SDP-ov Gordan Maras u utorak je pozvao premijera Andeja Plenkovića da dođe u Sabor i predstavi rebalans proračuna, koji je došao predstaviti ministar Marić. Premijer, dodao je, izbjegava raspravu jer je kaos
PEĐA GRBIN (SDP):
'Novac za potpore uzeo se iz Fonda za one najpotrebitije'
Prekinite ovu raspravu dok se u Saboru ne pojavi premijer, zatražio je u utorak SDP-ov Gordan Maras na početku rasprave o rebalansu proračuna, koji predstavlja ministar financija Zdravko Marić.
- Evo, čim završim sa svojim predsjedanjem nazvat ću premijera i reći mu da gospodin Maras iz Sabora želi da dođe - posprdno mu je poručio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Maras je ustrajao na tome da onaj tko je najodgovorniji u državi dođe u Sabor i predstavi rebalans proračuna, najvažniji dokument.
- Plenković koji juri na izbore kako bi spasio fotelju nije u stanju doći u u Sabor predstaviti rebalans proračuna, najvažniji dokument, neka stane iza njega. Izbjegava tu vrstu rasprave jer nema odgovora zašto u Zagrebu nema Zakona o obnovi nakon štete i neće ga niti biti, zbog čega je kaos u školama i moja djeca sjede u kancelariji sa mnom. Nije u stanju organizirati normalan život u Hrvatskoj i pokrenuti nastavu, nema odgovora zbog čega u proračunu nema više novaca za gospodarstvo - rekao je Maras poručivši Jandrokoviću neka se on samo sprda i šali, ali da su građani svjesni da ne rade ništa za njih nego samo za svoje fotelje.
- Briga Plenkovića i Jandrokovića za građane i to je jasno, žao mi je da se tako ponašate kao predsjednik Sabora - rekao je.
Jandroković mu je poručio da jedini koji se ovdje sprda je upravo on.
- Ne sprdam se, vi se sprdate s Poslovnikom i ljudima koji ovdje sjede i to na dnevnoj razini, jedan ste od zastupnika koji kontinuirano radi incidente. Vi ste mene prvi uvrijedili, a onda mi kažete da ne smijem odgovoriti na vašu uvredu. To je logika zarobljenog uma. To vam tako ne ide - poručio mu je.
Što se tiče samog proračuna rebalansa, Maras je istaknuo kako je manje novaca namijenjeno za sanaciju Zagreba nakon potresa nego li je potrebno i podsjetio kako se spremaju izbori i raspuštanje Sabora, a još nije donesen Zakon o obnovi.
- Vidio sam u rebalansu da je iznos namijenjen za obnovu štete 100 milijuna kuna, a to je 400 puta manje nego je procijenjena šteta. Da li vi kao čovjek koji živi u Zagrebu, član HDZ-a koji podržava Milana Bandića u Skupštini, mislite da je u redu da idemo na izbore bez Zakona o obnovi Zagreba i da značajnije ne stanemo iza Zagrepčana - upitao je naglasivši kako je sramota što nakon 45 dana od potresa Zagreb izgleda kao ruševina.
- I da se Vlada i gradska vlast prema nama odnosi na ovakav način. Zbog toga sam iskreno ne samo ljut nego i žalostan - istaknuo je,
Ministar Marić istaknuo je kako je obnova Zagreba višegodišnje pitanje te da se niti jedan rebalans i proračun ne vežu za jednu godinu. Podsjetio je kako je osim tih 100 milijuna kuna, koje su osigurane na razini Ministarstva graditeljstva, osigurano i dodatnih 41 milijun kuna iz Fonda za zaštitu okoliša i energetike. Od tog iznosa, kućanstvima pogođenima potresom dat će se po 20.000 kuna za obnovu dimnjaka i zamjenu bojlera za kondenzacijske bojlere.
