Ministar je predstavio zakonske prijedloge koje ubrzo idu u proceduru, radi se o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakona o Pravosudnoj akademiji
IZMJENA ZAKONA
Habijan: Državna škola više neće biti uvjet za imenovanja na pravosudne dužnosti
Čitanje članka:
2
min
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u srijedu je predstavio prijedlog izmjena triju zakona prema kojem završena Državna škola za pravosudne dužnosnike više neće biti uvjet prvog imenovanja, već određeni broj godina rada na drugima pravnim poslovima.
"Ako ste završili Pravni fakultet i ako ste položili pravosudni ispit, nema potrebe po treći put prolaziti ono što već znate. Smisao Državne škole bit će nadogradnja. Dakle, imamo bazu i ono što ste stekli kroz praksu, ali i stalne izmjene zakona koje dolaze zbog usklađivanja s pravnom stečevinom", rekao je Habijan na konferenciji za medije u Ministarstvu pravosuđa.
Ministar je predstavio zakonske prijedloge koje ubrzo idu u proceduru, radi se o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakona o Pravosudnoj akademiji.
Njima se mijenjaju pravila ulaska u pravosudne dužnosti, što znači da oni koji žele postati suci ili državni odvjetnici više nemaju obvezu završavanja Državne škole za pravosudne dužnosnike u trajanju od jedne godine.
"Uvjeti će umjesto toga biti najmanje dvije godine rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika i pet godina za one koji nakon položenog pravosudnog ispita rade na drugim pravnim poslovima", istaknuo je Habijan.
Državna škola za pravosudne dužnosnike ubuduće se se baviti stručnim usavršavanjem i dodatnim obrazovanjem pravosudnih dužnosnika kojima će biti potrebna neka nova znanja. Kao primjer, ministar je naveo Zakon o provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji.
Nepovoljna dobna struktura pravosudnih dužnosnika
"Tamo imate novo kazneno djelo, to je dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, što će prije ili kasnije biti jedan od predmeta na sudu. No, ako gledamo materiju na Pravnom fakultetu ili pravosudnom ispitu, to nigdje niste učili niti itko zna u ovom trenutku gdje je doseg umjetne inteligencije", kazao je.
Pohađanje Državne škole uz rad predstavlja dodatno opterećenje, dodaje Habijan, a obveza njezina pohađanja odgađa ulazak u sustav. To je problem zbog nepovoljne dobne strukture pravosudnih dužnosnika.
Prema podacima iz 2024.godine, 35 posto sudaca je starije od 60 godina, dok je 2014. godine takvih bilo 15 posto. S druge strane, broj sudaca u skupini između 30 i 40 godina pao je sa 13 na šest posto.
Ako se gledaju samo državni odvjetnici, također je primjetan porast u dobi između 60 i 70 godina, s 10 posto 2014. na 20 posto 2024. Državnih odvjetnika ispod 40 godina ima devet posto, a 2014.godine bilo ih je 25 posto.
"Jako puno mladih i dobrih savjetnika je odustalo zato jer ih je pohađanje škole dodatno opterećivalo. Uz rad su morali ostvariti neke rezultate, a gomilali su se i zaostaci koje nitko drugi nije mogao pokriti. Možda ih ovo potakne neke od njih da se vrate u sustav", kazala je ravnateljica Uprave za organizaciju pravosuđa Ana Kožul Ergarac.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
