Apsolutne sigurnosti od pojave poplava nema. Nije ih moguće u potpunosti spriječiti, ali se razvojem sustava obrane rizici od poplava mogu smanjiti. Što Hrvatska radi po tom pitanju?
RIZIK OD POPLAVA
Hrvatska je ranjiva, ugroženo je oko 15 % kopnenog teritorija
Zbog klimatskih promjena rizik od poplava posljednjih 20 godina dodatno se povećao. Zbog velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženi područjima te dijelom zbog nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Hrvatska je prilično ranjiva, kažu u Hrvatskim vodama. Ističu da apsolutne sigurnosti nema.
U Hrvatskoj poplave potencijalno ugrožavaju 15 posto kopnenog teritorija. Veći dio je zaštićen, ali različitim razinama sigurnosti, napominju u Hrvatskim vodama.
- Zagreb sa svojim sustavom podsljemenskih retencija za zaštitu od bujičnih potoka s Medvednice te sa širokom savskom inundacijom i visokim nasipima zaštićen je od pojave 1000-godišnje velike vode, dok već nizvodno od Zagreba mnoga područja imaju nižu razinu sigurnosti od potrebne - navode iz Hrvatskih voda.
No stručnjaci su ranije upozorili da se u Zagrebu vrlo teško mogu spriječiti urbane poplave. Suštinski nemamo sustave oborinske odvodnje za potrebe urbane odvodnje u gradovima. U Hrvatskim vodama napominju kako je od većih gradova od poplava nedovoljno zaštićen Karlovac, a visok rizik predstavljaju četiri rijeke kojima je okružen, odnosno ugrožavaju ga u slučaju svojevrsnog preklapanja svih četiriju vodnih valova istovremeno. Najugroženija su i područja na ušćima velikih pritoka u rijeku Savu, odnosno Sisak zbog Kupe, Jasenovac zbog Une, Davor zbog Vrbasa, Slavonski Šamac zbog Bosne.
U posljednje vrijeme ugrožen je i Ogulin od rijeke Gornje Dobre zbog ograničenog kapaciteta Đulina ponora, a tu je i područje oko Kosinja u Ličko-senjskoj županiji kad uslijed topljenja velikih količina snijega s Velebita ili velikih oborina te ograničenih kapaciteta ponora rijeke Like vrlo brzo dolazi do plavljenja prvo poljoprivrednih površina, a ubrzo zatim budu ugrožene i prometnice te stambeni objekti na tom području. No u svibnju 2014. prilikom poplave Županjske Posavine popustili su savski nasipi na dijelu koje se smatralo najsigurnijim i najmanje rizičnim. U Hrvatskim vodama kažu kontinuirano unaprjeđuju sustav zaštite od poplava, a pokrenute su opsežne aktivnosti za rješavanje navedenih kritičnih točaka kako bi se zaštitili ljudi, ali i njihova imovina.
Pokrenuti su projekti rekonstrukcije i ojačanja lijevoobalnih savskih nasipa na području Županjske Posavine, odnosno od državne granice s Republikom Srbijom do Stare Gradiške (više od 369 milijuna kuna), izgradnja kompletnog sustava obrane od poplava na širem karlovačkom području (540 milijuna kuna), zaštitu od poplava na području grada Ogulina (186 milijuna kuna).
Hrvatske vode nabavile su i novu opremu za obranu od poplava te sustav mjerenja i prognoziranja u vrijednosti 32 milijuna kuna bez PDV-a. Nabavljeno je 22 km box barijera, 26 traktorskih crpki kapaciteta 350 l/s, 16 traktorskih crpki kapaciteta 800 l/s, 12 mobilnih dizel-agregatnih crpki kapaciteta 350 l/s, 2200 komada geomembrana za zaštitu od procjeđivanja nasipa te 1200 metara mobilnog montažnog sustava barijera tipa vertikalni zid, pobrojali su.
Utjecaj klimatskih promjena
Zadnjih 20 godina na gotovo svim rijekama u Hrvatskoj premašeni su maksimalni zabilježeni vodostaji u povijesti. Više gotovo da nema pravila i veliki vodni valovi mogu se pojaviti bilo kad.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
