. 

Ljudi su pak u to vrijeme umirali dosta često - tada nije bilo ni cjepiva, ni antibiotika, a higijenski su uvjeti bili poprilično loši. S obzirom na histeriju, veliki se dio ubojstava odmah pripisivao trovanju zbog čega je pravi broj preminulih zapravo nemoguće utvrditi. 

Nakon skandala- prodaja otrova strogo regulirana

Catherine Deshayes Monvoisin je spaljena 1680. godine, a na njenim je crnim misama, tvrde neki povjesničari, umrlo više od tisuću ljudi.

ZAVODLJIVA I INTELIGENTNA Nju se pitalo: Ljubavnica kralja vodila je politiku Francuske...

Iako je uzburkao cijelu francusku javnost, ovaj je skandal dugoročno Francuzima donio mnogo koristi - prodaja otrova strogo je regulirana, a svi okultni obredi strogo su zabranjeni. No, najveća posljedica afere posve je nevjerojatna i to do te mjere da u nekim aspektima zasjenjuje i samo aferu. 

Naime, osim kraljeve ljubavnice, Catherine Deshayes Monvoisin je pod prisilom izrekla i ime Olympe Mancini, Lujeve bivše ljubavnice.

Foto: wikipedia Bivša ljubavnica Olympa Mancini

Želeći ju spasiti, Luj joj je javio da će vlasti doći po nju, a ona je uspjela pobjeći iz Francuske. No, to je poprilično naljutilo njenog sina Eugèna de Savoiea koji se odrekao francuskog državljanstva i odlučio služiti u Hagsburškoj vojsci pod carem Svetog rimskog carstva Leopoldom I. 

KURTIZANE KROZ POVIJEST Iako im je život bio glamurozan sve su na kraju umrle u bijedi...

Eugene je, ispalo je, bio vojni genij. Ne samo da je Lujeve snage potukao u svakoj borbi u Ratu za španjolsko naslijeđe, nego je igrao jednu od ključnih uloga u otimanju Beča i istočne Europe od Turaka. U svojoj najspektakularnijoj bitci kod Sente čovjek je pobio 25 tisuća Turaka dok je u isto vrijeme sam izgubio dvije tisuće ljudi.  

U mirovnom sporazumu nakon te bitke Transilvanija, Bosna i Mađarska su vraćene pod Austrijsko carstvo čime je oslobođen taj dio Europe, a zaustavljeno napredovanje Turaka. 


 

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message