Hrvati će od ljeta 2017. godine opet moći koristiti ime Teran

Prvo su 2000. zaštitili ime Kraški teran za vino koje, kako su tvrdili, rade od sorte refošk. Potom je zaštita 2004. unesena u propise EU, a pri reviziji sustava zaštite 2008. kraški teran je izgubio pridjev kraški i postao samo teran.

Nisu pomogla upozorenja da se ime sorte ne može zaštititi jer bi tad Francuzi mogli polagati pravo na imena svih najvažnijih vina svijeta osim rajnskog rizlinga. Nisu, naravno, pomogli ni indolencija, nesnalaženje i šutnja hrvatske politike u vrijeme kad se moglo prigovarati na slovenski prijedlog za zaštitu imena teran, a pomoglo je, čini se, zastupničko pitanje hrvatskog europarlamentarca Ivana Jakovčića.

- Teran je međunarodno priznato ime sorte i nemoguće ga je zaštititi. Što će Europska komisija učiniti da ispravi blokadu koju je hrvatskim vinarima nametnula Slovenija zaštitivši ime teran - pitao je u siječnju 2015. Jakovčić.

Dobio je odgovor kako službe Europske komisije ispituju njegov zahtjev, no činilo se da će sve završiti u bespućima europske birokracije.

A potom je, uoči Božića, istarskim vinarima stigao divan dar.

- Europska komisija dopustit će Hrvatskoj ograničeno korištenje imena teran - objavila je Slovenska tiskovna agencija pozivajući se na izjavu njihova ministra poljoprivrede Dejana Židana.

- Problem će biti riješen najkasnije do lipnja 2017. - samouvjereno je dan prije objave koja je šokirala slovenske vinare rekao Veljko Ostojić, bivši ministar turizma, a danas direktor Agrolagune, vodeće istarske poljoprivredne tvrtke koja uzgaja i teran.

Sličnu izjavu prije mjesec dana dao je i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Davor Romić u Motovunu prije otprilike mjesec dana. Rekao je da je Ministarstvo poljoprivrede, za njegova ministarskog mandata u vladi Tihomira Oreškovića, iz Bruxellesa dobilo najavu kako će problem biti riješen do srpnja 2017. Problem nije trebao ni nastati jer je slovenska zaštita krenula s krivom pretpostavkom da se kraški teran radi od sorte refošk. Hrvatski znanstvenici su dokazali da to nije istina.     

Svi uzorci refoška uzeti u slovenskim vinogradima imaju genotip identičan teranu, piše u sažetku znanstvenog rada “Ampelografsko i genetičko istraživanje grožđa teran/refošk u Istri - jedna ili dvije sorte” ponajvećih hrvatskih stručnjaka za vinovu lozu i vino Edija Maletića, Jasminke Karoglan Kontić, Darka Preinera, Silvija Šimona, Marija Stavera i Ivana Pejića. Rad su 2014. objavili u Mittelungen Klosterneuburgu, znanstvenom časopisu koji izlazi u Kleusterneuburgu kraj Beča, gdje je 1860. osnovana prva škola za vinovu lozu i vino u svijetu, a danas djeluje Institut za vitikulturu.

Teran i refošk vrlo su slične sorte. Naizgled se razlikuju u boji peteljke koja je kod terana crvena, a kod refoška zelena. Zato se ponegdje, ponajprije u Italiji, teran pogrešno naziva refosco dal peduncolo rosso što znači refošk s crvenom peteljčicom.

- Genetičko ispitivanje hrvatskih uzoraka iz svih vinograda starijih od 80 ili 100 godina pokazalo je da u njima raste teran. U mlađim vinogradima s talijanskim sadnicama loze deklarirane kao teran doista su teran, a refošk je refošk. Samo su slovenski uzorci bili pogrešno deklarirani. Slovenci su mislili da sade refošk kako bi proizvodili Kraški teran, no bio je to ipak teran - ustvrdili su hrvatski znanstvenici.

Vina od terana mogu biti vrlo dobra kao mlada, ali i kao odležana. Na Vinistri se zato posebno biraju najbolji mladi i najbolji zreli teran.

Ove je godine prvak među mladim teranima bila rovinjska vinarija Dobravac s vinom iz 2015. koje zovu Fuga, a najbolji zreli teran bio je Benvenuti 2012. iz Kaldira kraj Motovuna.

Terani imaju puno kiselina pa izvrsno pristaju masnim mesnim jelima. Zreli terani su smirenijeg okusa i dobri su uz crveno meso. Osim Benvenutija, odlične zrele terane imaju Coronica (super je Gran teran 2011.), Roxanich (pamti se 2005. i još je živa) ili Kabola (2007.). Dobre odležane terane iz 2010. i 2012. ima i Klaudio Tomaz iz Motovuna. Vino se zove Barbarossa, ali ispod te riječi na etiketi piše teran i zbog toga su ga Slovenci protjerali sa sajma Vindel u Mariboru u listopadu. On je valjda i posljednja žrtva besmislenog rata oko imena sorte.     

Pravo na Teran imamo mi, Talijani i Slovenci

O teranu se u talijanskim Udinama pisalo se još krajem 14. stoljeća. U Barbanu u Istri je 1824. godine kanonik Pietro Stancovich prvi opisao morfološke karakteristike sorte.

Zauzimao je 80 posto istarskih vinograda

Danas se teran u hrvatskoj Istri uzgaja na oko 300 hektara i, nakon malvazije, najviše se sadi. U 19. stoljeću zauzimao je 80 posto vinograda. Poharala ga je filoksera.

Uzgajaju ga i u regiji Friuli-Venezia Giulia

Osim u Istri, teran je dosta zastupljen i u Slovenskom primorju te talijanskoj regiji Friuli–Venezia Giulia, piše u Zelenoj knjizi o hrvatskim izvornim sortama Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Na lošijem tlu uz mali prinos daje velika vina

Kvaliteta terana je niska na dubokim i vlažnim plodnim tlima i uz veliki prinos. Ako je tlo škrto, položaj osunčan i na trsu se ostavi malo grožđa, vina mogu biti iznimno dobra.

Jaka boja i pun okus iako nema puno alkohola

Vina od terana fino mirišu po tamnom voću, poput borovnice, crnog ribiza i kupine. Alkoholi su relativno niski, samo u dobrim godinama iznad 13 posto, ali okus je pun.