'Domoljublje treba dokazivati stvaranjem uvjeta za napredak'

Premijerka Jadranka Kosor predsjedala je svečanom sjednicom Vlade povodom Dana državnosti kojoj su nazočili i predsjednik Ivo Josipović te predsjednik Sabora Luka Bebić, javlja HRT. Prisjetili su se hrvatskih branitelja i prvog predsjednika Franje Tuđmana bez kojih ne bi bilo suvremene Hrvatske države. Istaknuli su i da moramo nastaviti s reformama kako bi Hrvatska kao ravnopravna članica ušla u Europsku uniju. Kosor je rekla kako danas slavimo 20 godina države koja se kroz trnovit put uspjela obraniti od Miloševićeve velikosrpske agresije, podići se ponovno na noge, postati članica NATO-a i zauzeti mjesto u Europskoj uniji. 

- Bez branitelja nebi bilo suverene Hrvatske, a zahvalni trebamo biti i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koji je hrvatski narod vodio u ostvarenje tisućljetnog hrvatskog sna - naglasila je premijerka.

Predsjednik Josipović je kazao da je Hrvatska ušla u fazu kada će se domoljublje morati dokazivati stvaranjem uvjeta za gospodarsko napredovanje zemlje.

- Ovo je prilika da se svi skupa u Hrvatskoj zahvalimo svima koji su odgovorno i hrabro branili našu slobodu. Njihova spremnost na žrtvu vlastita života za naše pravo da živimo u slobodi i pravdi nažalost tako jasno pokazuje izdajničku odvratnost korupcije i bezakonja zločinačko lice onih koji su rat iskoristili za nezakonito otimanje narodne imovine koj su ratnim profiterstvom pljunuli na svetost žrtve. Mi našu djecu moramo učiniti vrijednosti te žrtve da prihvate odgovornost i našu Hrvatsku grade kao dom rada, poštenja i pravde, rekao je Josipović.

- Danas prije svega slavimo život u miru i slobodi - rekao je Luka Bebić i dodao kako je na vidiku potpisivanje ugovora o pristupanju EU te zahvalio sadašnjoj, ali i svim ranijim hrvatskim vladama, na uspjehu.

Nakon svečane sjednice državni je vrh otputovao u Vukovar, gdje će sudjelovati u središnjoj svečanosti obilježavanja Dana državnosti i 20. obljetnice samostalnosti Republike Hrvatske. 

20 godina samostalnosti

Hrvatska danas slavi Dan državnosti u spomen na 25. lipnja 1991. kad je Sabor donio odluku o postupku razdruživanja od drugih republika SFRJ i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. 

>>> Deset datuma koji su obilježili proteklih 20 godina

Na referendumu koji je prethodio odluci, više od 94 posto građana izjasnilo se da ne žele ostati u bivšoj državi. U to vrijeme već smo bili suočeni s napadima na hrvatske gradove i sela. Odluka o samostalnosti koja su usvojili na Brijunima u srpnju nije se primijenila odmah zbog međunarodnih pritisaka, već je moratorijem odgođena do 8. listopada 1991. kada su raskinute sve državno-pravne veze s ostalim jugoslavenskim republikama.

Proslava Dana državnosti počela je polaganjem vijenaca na Medvedgradu i Mirogoju te kod Središnjeg križa u Aleji poginulih branitelja i na grobu Franje Tuđmana. Državni vrh nakon toga je otišao na misu za sve poginule branitelje i žrtve Domovinskog rata.

Nakon svečane sjednice Vlade na kojoj će biti predsjednik Josipović i šef Sabora Luka Bebić, državni vrh odlazi u Vukovar gdje je središnja proslava kojoj će prethoditi polaganje vijenaca na Ovčari i Memorijalnom groblju.

Dan državnosti u petak nam je čestitao i američki državni vrh

Predsjednikovu poruku prenosimo u cijelosti

Obraćanje predsjednika Josipovića građanima u povodu 20. obljetnice državnosti RH

Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske, 

Sutra je dvadeseti rođendan naše Republike Hrvatske, prigoda da se s ponosom prisjetimo izvorišta naše Domovine. Sjetimo se izvorišta naše državnosti i demokracije zapisanih u Ustavu, posebno antifašizma i  Domovinskog rata u kojemu su najbolji među nama i po cijenu života obranili našu slobodu.   

