Vilibić upozorava da ovi događaji nisu izolirani incidenti, već dio opasnog trenda. Iako su vjetar i tlak neposredni krivci, dugoročni porast razine mora igra ključnu ulogu
ŠTO JE CIKLONALNA PLIMA
FOTO Oceanolog za 24sata o strašnom potopu u Dalmaciji. 'Ovo je dio opasnog trenda...'
Čitanje članka:
6
min
Sredozemna ciklona pogodila je Hrvatsku i donijela jednu od najviših razina mora zabilježenih posljednjih godina. Dok su na sjevernom Jadranu mjerne stanice bilježile preko sto litara kiše po četvornom metru, najveće probleme stvorio je spoj olujnog vjetra i izraženog niskog tlaka zraka, koji je uzrokovao ekstremnu ciklonalnu plimu.
Najteže je bilo na području Kaštela. More se tamo snažno izlilo na rive i prodrlo u ulice, kuće i poslovne prostore, a stanovnici i tijekom četvrtka saniraju velike štete nakon nevremena.
Zašto se more "podiglo"?
Ovaj dramatičan prirodni fenomen objasnio nam je oceanolog s Instituta Ruđer Bošković, Ivica Vilibić. Kako kaže, poplava je izravna posljedica tzv. ciklonalne plime ili olujnog uspora.
- Ciklonalna plima ili olujni uspor jest porast razine mora uzrokovan niskim tlakom i jakim vjetrovima. U Jadranu jako jugo - a jučer popodne i noćas je puhalo olujnom jačinom u srednjem Jadranu - diže razinu mora, dok je tlak bio vrlo nizak. Uz to, najviše razine mora su zabilježene za vrijeme plime, koja je 'donijela' dodatnih desetak centimetara kod poplave - rekao nam je.
Vilibić upozorava da ovi događaji nisu izolirani incidenti, već dio opasnog trenda. Iako su vjetar i tlak neposredni krivci, dugoročni porast razine mora igra ključnu ulogu.
- Stalni porast razine mora je prisutan u pozadini cijele priče, ali obalne poplave su vam isto kao kad jednako zaljuljate čašu punu vode ili do pola napunjenu - naravno da će kod pune čaše voda se proliti, dok kod polupune neće. Što u biti govori da je porast razine mora ključan za obalne poplave, kao i olujno jugo i nizak tlak - objasnio nam je.
Pokretanje videa...
00:07
Snažni udari vjetra
Na službenoj postaji Državnog hidrometeorološkog zavoda na splitskom Marjanu zabilježen je udar juga od 131,4 km/h. Apsolutni rekord i dalje drži udar od 149 km/h iz veljače 1986. godine. Još snažniji vjetar zabilježen je na Palagruži, gdje je izmjeren udar od čak 137 km/h, dok su meteorološke plutače na otvorenom moru bilježile valove visoke i do osam metara.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