- Govorimo o iznosima koji su ovim rebalansom predviđeni i koji bi trebale omogućiti građanima povratak u domove. Za dva dana na sjednici Vlade ćete čuti sve naše daljnje aktivnosti, koje će rezultirati, između ostalog, na takvom jednom horizontu na sveobuhvatnom zakonu - rekao je Marić.
I Anka Mrak Taritaš (GLAS) naglasila je kako Zakona o obnovi, nakon skoro dva mjeseca, još uvijek nema u javnoj raspravi.
- Zagreb je glavni grad Hrvatske i grijeh nečinjenja je ozbiljan grijeh. Taj grijeh traje već 50 dana, a građani se sami organiziraju - istaknula je naglasivši kako će se u drugom rebalansu na jesen, za koji je uvjerena da će morati ići, trebati bolje pozabaviti Gradom Zagrebom.
- Ovaj rebalans doživljavamo kao jedan predizborni dokument da se mogu održati izbori, a stvarni rebalans će doći na jesen - istaknula je.
SDP-ov Željko Jovanović istaknuo je kako Vlada nije dovoljno ozbiljno shvatila u rebalansu problem zdravstva,
- Dospjeli dugovi su sigurno već oko pet milijardi kuna i ne vidim način na koji mislite to riješiti. A sve ono što nas čeka je samo povećanje obveza u sustavu zdravstva. Također, neozbiljno ste pristupili i problemu dopunskog osiguranja jer je bilo potrebno osigurati dodatna sredstva za 200.000 osiguranika, kojima će biti besplatna polica osiguranja, što je 160 milijuna od početka ove godine. Nigdje toga nema u rebalansu - poručio je.
Ministar Marić istaknuo je kako je krajem prošle godine dug u zdravstvenom sustavu bio 8,5 milijardi kuna, od čega je 3,8 milijardi kuna dospjelo ove godine.
- Trend rasta je i ove godine i što se tiče HZZO-a i državnih bolnica moram reći da je taj dug nastavljen. Mi smo i prije rebalansa napravili čitav niz preraspodjela u okviru mogućnosti i usmjerili na područje zdravstva, poglavito za osiguravanje respiratora, zaštitnih maski... Nastavit ćemo u tom smjeru, međutim financiranje ove brojke nadilazi problematiku samog COVID-a i rebalansa - rekao je Marić.
Upitan jesu li rebalansom predviđene potpore za gospodarstvo za lipanj, srpanj, kolovoz, Marić je poručio kako su vremensku liniju negdje morali povući.
SDP-ova Sabina Glasovac upitala je ministra zašto su odlučili nagraditi učitelje i nastavnike time što će im kroz rebalans proračuna uzeti apsolutno sve.
- Ne samo osnovicu za četiri posto, kao i svim javnim i državnim službenicima, nego i božićnicu, regres, jubilarne nagrade i sve dodatke za koje su se borili dva mjeseca u štrajku. Je li to baš bilo nužno uzeti im apsolutno, apsolutno sve i dovesti ih na prosjački štap - upitala je.
Marić je poručio kako sa sindikatima Vlada još vodi dijalog oko toga da im se ipak ne isplati obećano povećenje plaće kroz osnovicu.
- Naša ponuda je na stolu i ne bih ništa prejudicirao S povećanjem osnovice od 1. siječnja za dva posto, odnosno u sustavu obrazovanja za tri posto, koje je stupilo na snagu krajem prošle godine, ukupno su plaće povećane preko 20 posto u mandatu ove Vlade. Ovo što je na stolu, još u štrajku smo to vrlo jasno komunicirali, za određeni dio tih povećanja sredstva nisu ni originalno bila predviđena - istaknuo je.
Ivan Pernar poručio je ministru da su prosvjetne radnike lagali.
- Rekli ste da ćete im povećati plaće pa ste se sad predomislili. A onda svaljujete krivnju na tobože koronu. Ali vi ste ti koji ste zabranili rad, koji ste gurnuli ljude u karantenu i izolaciju, koji ste zabranili turistima da dolaze - istaknuo je dodavši kako ministar lije krokodilske suze nad narodom, ali da to nije od tuge nego od sreće kad ih proždire.
