Situacija u zemlji je dramatična. Prosvjedi, koji su započeli 28. prosinca zbog kolapsa iranske valute i galopirajuće inflacije, brzo su prerasli u otvoreni bunt protiv teokratskog režima i vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija
News
Komentari 2Situacija u zemlji je dramatična. Prosvjedi, koji su započeli 28. prosinca zbog kolapsa iranske valute i galopirajuće inflacije, brzo su prerasli u otvoreni bunt protiv teokratskog režima i vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija
Dok se Iran suočava s najtežim prosvjedima u posljednjih nekoliko godina, a broj poginulih premašuje 500, visoki iranski diplomat Abbas Araghchi poslao je dvojaku poruku Washingtonu. Teheran je, kako tvrdi, 'potpuno spreman za rat', ali istovremeno ostaje otvoren za "poštene i časne pregovore". Ova izjava dolazi usred eskalacije napetosti nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio vojnom intervencijom zbog brutalnog gušenja prosvjeda koji potresaju Islamsku Republiku već dva tjedna.
Situacija u zemlji je dramatična. Prosvjedi, koji su započeli 28. prosinca zbog kolapsa iranske valute i galopirajuće inflacije, brzo su prerasli u otvoreni bunt protiv teokratskog režima i vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. U međuvremenu, broj žrtava raste iz dana u dan. Organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA) sa sjedištem u SAD-u izvijestila je da su do sada ubijene najmanje 544 osobe, od čega su velika većina, njih 483, bili prosvjednici. Među žrtvama je i osmero djece. Uhićeno je više od deset tisuća i šesto ljudi, a vlasti su gotovo u potpunosti ugasile internet kako bi spriječile širenje informacija.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:37
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdi da su vlasti stavile situaciju "pod potpunu kontrolu". U obraćanju stranim diplomatima u Teheranu, za nasilje je izravno optužio Sjedinjene Države i Izrael, ustvrdivši, bez pružanja dokaza, da su prosvjedi "postali nasilni i krvavi kako bi dali izgovor američkom predsjedniku da intervenira". Unatoč ratobornoj retorici, Araghchi je ostavio otvorena vrata diplomaciji.
​- Islamska Republika Iran ne traži rat, ali je za rat potpuno spremna. Preventivne operacije nisu na našem dnevnom redu - izjavio je Araghchi na tiskovnoj konferenciji.
​- Istovremeno, kao što sam puno puta rekao, spremni smo i za pregovore, ali poštene i časne pregovore, s pozicije jednakosti, uz uzajamno poštovanje i na temelju zajedničkih interesa. Pregovore koji su ozbiljni i istinski, a ne oni koji se svode na izdavanje naredbi ili diktiranje uvjeta, što je navika nekih zemalja - dodao je.
Glasnogovornik ministarstva potvrdio je da komunikacijski kanali s Washingtonom ostaju otvoreni i da je komunikacija moguća "kad god je to potrebno". Kina, ključni iranski saveznik, pozvala je na stabilnost i poručila da se protivi "miješanju u unutarnje poslove" Irana.
S druge strane Atlantika, predsjednik Donald Trump ne odustaje od oštrog tona. Potvrdio je da njegova administracija razmatra "vrlo snažne opcije" kao odgovor na iransko gušenje prosvjeda.
​- Vojska to razmatra, a mi razmatramo neke vrlo snažne opcije. Donijet ćemo odluku - rekao je Trump novinarima, prenosi Newsweek.
Dodao je kako vjeruje da Iran želi pregovarati te da je sastanak već u pripremi.
​- Sastanak se dogovara, ali možda ćemo morati djelovati prije sastanka zbog onoga što se događa. Ali sastanak se dogovara. Iran je nazvao, žele pregovarati - kazao je Trump.
Ova izjava uslijedila je nakon što je Teheran, preko predsjednika parlamenta, upozorio da će američka vojska i Izrael postati "legitimne mete" ako Amerika upotrijebi silu. Trump je na to odgovorio prijetnjom bez presedana: "Ako to učine, udarit ćemo ih na razinama na kojima nikad prije nisu bili pogođeni."
Dok politički vrh razmjenjuje prijetnje, analitičari upozoravaju da režim u Teheranu ne pokazuje znakove pucanja. Trita Parsi, stručnjak za Iran s Instituta Quincy, izjavio je da još ne vidi pukotine u vlasti, ali je naglasio da je razina nasilja s obje strane bez presedana. Značajan je i podatak da je iranska vojska, koja se u prošlosti držala po strani tijekom unutarnjih nemira, sada izrazila spremnost za intervenciju, što ukazuje na ozbiljnost prijetnje koju režim osjeća.
U konačnici, sudbina Irana ostaje neizvjesna. Dok vlasti pokušavaju ugušiti pobunu kombinacijom brutalne sile i pozivima na protuprosvjede, a Washington važe između diplomacije i vojne intervencije, iranski narod plaća najvišu cijenu u borbi za promjene.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+