Sloboda je najvažniji izvor i temelj naše države, naše samostalnosti, demokracije i domoljublja. Sloboda koju smo htjeli u trenucima odluke nije bila samo sloboda hrvatske države, hrvatskog naroda i naših nacionalnih manjina. Nije to bila samo sloboda i pravo da samostalno uređujemo  naš život u okvirima nacionalne države. Nije to bila samo politička sloboda izražavanja mišljenja u demokratskoj utakmici ideja, niti samo sloboda poduzetništva. Željeli smo punu slobodu, onu koja ne priznaje drugu granicu do one koju postavlja sloboda drugih ljudi. Bila je to sanjana sloboda svakog od nas da pruži sebi i svojim bližnjima mir, ljubav i dobro. Sloboda je to koja se u zbilji  nikada ne postiže, ali joj se stalno želimo približiti. I što smo bliži njezinom zbiljskom ostvarenju, naš je život - bolji.   

Slobodni su ljudi najuspješniji. Slobodna su društva najuspješnija društva. Države koje pravdom i pravednošću  omogućuju slobodu svojih građana, države su sretnih građana. Demokracija i ljudska prava okvir su i kolijevka slobode, pa i naše. Zato, borimo se za svoju slobodu i slobodu drugih stalno i neumorno i danas, kada imamo svoju državu. Borba za slobodu nikada nije završena.  

Prije dvadeset godina, u mnogome protiv struje i volje moćnijih od nas, više velikim srcem nego snagom oružja, svoju smo Domovinu morali  braniti krvlju. S poštovanjem se sjećamo onih koji su s oružjem u ruci obranili našu slobodu.  Ona nije obranjena lako. Tisuće su izgubile život, stotine su tisuća živjeli u gorčini i progonstvu,  više od tisuću osam stotina  naših građana i dalje se vodi nestalim, razoreni su gradovi, sela, prometnice, postrojenja.  Smrt, razaranje, siromaštvo i beznađe za mnoge su bili posljedica agresije na Hrvatsku. Hrvatska je teško stradala. Hrvatska je  bila žrtva agresije i zločina. Ali, hrabrost i želja za slobodom, tamu je zamijenila svjetlom, slobodom. Danas Hrvatska pripada slobodnom i naprednom svijetu. Kao članica Ujedinjenih naroda i Sjevernoatlantskog saveza, uz bok najmoćnijim pobornicima slobode i  demokracije, Hrvatska u vojnim misijama i diplomacijom sudjeluje u naporima za boljitak čovječanstva.   

Naš put k slobodi i izgradnja demokratskog društva, nažalost, imao je i tamnu stranu. Bilo je onih koji su na zlo odgovorili zlom, na nepravdu nepravdom, onih koji su počinili zločin.  Bilo je i onih koji su rat i stradanja iskoristili za pljačku vlastite Domovine i sugrađana.  Potrebnu pretvorbu i privatizaciju neki su iskoristili da skriveni ratnim vihorom i političkom moći narodno bogatstvo stvarano generacijama strpaju u svoj džep. Nevoljkost da se takvi osude i kazne pokazuje samo jedno: imali su snažnu podršku politike. Ali, vremena se mijenjaju, politika se mijenja. Bez obzira na protek vremena, bez obzira na zaborav kojemu se neki nadaju, Pravda neće dopustiti da oni koji su počinili ratni zločin,  oni koji su ratnim profiterstvom iskoristili nevolju svoga naroda, oni koji su u pretvorbi i privatizaciji opljačkali taj narod,  ikada mirno spavaju. 

Poštovane građanke, poštovani građani, 

 U  središtu Europske unije, donose se danas odluke koje će  konačno okruniti dvadeset godina naših nastojanja da se potpuno integriramo u europski svijet demokracije.  Hrvatska se na putu u Europsku uniju promijenila. Postala je bolja, uspješnija, demokratičnija. Postala je slobodnija. Provedene su brojne reforme. Neke od njih tek trebaju zaživjeti. Reformu pravosuđa moramo dovršiti. Bez nje nema pravednog društva. Nedopustivo je da građani na pravdu čekaju pet, deset ili više godina. Druge važne reforme, poput reforme državne uprave, lokalne i regionalne samouprave naprosto se više ne smiju odlagati. Gospodarstvo treba učiniti konkurentnim, bez birokratskih zapreka za one koji žele ući u avanturu poduzetništva i ulaganja. Konačno, kultura društveno odgovornog  poslovanja u kojemu svatko za pošten rad dobiva poštenu plaću i sigurnost za sebe i obitelj, pretpostavka je socijalne pravde, ali i slobode i demokracije.  