- Nikog nisam lagao, tako ni učitelje, odnosno sindikalne čelnike - poručio je Marić.
SDP-ov Peđa Grbin na Dan sestrinstva osvrnuo se i na smanjenje plaća i njima.
- Prošle godine medicinske sestre su se izborile za svoj materijalni status, ali i za status drugih zdravstvenih radnika, konkretno liječnika, I ta prava su ovim rebalansom dovedena u pitanje. Iznos koji se odnosi na primanja svih zaposlenih u javnom sektoru se smanjuje, a to znači da se smanjuju i primanja onih kojima smo zadnja dva mjeseca tepali da su na prvoj crti obrane - medicinskim sestrama, liječnicima, tehničarima, vatrogascima, policajcima - istaknuo je Grbin koji smatra da je to pogrešno.
- Ne samo zato što time udaramo na materijalni status onih koji su u ovoj krizi podnijeli izuzetno velik teret nego i zbog toga ugrožavamo brzinu i mogućnost oporavka javnih financija - rekao je referirajući se i na analizu Instituta za javne financije koji kaže da smanjenje plaća u javnom sektoru i kratkoročno, srednjoročno i dugoročno ima negativan učinak na proračun.
- Ukratko, režemo granu na kojoj sjedimo - poručio je.
Naglasio je kako se rebalansom otkrilo da se za potpore poduzetnicima uzelo pola milijarde kuna iz Fonda za pomoć zapošljavanja osoba s invaliditetom.
- Onih koji u svakoj krizi najteže stradaju jer oni sigurno sada bez ovakvih pomoći i potpora posao dobiti neće. Iz tog Fonda, u koji uplaćuju svi poslodavci koji imaju preko 20 zaposlenih, smo zagrabili da bi bez kriterija podijelili onima koji si isplaćuju dividende. kriteriji su bili propisani na takav način da su ih ispunili i oni koji taj novac nisu trebali - poručio je SDP-ov zastupnik.
Greške su u krizi zbog brzine reakcije mogu događati, dodao je, ali ovo nije bila greška.
- Ovo je bila katastrofa, katastrofalna odluka koja je za sobom povukla katastrofalne posljedice, a novac za nju se nalazi na računu koji je bio namijenjen najpotrebitijima. Ja za to ruku dignuti neću i ne mogu - poručio je.
Sve je jasno što se tiče ovog rebalansa, poručio je Mostov Nikola Grmoja.
- Izbori su na vratima pa se proračunska potrošnja izražena ukupnim rashodima ne smanjuje ni za jednu jedinu kunu.S druge strane predviđa se pad proračunskih prihoda za nekih 23 milijarde kuna, što bi bio pad od 16 posto. Jasno je da ovo nije stvarni rebalans proračuna, da je ovo 'fake' i da ćemo pravi imati nakon izbora - istaknuo je Grmoja upitavši ministra što misli hoće li građani biti optimističniji što se tiče stanja u državi u rujnu i listopadu ili će se optimizam smanjiti.
Marić mu je poručio kako nije psiholog ni sociolog.
- Dobio sam puno etiketa u Saboru, najupečatljivija je bila ona o računovođi ili knjigovođi pa sam to demantirao, a definitivno nisam psiholog ili sociolog koji može procjenjivati stanje nacije, bilo danas, bilo za nekoliko mjeseci. Naša je uloga i zadaća svih skupa učiniti da se i taj psihološki moment unaprjeđuje, popravi i u datim mogućnostima zapravo sve što možemo dati da se negativni efekti minimiziraju što je moguće više - rekao je.
Naglasio je kako je unatoč potrebama od sedam milijardi kuna za višim rashodima, rashodna strana proračuna ostala nepromijenjena ovim rebalansom.
