Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Po prvi put u gotovo dva desetljeća, tradicionalnom vojnom paradom neće prodefilirati tenkovi, projektili i drugo teško naoružanje, s izuzetkom preleta borbenih zrakoplova
U Moskvi su na snazi izvanredne mjere sigurnosti uoči obraćanja Vladimira Putina na paradi na Crvenom trgu povodom obilježavanja pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Ovogodišnja 81. obljetnica proslavit će se u sjeni straha od mogućih ukrajinskih napada, što je prisililo vlasti na dosad neviđene korake i znatno smanjeni format proslave.
Po prvi put u gotovo dva desetljeća, tradicionalnom vojnom paradom neće prodefilirati tenkovi, projektili i drugo teško naoružanje, s izuzetkom preleta borbenih zrakoplova. Dužnosnici ovu naglu promjenu formata objašnjavaju "trenutnom operativnom situacijom" i prijetnjom ukrajinskih napada. U danima uoči proslave, Moskva je pod opsadom: zračne luke bit će privremeno zatvorene, na ulicama su postavljene kontrolne točke, a vlasti su naredile ograničenja pristupa mobilnom internetu i uslugama slanja tekstualnih poruka kako bi osigurale javnu sigurnost. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su vlasti poduzele "dodatne sigurnosne mjere", prenosi AP.
Osim u Moskvi, brojne druge ruske regije također su otkazale ili smanjile svoje proslave iz sigurnosnih razloga, a vlasti su ograničile i pristup stranim medijima koji će pratiti paradu na Crvenom trgu. Ukrajina je razvila bespilotne letjelice sposobne dosegnuti ciljeve duboko u ruskom teritoriju, i preko tisuću kilometara od bojišnice, što je znatno povećalo osjećaj ugroze.
Napetosti su dodatno porasle nakon što je Rusija zaprijetila "masovnim raketnim napadom na središte Kijeva" u slučaju da Ukrajina pokuša omesti subotnje svečanosti. Rusko ministarstvo obrane čak je upozorilo civilno stanovništvo i zaposlenike stranih diplomatskih misija da "promptno napuste grad".
S druge strane, američki predsjednik Donald Trump u petak je objavio da su Rusija i Ukrajina pristale na njegov zahtjev za trodnevnim prekidom vatre, koji bi trajao od subote do ponedjeljka i uključivao razmjenu zarobljenika, izjavivši kako bi to mogao biti "početak kraja" rata.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je ranije izjavio da se ruske vlasti "boje da bi dronovi mogli zujati iznad Crvenog trga", na Trumpovu je objavu reagirao izdavanjem dekreta kojim podrugljivo "dopušta" Rusiji održavanje proslave, privremeno proglašavajući Crveni trg zonom u koju Ukrajina neće ciljati. Peskov je Zelenskijev dekret odbacio kao nevažan.
- Ne treba nam ničije dopuštenje da bismo bili ponosni na naš Dan pobjede - poručio je Peskov novinarima.
Dan pobjede najvažniji je ruski sekularni praznik, a Putin ga, otkako je na vlasti više od četvrt stoljeća, koristi za demonstraciju vojne moći i jačanje podrške svojim vojnim akcijama. Sovjetski Savez je u onome što naziva Velikim domovinskim ratom (1941. – 1945.) izgubio dvadeset sedam milijuna ljudi, a ta golema žrtva ostavila je dubok ožiljak u nacionalnoj psihi.
Međutim, ove godine smanjeni opseg proslave i pojačane mjere sigurnosti mnogi analitičari tumače kao znak slabosti i straha, a ne snage. Za Kremlj je posebno neugodna činjenica da je rat u Ukrajini, koji traje već petu godinu, sada dulji od Velikog domovinskog rata, što stvara neželjene usporedbe.
Međunarodna reakcija na ovogodišnju proslavu Dana pobjede je podijeljena, a smanjeni broj stranih gostiju u usporedbi s prijašnjim godinama jasan je pokazatelj produbljivanja međunarodne izolacije Rusije. Dok većina zapadnih čelnika bojkotira događaj, dolazak nekih je ipak potvrđen. Među prisutnima će biti bjeloruski autoritarni vođa Aleksandar Lukašenko te predsjednici Laosa, Kazahstana i Uzbekistana. Posebnu pozornost izaziva dolazak slovačkog premijera Roberta Fica, čija je zemlja članica Europske unije i NATO-a. Fico se sastao s Putinom i položio cvijeće na Grob neznanog vojnika, ali je odlučio ne prisustvovati samoj paradi na Crvenom trgu.
24sata © 2026
