U samo nekoliko dana vrijednost mu je skočila za više od deset posto, a od početka godine bilježi rast od čak 27 posto. Okidač za posljednji val kupnje bila je eskalacija napetosti između SAD-a i Irana.
KRIZE DIŽU CIJENU
Gdje je kraj? Zlato na 5600 $
Čitanje članka:
2
min
Zlato je u četvrtak nastavilo svoj nezadrživi uspon i dosegnulo novu povijesnu cijenu od gotovo 5600 američkih dolara po unci. U samo nekoliko dana vrijednost mu je skočila za više od deset posto, a od početka godine bilježi rast od čak 27 posto. Investitori u panici bježe u sigurne luke, potaknuti savršenom olujom geopolitičkih napetosti, straha od slabljenja dolara i sve izglednijeg popuštanja monetarne politike američkih Federalnih rezervi (Fed).
Eskalacija na Bliskom istoku zapalila tržišta
Okidač za posljednji val kupnje bila je eskalacija napetosti između SAD-a i Irana. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao Teheran na pregovore o nuklearnom programu uz prijetnju "daleko težim napadom" od prethodnih, iranski ministar vanjskih poslova uzvratio je porukom da su oružane snage u stanju visoke pripravnosti. Zveckanje oružjem u Perzijskom zaljevu, regiji koja kontrolira više od polovice svjetskih zaliha nafte, trenutačno je aktiviralo averziju prema riziku na globalnim tržištima.
Ovom geopolitičkom riziku pridružuje se i rastuća zabrinutost oko održivosti američkog javnog duga, koji je dosegnuo 36 bilijuna dolara. Sve više analitičara govori o strukturnom trendu poznatom kao "Sell America", u kojem globalni kapital napušta američke obveznice i dolar, tražeći utočište u imovini koja ne nosi kreditni rizik nijedne države. Zlato se u takvom okruženju nameće kao najočitiji izbor.
Središnje banke okreću leđa dolaru
Rast cijene zlata nije samo posljedica kratkoročne špekulacije, već i dubokog, strateškog pomaka u globalnom financijskom poretku. Središnje banke, predvođene Kinom, Indijom i Rusijom, već mjesecima agresivno kupuju zlato i povećavaju svoje rezerve kako bi smanjile ovisnost o američkom dolaru. Samo u prvom tromjesečju fiskalne godine, središnje banke tržišta u razvoju kupile su rekordnih 290 tona zlata.
Ovaj trend "dedolarizacije" pruža snažnu temeljnu podršku cijeni. Analitičari OCBC banke u svojoj bilješci navode: "Zlato više nije samo zaštita od krize ili inflacije. Sve se više percipira kao neutralna i pouzdana zaliha vrijednosti te imovina koja može osigurati diverzifikaciju portfelja u različitim makroekonomskim uvjetima."
Fed dao zeleno svjetlo za nastavak rasta
Dodatni vjetar u leđa zlatu dao je i američki Fed. Iako je na ovotjednom sastanku Odbora za otvoreno tržište (FOMC) odlučeno da kamatne stope ostanu nepromijenjene na razini od 3,5 do 3,75 posto, signali poslani s konferencije za medije bili su izrazito "golublji". Predsjednik Feda Jerome Powell izjavio je kako nitko ne očekuje podizanje kamatnih stopa na idućem sastanku, što je tržište protumačilo kao jasan znak da je smanjenje stopa samo pitanje vremena.
Znakovito je i to da odluka nije bila jednoglasna. Dvojica guvernera, Christopher Waller i Stephen Miran, glasali su za trenutno smanjenje, što sugerira da unutar Feda jača struja koja se zalaže za agresivnije popuštanje. Očekivanja niže cijene novca smanjuju oportunitetni trošak držanja zlata, koje ne nosi kamatu, čineći ga još privlačnijim.
Analitičari dižu prognoze: 'Ovo je promjena sustava'
Dok se ulagači pitaju gdje je vrhunac, velike investicijske banke užurbano podižu svoje prognoze. Morgan Stanley je svoj cilj za drugu polovicu 2026. podigao na 5700 dolara, dok Societe Generale i Deutsche Bank očekuju da će cijena do kraja godine dosegnuti 6000 dolara. No, neki idu i korak dalje. Analitičari BMO Capital Marketsa smatraju da se ne radi o privremenom skoku, već o "promjeni sustava", te u ekstremnom scenariju do kraja 2027. vide zlato na cijeni od čak 8650 dolara po unci.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