- To smo kompenzirali uštedama na drugim stavkama. Neke od tih ušteda nisu trajno eliminirane. To je veliki, veliki napor koji smo uspjeli učiniti u svega nekoliko tjedana kako bi zadržali tu rashodnu stranu i ne bi napravili dodatni pritisak na porezne obveznike, odnosno na javni dug. Ali činjenica je da je 23 milijarde kuna manje u proračunu - odgovorio je.
Proračun je odgovor na sve okolnosti, naglasio je, i osigurava provedbu svih mjera.
- Koliko je važno koliko će Hrvatska pasti ove prve godine krize, toliko je važnije koliko brzo ćemo se vraćati - rekao je.
Grmoja je istaknuo kako su nas iskustva naučila da naš oporavak traje i tri puta duže od uspješnijih i stabilnijih europskih ekonomija.
- Sve su naznake da ćemo isti scenarij gledati i sada. To sve možemo zahvaliti ovoj Vladi koja je propustila da u mandata za nama provede potrebne reforme - rekao je.
Iznimno ga u rebalansu brine pad od 500-tinjak milijuna kuna pomoći od EU.
- To je čudno obzirom na sve informacije koje su dolazile iz Vlade da će EU osmisliti programe i dodijeliti državama posebna sredstva. Smanjenje ove prihodovne stavke pokazuje kakvi su razmjeri zaustavljanja investicija financiranih sredstvima iz EU i smatramo da je takav pristup pogrešan. U europski proračun do sad smo uplatili 21 miijardu kuna i nismo se pokazali u povlačenju sredstava iz EU i zaustavljati sada projekte, kada smo pri kraju višegodišnjeg financijskog okvira, čini se neracionalnim - rekao je dodavši kako je predviđen pad izvoza od 15 posto, a istovremeno rast uvoza 12 posto.
Podsjetio je na mjere koje su u Mostu predlagali istaknuvši kako su one i "za dan poslije", za vrijeme poslije krize.
SDP-ov Branko Grčić istaknuo je kako ovaj proračun vrlo improviziran i dostatan samo do lipnja.
- Ovo je prvi u nizu rebalans koji će se ove godine dogoditi i on sada de facto bilježi situaciju u kojoj jesmo, ali ne daje odgovore što će biti iza 15. lipnja. Tad istječe ključna mjera, a odnosi se na očuvanje radnih mjesta - istaknuo je Grčić upitavši što će biti sa tih 500.000 radnih mjesta nakon 15. lipnja.
- Gdje je odluka da se ta mjera produžuje za tri mjeseca, gdje je novac kojim će se ta mjera financirati? Nema ga, nije unutra prikazan - rekao je dodavši kako misli da su pretjerane procjene da će do kraja godine biti 400.000 nezaposlenih.
- Vi morate zaštititi ove ljude pa čak i ako se dogodi nevolja i oni stvarno završe, jedan dio 100-tinjak tisuća što je vrlo izgledno od ovih 500.000, na Zavodu za zapošljavanje, vi morate osigurati novi novac za naknade za nezaposlene. Ni tog novca nisam vidio da u rebalansu ima - poručio je.
Sve zemlje u našem okruženju, dodao je, imale su i mjere za građane uz mjere za gospodarstvo
- SDP je na vrijeme složio paket težak oko dvije miijarde kuna, vi to nisu uvažili. Susjedi Slovenci su dali socijalni dodatak umirovljenicima između 130 i 300 eura, ovisno o visini mirovine, samozaposlenima mjesečni osnovni dohodak od 700 eura za sve one kojima je ugašen obrt uslijed epdijemije, ribarima i poljoprivrednicima su dali osnovni dohoda također od 700 eura, pa čak su i studentima dali 150 eura - istaknuo je Grčić naglasivši kako jedino potrošnja i potražnja mogu u kratkom roku zadržati kakvu takvu ekonomsku aktivnost i spriječiti ovaj pad koji se nama dogodio.
