FOTO Bliski istok je u plamenu: Pogledajte kartu sukoba

Bliski istok je od proteklog vikenda uvučen u sukob bez presedana koji prijeti potpunom destabilizacijom regije i globalne ekonomije. Koordinirani američko-izraelski napadi na Iran, koji su započeli u subotu 28. veljače, izazvali su žestok i sveobuhvatan odgovor Teherana, pretvarajući tinjajuće tenzije u otvoreni regionalni rat. U središtu eskalacije je ubojstvo iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, što je pokrenulo lavinu napada koji su se proširili od Libanona i Izraela do ključnih zaljevskih država.

Pokretanje videa...

01:22

Rat sad zahvaća i Mediteran! EU je već podijeljena! Stručnjak: 'Idu na ostvarivanje ovog cilja' | Video: 24sata/Reuters

Početak operacije i smrt vrhovnog vođe

Sve je počelo u subotu ujutro kada su američke i izraelske snage pokrenule masivnu vojnu operaciju pod kodnim imenima "Epski bijes" i "Ričući lav". Cilj je bio jasan: neutralizirati iransku vojnu i nuklearnu infrastrukturu te obezglaviti vodstvo režima. Stotine borbenih zrakoplova, dronova i krstarećih projektila zasule su ciljeve diljem Irana. Glavna meta bio je Teheran, gdje su pogođeni predsjednička palača i kompleks u kojem je boravio ajatolah Ali Hamnei. Ubrzo je stigla potvrda koja je potresla svijet – vrhovni vođa je ubijen, zajedno s desecima visokih vojnih i političkih dužnosnika, uključujući ministra obrane i zapovjednike Revolucionarne garde. Paralelno s vojnim udarima, Izrael je pokrenuo, kako se opisuje, najveći kibernetički napad u povijesti, koji je gotovo u potpunosti srušio internetsku mrežu u Iranu i izazvao "digitalnu maglu".

Iranski Crveni polumjesec izvijestio je o stotinama civilnih žrtava, s više od 555 poginulih diljem zemlje. Jedan od najsmrtonosnijih incidenata dogodio se u gradu Minabu na jugoistoku Irana, gdje je pogođena osnovna škola za djevojčice, usmrtivši više od sto učenica.

Iranski protuudar: Rakete zasule Zaljev i Izrael

Odgovor Teherana bio je brz i nemilosrdan. Valovi balističkih projektila i dronova lansirani su na američke vojne baze u devet zemalja diljem regije. Na udaru su se našle ključne instalacije u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U napadu na američku bazu u Kuvajtu ubijena su četiri američka vojnika, a zabilježena je i značajna materijalna šteta. Iranski projektili i dronovi gađali su i civilne ciljeve. U Dubaiju su krhotine presretnutih raketa pale na luku Jebel Ali, dok je u Abu Dhabiju pogođena rezidencijalna četvrt. Saudijska Arabija potvrdila je napade na svoju naftnu infrastrukturu, uključujući rafineriju Ras Tanura.

NATO SE NEĆE UKLJUČITI Rutte: Akcija protiv Irana je odlučujuća za sigurnost Europe

Istovremeno, Iran je ispalio projektile na Izrael. Iako je većina presretnuta, jedan je balistički projektil pogodio sinagogu u gradu Beit Shemesh, ubivši devet osoba. U Tel Avivu je jedna žena poginula od gelera nakon raketnog napada, a deseci zgrada su oštećeni.

Otvaranje novog fronta na sjeveru

Ubojstvo ajatolaha Hamneija aktiviralo je i najmoćnijeg iranskog saveznika u regiji, libanonski Hezbollah. Skupina je objavila da se uključuje u rat i pokrenula je napade na sjeverni Izrael, ispalivši rakete i dronove na vojnu bazu u blizini Haife. To je označilo početak nove, razorne fronte sukoba. Izrael je odgovorio do sada neviđenom silinom, pokrenuvši stotine zračnih udara na južna predgrađa Beiruta, dolinu Beqaa i južni Libanon. Prema libanonskom ministarstvu zdravstva, u izraelskim napadima ubijena je najmanje 31 osoba, a ranjeno je gotovo 150. Izrael je izdao naredbe za evakuaciju stanovnika u pedeset sela na jugu Libanona, najavljujući daljnju eskalaciju.

Foto: Majid Asgaripour

Globalne posljedice: Naftni šok i paraliza prometa

Sukob je odmah izazvao potrese na globalnom energetskom tržištu. Iran je zatvorio Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Zabilježeni su napadi na najmanje tri naftna tankera u blizini obale Omana, što je praktički zaustavilo pomorski promet. Cijene nafte skočile su za više od osam posto. Dodatni udarac stigao je iz Katra, gdje je državna kompanija QatarEnergy objavila da zaustavlja svu proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) nakon što su iranski dronovi pogodili njihova postrojenja. S obzirom na to da je Katar jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, cijene prirodnog plina u Europi odmah su porasle za 40 posto. Zračni promet iznad regije gotovo je u potpunosti obustavljen, a vodeće zrakoplovne kompanije otkazale su sve letove, ostavljajući stotine tisuća putnika blokiranima diljem svijeta.