Veći dio tog privilegiranog pristupa vjeruje se da funkcionira putem tzv. „bijelih SIM kartica” – mobilnih linija koje su izuzete iz iranske blokade i omogućuju izravan pristup blokiranim platformama poput X, Telegrama i Instagrama
BLACKOUT U PERZIJI
Iran bez interneta 12 dana. Ono što prođe ide preko bijelih SIM kartica. Odabrani imaju pristup
Čitanje članka:
2
min
Iranska vlada u utorak je objavila da pruža poseban pristup internetu odabranim korisnicima koji su sposobni promovirati njezine poruke online, i to dok zemlja i dalje prolazi kroz ono što nadzorne skupine nazivaju jednim od najstrožih nacionalnih internetskih blokada ikad zabilježenih.
Veći dio tog privilegiranog pristupa vjeruje se da funkcionira putem tzv. „bijelih SIM kartica” – mobilnih linija koje su izuzete iz iranske blokade i omogućuju izravan pristup blokiranim platformama poput X, Telegrama i Instagrama.
Glasnogovornica Fatemeh Mohajerani izravno se nije pozvala na te SIM kartice, nego je govorila o nacionalnom internetskom prekidu koji je nametnula vlada, naglašavajući da Teheran umjesto toga nudi povezanost „onima koji mogu bolje prenijeti poruku”.
Prema nadzornoj grupi NetBlocks, iranska vlada promovira svoju agendu putem bijelih (whitelisted) mreža, dok javnost ostaje u digitalnoj blokadi.
- Režim i dalje promovira svoju agendu putem bijelih mreža, razvijajući medijske resurse unutar zemlje i u inozemstvu - objavio je NetBlocks u petak, šesti dan od posljednje nacionalne internetske blokade.
To se događa dok je predsjednik Masoud Pezeshkian početkom prosinca obećao deaktivirati tzv. bijele SIM kartice koje omogućuju nefiltrirani pristup odabranim korisnicima povezanim s državom.
- Naložili smo da se i te bijele internetske linije pretvore u crne, kako bi se pokazalo što će se dogoditi ljudima ako ova crnina potraje - rekao je. Pezeshkian je više puta obećavao ukidanje filtriranja, što je bio ključni dio njegove predizborne kampanje 2024. godine.
Pokretanje videa...
00:05
Iran je više od 240 sati u nizu bez pristupa internetu, što predstavlja jednu od najtežih državnih internetskih blokada ikad zabilježenih u svijetu i drugu najdužu u povijesti zemlje nakon prekida tijekom siječanjskih prosvjeda, objavila je nadzorna grupa NetBlocks.
Iran blokira ili ograničava internet uglavnom iz političkih i sigurnosnih razloga. Vlasti žele kontrolirati koje informacije građani mogu vidjeti i dijeliti. Blokiranjem društvenih mreža i stranih medija smanjuje se pristup sadržaju koji kritizira vlast ili prenosi drugačiju verziju događaja.
Internet i aplikacije za poruke (npr. Telegram, WhatsApp, X) često se koriste za organiziranje prosvjeda i koordinaciju demonstracija. Tijekom političkih kriza ili prosvjeda vlada često ograniči internet kako bi otežala mobilizaciju ljudi. Prosvjedi, policijsko nasilje ili ratna šteta često se dokumentiraju mobitelima. Gašenje interneta otežava slanje videozapisa i fotografija prema inozemstvu.
Vlast na više načina 'gasi' internet. Vlada može prekinuti veze s globalnim internetom, što rezultira time da obični korisnici ne mogu pristupiti stranim stranicama ili uslugama.
To se radi na razini autoritativnih internetskih čvorišta i pružatelja usluga, gdje se promet preusmjerava ili potpuno prekida i gotovo sav internet promet ostaje unutar zemlje ili se gasi.
Tijekom takvih blokada čak su onemogućene i mobilne i fiksne veze te satelitski internet poput Starlinka pod jakim ometanjem ili blokadom. Iran je izgradio vlastitu unutarnju (domestic) mrežu koja djeluje poput interneta, ali je izolirana od globalne mreže.
Tijekom zatvaranja globalnog interneta samo su resursi te mreže ostali relativno dostupni, dok su vanjske usluge blokirane ili jako ograničene. Iran primjenjuje dublje tehničko filtriranje i blokiranje prometa prema određenim web stranicama, aplikacijama i platformama (npr. društvenim mrežama).
Popularne aplikacije ili stranice mogu biti blokirane po IP adresama, DNS‐ovima ili sadržaju, što otežava pristup bez posebnih alata. U nekim slučajevima vlada dopušta posebne linije ili kartice (tzv. „bijele SIM kartice”) koje izuzimaju od opće blokade i omogućuju pristup određenim uslugama – ali samo onima koje vlada odabere.
Ponekad se koristi sustav prioritetizacije ili “throttling” (umjetno usporavanje prometa) kako bi se otežao normalan rad online usluga, prije nego što se potpuno isključi pristup.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