Proširenje Europske Unije proces je proširenja prostora slobode i solidarnosti. Kao članica Europske Unije, Hrvatska će sutra biti i sama pobornik proširenja na svoje susjede. Najbolje se živi u dobrom susjedstvu. Mudre države čine sve da pomognu susjedima da skupa s njima budu bolji. Hrvatska se mora hrabrije otvoriti svome susjedstvu, upravo onako kako se Europa otvara Hrvatskoj. Na dobrobit svojih zemalja i građana moramo riješiti ozbiljne repove koje nam je ostavio rat i propala zajednička država.  Pomirenje utemeljeno na praštanju, razumijevanju i suradnji, ali i na spoznaji i počinjenom zlu i odgovornosti za njega, jedini je pravi put mira i dobrosusjedskih odnosa. 

 Građanke, građani! 

Djeca koja su se rodila s našom državom danas su odrasli mladi ljudi. Možda ne sasvim zreli, ali puni snage i spremni za život i izazove. Baš kao i naša Hrvatska.  

Svijet je doživio duboke promjene. Informatičko-komunikacijska revolucija čitav je svijet pretvorila u susjedstvo. Tržišno natjecanje ne poznaje granice nacionalnih gospodarstava, a znanje postaje najunosnijom robom i proizvodom.  Zemlje i gospodarstva koja ostanu zatvoreni globalnim gospodarskim tokovima - zaostajat će. 

Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju prilika je da se hrvatsko gospodarstvo konačno i hrabro otvori izazovima i rizicima globalnog tržišnog natjecanja. U tome ćemo biti uspješni samo ukoliko budemo - i to puno više nego do sada - ulagali - u znanje. Znanost, obrazovanje i kultura bit će naši glavni saveznici u njegovanju našeg nacionalnog i državnog identiteta, jedan od najvažnijih motora našeg razvoja i konkurentnosti.   

Naše gospodarstvo, naše građane i vlade čekaju godine velikih izazova. Gospodarstvo treba osloboditi neprimjerenog utjecaja politike. Ogroman ulog države u vlasništvu nad hrvatskim gospodarstvom prevelika je napast za koruptivno ponašanje. Gospodarska se politika neće moći još dugo graditi na zaduživanju. 

Socijalna se država blagostanja danas više ne može održavati zaduživanjem. Ona se uspješno gradi poticanjem stvaranja proizvoda visoke dodane vrijednosti. Dolazi vrijeme u kojemu ćemo morati prištedjeti i ulagati u one koji znaju i mogu. Znanje će nam privući zdrav kapital, nova radna mjesta. A to znači - blagostanje, bolju zdravstvenu zaštitu i dostojanstvenu starost.  Socijalnu pravdu valja ostvarivati, ne u jednakosti siromaštva, već u solidarnosti širokog kruga ekonomski uspješnih s manjinom koja iz nekog razloga to nije. Pravednost traži da mirovina nije milostinja, da mirovina svakome omogućava sigurnu starost. To je moguće samo jačanjem gospodarske aktivnosti i zapošljavanjem. Društvo u kojemu velik broj ljudi nema posla, u kojem ne prima plaće, ne može biti pravedno društvo, ne može biti društvo slobode.  

Uskoro  nas očekuju izbori za Hrvatski sabor. Očekujem da će građani nagraditi svojim povjerenjem one hrabre i razumne, one koji prepoznaju izazove naše slobode, a ne one koji podilaze našim strahovima.

Globalizirano gospodarstvo odlikuje velika dinamika promjena.  Da bismo im se bolje prilagođivali, naš bi politički sustav trebao postati reprezentativniji. Nameće se potreba reforme političkog sustava, i to u smjeru koji bi naše političke predstavnike učinio izravnije i više odgovornima građanima, a manje stranačkim krugovima moći. Odgovornost mora imati svoje lice, ime i prezime. 

Građani i građanke Republike Hrvatske svih generacija,

 Sutra je Dan Državnosti. To nije dan koji se tiče samo države i njenih institucija. To je svečani dan za svakog našeg čovjeka.  Vi ga učinite  danom našeg nacionalnog ponosa i samopoštovanja. Učinite ga danom iskazivanja ljubavi za domovinu i sve njezine ljude, ma koje nacije, vjere, profesije, svjetonazora, političkog i drugog uvjerenja bili. Pozivam vas,  istaknite s ponosom naše zastave, zastave Republike Hrvatske, s ponosom pomislite na našu prošlost, sa samopouzdanjem gledajte na našu budućnost! 

  Neka je sretan Dan Državnosti svim građankama i građanima Republike Hrvatske!