- Zamislite, ljudi su više ulagali i imaju manji pad BDP-a. A mi imamo manji deficit, a veći pad BDP-a. To je temeljna ekonomska logika u ovakvim kriznim situacijama - rekao je.
Naglasio je kako Vlada nije produžila mjere za očuvanje radnih mjesta, nije riješila moratorij na kredite zakonski na 12 mjeseci, nema kredita za likvidnost...
- Ništa nije učinjeno da možemo normalno ući u drugi dio ove krizne i neizvjesne godine. Budimo realni, ovo je velika ozbiljna kriza, s velikom neizvjesnošću što će se događati u narednim mjesecima i tjednima i vi morate biti svjesni toga da državu četiri mjeseca, sada kada ulazimo u izbore, do formiranja nove vlad ene možete ostaviti u vakuumu - poručio je.
Da je "ovaj proračun kratkog daha i kratkovidan" poručuje i nezavisni Tomislav Žagar.
- Posve je jasno da ovo nije posljednji rebalans ove godine i da će ih biti još - rekao je.
Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš osvrnula se na pores u Zgarebu i
naglasila je kako treba razmišljati o danu poslije.
- Trebamo probati razvijati poljoprivredu i da budemo što više samodostatni u hrani i da se probamo što manje oslanjati na turizam - istaknula je.
Šef Demokrata Mirando Mrsić istaknuo je kako je Vlada iskrcala ukupno 6,6 milijardi kuna za potpore, od čega su dio sredstva EU.
- Dali ste ih i tvrtkama koje isplaćuju dividendu. Jeste li spremni objaviti sve tvrtke koje su isplatile dividendu i dobile potporu? Tko će kontrolirati ispravnost toga? Državni inspektorat to ne može jer nema ovlasti, može samo HZZ koji nema ljudi. Da li razmišljate o tome, obzirom da ste dali desetke milijuna kuna velikim tvrtkama, da uđe država u vlasništvo tih tvrtki - upitao je dodavši da je to učinila Njemačka koja će ući u Lufthansu.
O svim tim stvarima i detaljima, rekao je Marić, su razmišljali i razgovarali.
- Do sada sve ovo što smo napravili je bila ideja da se kriteriji stave u funkciju da čim prije može ići implementacija tih mjera. Sve smo rekli od početka da će biti javno i transparentno i HZZ je objavio popis tvrtki koje su koristile mjere i koliko su dobile. Sve one kontrole da li je netko eventualno negdje zlorabio obavlja HZZ, ali i druge institucije - rekao je.
Mrsić je naglasio kako se rebalansom povećava javni dug sa 73 na 86,7 posto BDP-a.
- Sasvim je vdiljivo da Vlada nije spremna ni za ovaj prvi scenarij, a kamoli za drugi - rekao je dodavši kako je ovo rebalans za kupovinu građana.
- Ovo nije rebalans koji odgovara na krizu niti će dovesti do toga da prođemo ovu krizu što lakše. Ovo nije rješenje. Ona kriza iz 2008. bit ćevrtić naspram onog što nas čeka sada. HDZ se nije snašao onda, ne snalazi se ni sada, očito im je lakše vladati kada ima novaca nego kada je kriza. Sanader je rekao tada da je država u banani, mislim da smo sad u još većoj banani - rekao je.
Sad je vrijeme, naglasio je, za promjene za koje do sad nije bilo hrabrosti.
- Ova Vlada ne misli na tisuće radnike iz privatnog sektora i proizvodnje koji će ostati bez posla, očito im oni nisu budućnost zemlje. Prije svega misli na tisuće HDZ-ovih uhljeba koji se namiruju iz džepova građana. Da želi povući prave poteze za spas ekonomije, ukinula bi članstvo u HGK i pretvorila je u pravu vanjsko-trgovinsku komoru. Vlada se ne usudi to napraviti je HGK premrežena HDZ-ovim uhljebima - istaknuo je dodavši kako su se mogle riješiti i povlaštene mirovine.
