HUP: 'Zbog dugovanja države doći će do nestašice lijekova'

Po prvi su puta zajednički su različiti dionici lanca opskrbe lijekovima u RH - Koordinacija veledrogerija, Udruga ljekarnika i Udruga proizvođača lijekova pri HUP-u, na konferenciji za medije uputili javnosti i relevantnim institucijama alarmantni apel zbog kontinuiranog rasta dugova, koje generiraju bolnice nedostatnim plaćanjem za već isporučene lijekove, kao i potpuni izostanak plaćanja HZZO-a prema ljekarnama od sredine siječnja 2021: opskrba lijekovima, a time i liječenje u RH, mogla bi uskoro postati ograničena, što će najviše osjetiti sami pacijenti.

O nikad težoj situaciju s neplaćanjima lijekova te o ozbiljnim problemima s kojima se suočavaju tvrtke, koje ne samo da podržavaju zdravstveni sustav nego su i njegov sastavni dio, a koje su do sada, uz velike napore, čak i u COVID-krizi uspijevale osigurati opskrbu tržišta svim potrebnim lijekovima, govorili su predsjednik HUP-a Mihael Furjan, predsjednica HUP- Koordinacije veledrogerija Diana Percač, predsjednik HUP-Udruge ljekarnika Ante Mandić i predsjednik HUP- Udruge proizvođača lijekova Jerko Jakšić.

HUP UPOZORAVA 'Dug veledrogerijama dnevno raste za 20 mil. kuna, uskoro će ukupni dug biti šest milijardi!'

O ozbiljnosti i neodrživosti situacije najbolje govore činjenice da u ovom trenutku ukupni dug doseže 6,5 milijardi kuna, da je dug samo od prosinca do kraja veljače narastao za više od 900 milijuna kuna, da je čak 20% bolnica od početka godine potpuno prestalo s plaćanjem lijekova, odnosno da ustanove u vlasništvu države posluju nezakonito, kršeći odredbe zakona o rokovima plaćanja, u kontinuitetu, već 25 godina. Dug za lijekove i medicinske proizvode veći je od 4% državnog budžeta

„Naše se članice – i veledrogerije i ljekarne i proizvođači lijekova - radi nagomilane nelikvidnosti uslijed neplaćanja koje počinje od države, nalaze u vrlo ozbiljnoj poslovnoj situaciji jer mnoge vrlo uskoro neće biti u mogućnosti servisirati obaveze prema dobavljačima, a onda dolazi u pitanje i sustava opskrbe lijekovima“, upozorio je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a.

Situacija s neplaćanjem, pa samim time i izvorima likvidnosti, nikad nije bila gora – bolnice su prestale s plaćanjem, HZZO je prestao s plaćanjima prema ljekarnama, veledrogerije su počele zaustavljati isporuke prema bolnicama, a dobavljači odnosno proizvođači prestaju s isporukom prema veledrogerijama.

„Dug bolnica i rokovi plaćanja HZZO-a prema ljekarnama su se udvostručili. S obzirom na situaciju kojoj se ne nazire rješenje, bili smo prisiljeni pokrenuti zaštitne mehanizme te gotovo svakoga dana jedna nova bolnica ulazi u poseban režim isporuke lijekova i medicinskih proizvoda. Trenutačno ih je 22 i očekuje se kako će se od početka travnja ovaj model početi primjenjivati na većinu bolnica u RH. Drugim riječima, zdravstveni je sustav zbog neplaćanja već počeo funkcionirati ograničeno te tražimo hitno podmirenje duga za već isporučene lijekove i medicinske proizvode. U protivnom, veledrogerije će u idućim tjednima biti prisiljene pokrenuti tužbe i blokade, ako se uskoro ne nađe rješenje koje će omogućiti stabilnost zdravstvenog sustava“, rekla je gđa Diana Percač, predsjednica HUP-ove Koordinacije veledrogerija.

