Europska komisija: Četiri zemlje su pod migrantskim pritiskom, za Hrvatsku postoji tek rizik

Četiri južne članice Europske unije nalaze se pod migrantskim pritiskom i imat će pravo na pomoć iz mehanizma solidarnosti kada počne primjena pakta o migracijama i azilu sredinom sljedeće godine, a Hrvatska se nalazi u skupini zemalja za koje postoji rizik povećanog pritiska.

Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner predstavio je u srijedu zastupnicima Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Bruxellesu godišnje izvješće o migracijama i azilu, zatim provedbenu odluku Komisije kojom se utvrđuje koje su države članice pod migracijskim pritiskom ili koje su u opasnosti od migracijskog pritiska ili se suočavaju sa značajnom migracijskom situacijom na temelju nalaza Izvješća.

 U izvješću je utvrđeno da se Grčka, Cipar, Španjolska i Italija nalaze pod migracijskim pritiskom. Prve dvije zbog nesrazmjerno velikog broja dolazaka tijekom prošle godine, a druge dvije nesrazmjerno velikog broja ljudi koji su spašeni na moru. Stoga će te zemlje imati pravo na pomoć iz mehanizma solidarnosti kada Pakt o migracijama stupi na snagu sredinom sljedeće godine.

 Prema paktu o migracijama države članice dužne su pomoći onim državama koje su pod migrantskim pritiskom, bilo pristankom da prime dio migranata ili da plate financijsku pomoć od 20 tisuća eura po odbijenom migrantu.

UŽAS Prevrnuo se brod s migrantima kod obale Libije. Nestale su 42 osobe, vjeruje se da su svi mrtvi

 Prema izvješću Komisije, države su podijeljene u tri kategorije, one koje se nalaze pod migracijskim pritiskom, one koje su u opasnosti od migracijskog pritiska i one koje su suočene sa “značajnom migracijskom situacijom”. Hrvatska se nalaze u dvije zadnje kategorije.

 U kategoriji zemalja koje su u opasnosti od migracijskog pritiska su Belgija, Bugarska, Njemačka, Estonija, Irska, Francuska, Hrvatska, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska i Finska. One su svrstane u tu kategoriju bilo zbog velikog broja dolazaka migranata u prošloj godini, kontinuiranih pritisaka na njihove sustave prihvata ili zbog opasnosti da se protiv njih migranti koriste kao oružje za destabilizaciju. Te zemlje će imati prioritetni pristup alatima EU-a za potporu u upravljanju migracijama.

 U trećoj kategoriji zemalja su Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Austrija i Poljska. One se suočavaju sa značajnom migracijskom situacijom zbog kumulativnih pritisaka u posljednjih pet godina. Stoga će imati mogućnost zatražiti od Vijeća da im odobri potpuno ili djelomično oslobađanje od obveza da pridonesu mehanizmu solidarnosti.

 Komisija je također predložila uspostavu mehanizma solidarnosti i sada je na državama članicama da se dogovore o njegovom obliku i veličini i o tome koliko će svaka država članica pridonositi. Taj je dokument povjerljiv i postat će javan tek kada ga Vijeće usvoji.

NESREĆA Između Malezije i Tajlanda potonuo brod s 90 migranata

 U izvješću Komisije se navodi da su ilegalni ulasci na teritorij EU-a smanjeni za 35 posto između srpnja prošle i lipnja ove godine.

 Europska unija usvojila je u svibnju prošle godine pakt o migracijama i azilu i dogovoreno je da će se početi provoditi za dvije godine, to jest u lipnju sljedeće godine.

 Glavni element pakta je obvezna solidarnost među članicama u slučaju da se jedna ili više njih nađu pod nesrazmjernim migracijskim pritiskom. U tom slučaju ostale članice moći će birati između prihvata tražitelja azila iz pogođene države članice i financijskog doprinosa zajedničkom fondu za zbrinjavanje migranata ili pružanja operativne i tehničke podrške.

 Neke  zemlje su se već izjasnile da ne žele primati migrante i da će zauzvrat davati financijsku pomoć, dok primjerice Mađarska ne želi ni primati ni snositi financijski teret zbrinjavanja.