Vojni i međunarodnopolitički analitičar Marinko Ogorec smatra da je za sada svaka rasprava o slanju vojnika nerealna
HRVATSKA NEĆE SLATI VOJNIKE
EU želi u Ukrajinu slati vojnike: 'Slanjem vojske u Ukrajinu EU će ući u direktan rat s Rusijom'
Čitanje članka:
3
min
Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je zapadne prijedloge o slanju europskih mirovnih vojnih snaga u Ukrajinu dan nakon mogućeg prekida vatre. Jasno je poručio kako bi takve postrojbe bile “legitimne mete”. Upozorenje je, naime, došlo nakon pariškog summita na kojem se raspravljalo o sigurnosnim jamstvima za Kijev.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da je 26 saveznika Ukrajine formalno pristalo staviti na raspolaganje vojnike “kopnom, morem ili zrakom kako bi se zajamčila sigurnost čim se borbe zaustave”. Nije naveo koje zemlje bi točno sudjelovale.
Putin je pokušao zaustaviti inicijativu zapadnih saveznika tvrdeći da bi svaka strana vojska poslana na ukrajinski teritorij odmah postala meta ruske vojske.
Naglasio je da se to posebno odnosi na bilo kakvu ranu intervenciju, iako trenutačno nema planova za hitno raspoređivanje.
Nada u dogovor ionako je minimalna. Prošli mjesec na Aljasci Putin se susreo s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, što je nakratko probudilo očekivanja da bi mogao uslijediti sastanak s Volodimirom Zelenskim i razgovor o mirovnom sporazumu. No ruski čelnik je sad poručio da “ne vidi smisla” u pregovorima s Ukrajinom jer je, po njegovim riječima, “gotovo nemoguće postići dogovor o ključnim pitanjima”.
Njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov pohvalio je Trumpa zbog “konstruktivnih napora”, ali je optužio europske zemlje da svojim potezima žele “isprovocirati nastavak rata”.
U međuvremenu, koalicija predvođena Velikom Britanijom i Francuskom radi na planu kojim bi Ukrajini jamčila sigurnost nakon eventualnog dogovora. Predviđa se jačanje ukrajinske vojske i uspostava snaga koje bi nadzirale provedbu sporazuma. Macron naglašava da te postrojbe “neće ratovati protiv Rusije” nego će služiti za sprečavanje novih agresija.
Zelenski odluke sa sastanka u Parizu opisuje kao “prvi konkretan korak”, a SAD još nije precizirao razinu vlastitog sudjelovanja. Trump je tek naznačio da bi pomoć mogla doći u obliku zračne potpore.
Putin je u Vladivostoku ponovio da bi jedini smisleni korak bila odluka o dugotrajnome miru, a u tom slučaju, tvrdi, nema potrebe za prisutnošću stranih vojnika. Dodao je da bi Rusija poštovala svaku odluku koja bi vodila prema trajnome miru, ali da je za sada teško zamisliti takav ishod.
Istodobno je ponudio održavanje summita sa Zelenskim u Moskvi i jamčenje sigurnosti ukrajinskom čelniku. Ideju je Kijev ismijao ističući da je riječ o dokazima kako Moskva nije ozbiljna. Zelenski je poručio kako Rusija “čini sve da odgodi pregovore”.
Zapadne prijestolnice također vjeruju da Kremlj kupuje vrijeme ne bi li osvojio dodatni teritorij. Nakon 42 mjeseca rata Putin tvrdi da ruska vojska “napreduje na svim bojišnicama”.
Moskva inzistira da bi trebala biti jedna od zemalja jamaca sigurnosti Ukrajine, no Kijev i saveznici to odbijaju. Peskov je u razgovoru za BBC rekao da bi svaka strana vojska, “NATO-ovska ili ne, bila prijetnja Rusiji jer je NATO neprijatelj”.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da Rusija nema pravo odlučivati o raspoređivanju zapadnih snaga.
- Zašto bismo pitali Rusiju što misli o vojnicima u Ukrajini? To je suverena zemlja, nije na njoj odlučivati - rekao je Rutte.
Unatoč čvrstim porukama, zasad je malo država spremno otvoreno obećati slanje vojnika. SAD je već odbacio mogućnost kopnene intervencije. Europski diplomati procjenjuju da bi prerano angažiranje vojnika moglo samo pomoći Putinovoj propagandi. Britanski premijer sir Keir Starmer rekao je da saveznici imaju “neraskidivu obvezu” prema Ukrajini, a njemački kancelar Friedrich Merz istaknuo je kako je prvi cilj “osigurati prekid vatre, a tek potom razgovarati o sigurnosnim jamstvima”.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da postoji “odlučnost ukrajinske vojne snage učiniti toliko jakima da postanu čelični dikobraz neprobavljiv za sadašnje i buduće agresore”.
- Moramo Ukrajinu pretvoriti u čeličnog dikobraza, neprobavljivog za sadašnje i buduće agresore. To znači stalne oružane snage koje su snažne, dobro opremljene i moderne. Uz to, 26 je država spremno rasporediti snage na kopnu, u zraku ili na moru - rekla je Von der Leyen.
Iako su neke članice najavile mogućnost slanja svojih vojnika, Hrvatska nije među njima. Savjetnik premijera Mate Granić izjavio je da na sastanku Koalicije voljnih uopće nije bilo govora o tome.
- Premijer je vrlo precizno iznio stav Hrvatske. Od početka agresije čvrsto smo uz Ukrajinu politički, diplomatski, vojno i humanitarno. Podržavamo ideju mirovnih snaga, ono što rade Friedrich Merz i Emmanuel Macron, ali nikakve rasprave o slanju hrvatskih vojnika nije bilo - rekao je Granić za HRT.
Premijer Plenković nakon sastanka je istaknuo da Hrvatska želi sveobuhvatno pomagati Ukrajini te osigurati pravedan i održiv mir.
- Slanje hrvatskih vojnika nikad nije bilo na stolu - rekao je Plenković.
Vojni i međunarodnopolitički analitičar Marinko Ogorec smatra da je za sada svaka rasprava o slanju vojnika nerealna.
- Mirovni sporazum još je daleko i ne može se govoriti o konkretnim rješenjima. Ako bi se sad slale oružane snage, one bi morale ući u borbena djelovanja, što bi značilo eskalaciju rata i izravno uključivanje Europske unije u sukob. To sigurno ne bi bilo pametno rješenje - rekao je Ogorec.
Prema njegovu mišljenju, tek nakon mirovnog sporazuma može se otvoriti rasprava o međunarodnim misijama.
- Tad bi se u proces uključila i Rusija, a eventualne mirovne misije trebale bi se odobravati preko Vijeća sigurnosti UN-a - rekao je Ogorec.
Inače, od europskih zemalja u koaliciji voljnih su Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a tu su još Turska, Kanada, Australija, Japan te Novi Zeland.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
