Članice EU-a postigle su dogovor o ribolovnim kvotama za 2026., no nisu riješile pitanje drastičnog smanjenja ulova skuše, s obzirom na to da se Norvešku, koja nije članica Unije, optužuje za prekomjerni ribolov
NORVEŽANI RADE PROBLEME
EU postigao dogovor o kvotama za ribolov - ostaje još borba za spas sve ugroženije skuše
Čitanje članka:
2
min
Pregovori su ove godine bili posebno teški. Trebala su dva dana i dio noći da se postigne kompromis. Jedno od najosjetljivijih pitanja bila je skuša čija se populacija u sjevernom Atlantiku jako smanjila. Situacija je jako napeta jer se treće zemlje kao što je Norveška optužuje za prekomjerni izlov, ne uzimajući u obzir mišljenja znanstvenika.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
07:09
- Za skušu, konzultacije između obalnih država sjeveroistočnog Atlantika (EU, Norveška, Island, Farski otoci, Ujedinjeno Kraljevstvo) još su u tijeku - navodi se u priopćenju EU-a.
Ministri EU-a stoga su se "dogovorili o privremenim ograničenjima za prvih šest mjeseci 2026.". Dogovor predviđa smanjenje ulova od 70 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Taj pad nešto je manji od onoga što preporučuju znanstvenici (-77 posto).
Bježeći pred globalnim zagrijavanjem, skuša iz Atlantika migrirala je na sjever da bi postala metom prekomjernog izlova, u kontekstu geopolitičkih neslaganja.
Njezina populacija pala je na opasno niske razine na kojima joj reprodukcija više nije zajamčena.
Francuska ministrica ribolova Catherine Chabaud u subotu je ponovno kritizirala "neprihvatljivo" stajalište Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva, Islanda i Farskih otoka, koji su dio Danske. "Morat ćemo postići rezultat u tim pregovorima", ali "nemamo" pravu "diplomaciju za oceane na europskoj razini", rekla je.
Francuska traži trgovinske sankcije protiv neodrživih ribolovnih praksi tih trećih zemalja, ali EU još nije stigao do te točke.
Drugi znak teških pregovora je to što Irska, prvi put u 40 godina, neće moći koristiti "Haške preferencije", mehanizam koji joj dodjeljuje veće kvote za neke riblje vrste. Francuska je s Belgijom, Nizozemskom, Poljskom i Njemačkom okupila blokirajuću manjinu kako bi se usprotivila njihovoj primjeni.
Što se tiče ostalih kvota, države članice EU-a potvrdile su povećanje ulova škampa u Biskajskom zaljevu (+54 posto, osim u najjužnijoj zoni) i smanjenje ulova kolje (-13 posto), što je manje od preporuke Europske komisije (-26 posto).
Na zapadnom Mediteranu, gdje je smanjenje ribolova prošle godine izazvalo tenzije, europske države ovaj su put odlučile zadržati iste ribolovne kvote u 2026.
Dogovor "pruža prividnu stabilnost" mediteranskim ribarima, ali "populacije riba i dalje su pod značajnim pritiskom nakon desetljeća prekomjernog ribolova", kritizirala je organizacija za zaštitu okoliša Oceana.
Predsjednik francuskog sindikata ribara, Nacionalnog odbora za ribarstvo, Olivier Le Nézet, rekao je da će "smanjenja kvota za ključne vrste poput skuše ili kolje imati ozbiljne posljedice za ribare i za cijeli sektor."
S druge strane, postoje "kratkoročne perspektive" za brancina, zahvaljujući "značajnom povećanju" gornjih granica ulova, kao i "stabilnost" na Sredozemlju, napomenuo je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