ZALIHE SVE TANJE Bolnice na rubu sloma: Lijekova imamo samo do kraja tjedna

G. Ante Mandić, predsjednik Udruge ljekarnika pri HUP-u, također je upozorio da je ovakav rast dugovanja neodrživ: „Dug prema ljekarnama nikada nije tako brzo rastao - od 70-80 dana prošle godine danas je na više od 160 dana, a u zadnjih godinu dana dug je narastao tri mjeseca preko zakonskog roka, na ukupno milijardu i 700 milijuna kuna. Značajan broj ljekarni neće moći izdržati plaćanje u slučaju da nas zatraže podmirenje dospjelog duga, što je posebno velik problem u manjim sredinama jer bi se time pacijentima ozbiljno ugrozila dostupnost lijekova“.

I proizvođačima lijekova nedostatak likvidnosti uzrokovane neplaćanjem dugova uvelike ometa poslovanje, proizvodnju i opskrbu lijekovima te ugrožava rast i ulaganje u nove proizvode, a dodatni udar na likvidnost je činjenica da su radi osiguravanja dostupnosti lijekova tijekom COVID-krize bili prisiljeni podići zalihe lijekova koje se, radi ograničenog funkcioniranja zdravstvenog sustava, ne konzumiraju uobičajenom dinamikom.

„U interesu preko 5.000 zaposlenih i 10.000 dobavljača, moramo poduzeti ozbiljne korake kako ne bismo ugrozili puno širu mrežu gospodarskih subjekata. Iako smo

do sada uvijek nalazili načina da ne zaustavimo isporuke lijekova neke naše članice već su bile prisiljene započeti s ograničenim isporukama prema veledrogerijama, a drugi će uskoro biti u istoj situaciji“, naglasio je g. Jerko Jakšić, predsjednik Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u.

DUGUJU 6 MILIJARDI KUNA Bolnicama koje ne podmiruju svoje račune veledrogerije su ograničile isporuku lijekova

Ovakva situacija jedinstveni je negativni primjer u cijelom zdravstvenom sustavu, ali i hrvatskom gospodarstvu, pri čemu lijekovi čine tek petinu troškova koji se inače redovito plaćaju drugim dobavljačima u zdravstvu. Dodatno zabrinjava činjenica da do sada, usprkos opetovanim naporima za postizanje dogovora ključnih subjekata koji su ugroženi ovom praksom – veledrogerije, ljekarne i proizvođači lijekova – osim sporadičnih vatrogasnih mjera, nije bilo sustavnog dogovora od strane resornih ministarstava, niti u obliku prijedloga otplate nastalog duga, niti razgovora o načinima sprečavanja buduće eskalacije dugovanja.

„Kao partner hrvatskog zdravstvenog sustava želimo što prije pronaći rješenje u cilju dugoročne održivosti našeg zdravstva pa pozivamo odgovorne da se aktivno i hitno uključe u rješavanje ovog gorućeg problema te da se po žurnom postupku napravi prijedlog naplate dospjelih potraživanja. Važno je da odmah započnemo razgovarati o dugoročnoj stabilizaciji sustava kako bi osigurali redovnu opskrbu tržišta, a ovakve situacije u budućnosti uspješno spriječili“, uputio je hitan apel relevantnim institucijama g. Mihael Furjan, predsjednik HUP-a.

Situacija s opskrbom lijekova pokazuje, međutim, koliko se manje i - liječi. Prema podacima iznesenim na konferenciji za novinare, distribuira se čak 20 do 30 posto manje onkoloških lijekova, i, primjerice, čak 70 posto manje preparata za respiratorne bolesti. Značajan je i pad potrošnje antibiotika, a sve zbog korona-krize. Dakle, potrošnja lijekova je značajno opala, a dug za njih nikad nije bio veći, poručeno je s konferencije. 

Percač je, osim toga, izrazila bojazan da će nam se u narednom periodu dogoditi puno novih dijagnosticiranih bolesti, za koje će trebati lijekovi, a na tržištu ih neće biti dovoljno. Ante Mandić je upozorio da zaliha još ima, ali se one ubrzano troše. Nema bojazni da će porasti kupovina lijekova na crnom tržištu, ali sigurno hoće u susjednim državama.  Kad bi mogao nastupiti najcrnji scenarij zbog neplaćanja lijekova, akteri ove priče ne znaju, dodajući kako to može biti pitanje dana, ili se dogoditi za mjesec dana - da pacijenti ostanu bez lijekova, ili da ih nema dovoljno. Percač je naglasila i kako zdravstvene ustanove plaćaju svoje režije, teleoperatere i ostalo, a lijekovi se ne plaćaju.