- Siguran sam da ni branitelji ne bi imali ništa protiv toga da se u tom dijelu solidariziraju sa građanima i da izjednače svoja prava sa građanima. Pozivam ministra Medveda da bude častan i ispravi nepravdu prema građanima, ali i časnih branitelja koji žele prestanak stigmatizacije kao oni koji su ratovali za svoje privilegije, a ne za oslobođenje zemlje - poručio je.
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) izračunao je da se moglo uštedjeti u ove četiri godine oko 15 milijardi kuna refinanciranjem kredita i obveznica po niskim kamatnim stopama.
- To bi izuzetno dobro došlo sada u vrijeme ove krize - rekao je.
Nabrojao je naknade koje plaćamo; naknada koncesionarima za autocestu Macelj-Zagreb188 milijuna kuna, za autocestu Rijeka-Zagreb 67 milijuna kuna, nakanda u cijeni goriva za Hrvatske ceste 1,9 milijardi kuna, u cijeni goriva za Hrvatske željeznice 474 milijuna kuna, u cijeni goriva za Hrvatske autoceste također 474 milijuna kuna. Predložio je gdje se još može uštedjeti.
- Treba provesti tzv sekuritizaciju dugova Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta, sad je izvrsna prilika, predlažemo da se jedna milijarda inozemnih kredita otplati iz deviznih rezervi, a ostatak od otprilike 3 milijarde sekuritizira kroz državne obveznice i proda investitorima. Obustavite isplatu u drugi mirovinski stup iz plaća radnika, svaki mjesec se isplaćuje 500 milijuna kuna, zamrznite te uplate i fiinancirajte time oporavak gospodarstva. Nakande cijena goriva umjesto HAC-a i Hrvatskih cesta treba sekuritizirati i da ih solobodimo da mogu disati i taj dug jednog dana otplatiti - istaknuo je i pozvao Vladu i HNB da isplate tzv helikopterski novac punoljetnim građanima u iznosu 10 milijardi kuna.
Što se tiče procjene pada BDP-a od 9,4 posto, dodao je, misli da je preoptimističan.
- Bit će veći pad. Također su optimistične i brojke o padu prihoda. Nemojte nas zaduživati u inozemstvu, podići ću kaznenu prijavu protiv svakog u Vladi tko nas bude zaduživao skupo,a može se financirati za nula posto kamata od HNB-a, ako je riječ o kunama, a imamo i devizne rezerve - istaknuo je.
Suverenist Hrvoje Zekanović upitao je koliko smo novaca dobili od EU.
- Ne samo da nam je dala više novaca nego nam je još uskratila novac, smanjila svoja davanja svojoj članici. Vi da ste odgovorna vlast, vi biste rekli da nas je EU ostavila na cjedilu - poručio je.
Željko Glasnović istaknuo je i nebulozno trošenje u jedinicama lokalne samouprave.
- Neki su se u lokalnim samoupravama ponašali kao pijani milijarderi ili kao u kasinu u Las vegasu. Jedan tamo krkan iz 1. Maja potrošio je 450.000 kuna na reprezentaciju. Pa koga je ugostio, šeika od Dubaija? Nikom ništa - rekao je.
Naglasio kako ništa ne znamo za 2021., niti koliki će biti javni dug, ni BDP, koliko ćemo se zadužiti.
- Ovaj proračun je kao šuplja rupa, voda curi, a ne drži baš argumente. Opet ćemo se zadužiti, a koliki će biti postotak duga, mi ne znamo. Tu nema dugoročne strategije, ovo je sve kratkoročno. To je kao kad kuću izgradi obitelj pa na gornjem katu žive tri generacije, a dolje otvore dućan sa svim i svačim, od kreme za hemeroide do autodijelova, odmah bi zaradu, ali to ne ide tako. Ma nemamo mi ni srednjoročnu startegiju za oporavak gospodarstva - poručio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
