'Izađem na balkon da uhvatim malo zraka. Kad ono - šišmiš!'

Istaknuti fotograf Nikola Radovani snimio je šišmiša u preletu pored svježe opranih medicinskih maski i to bez da se pomaknuo iz naslonjača.

Fantastičan kadar izgleda kao da je zabilježen u nekoj dalekoj zemlji, a ne u splitskom kvartu Lokve. Posebno zato što tu od prije poznatu životinjicu, koju se dovodi u svezu s počinjenjem mutacije koronavirusa, ne možemo tek tako ugledati među dalmatinskim neboderima.

MOGUĆI UZROK KORONAVIRUSA Rastrgala šišmiša i pojela ga: Oprostite mi, pa nisam znala

Radovani je imao sreće, talenta i znanja da s balkona stvori umjetnost vrijednu divljenja. Kaže da je kao fotograf ozbiljno shvatio kampanju za ostajanjem kod kuće. Ne ide po terenima, a za to je kriva i pandemija:

- Nemam posla, slikanjem nešto u "home-made" studiju u radnoj sobi. Izašao sam na balon da "uvatin još malo svitla od dana" i tad sam primijetio šišmiša. Njegovo jako brzo i promjenjivo kretanje odmah mi se učinilo kao odličan fotografski izazov, a tek onda još bolji motiv, pogotovo uz zalazak sunca. Slikavanje je trajalo petnaestak minuta. Pregledavajući materijale od kojih je dosta bilo izvan fokusa zbog brzine i nasumičnosti kretanja letećeg sisavca, primijetio sam da sam imao i velike sreće te da na jednom  motivu imam i šišmiša i maske za lice na tiramoli - priča nam Radovani. Da stvar bude luđa, fotografije je snimio na manualnom fokusu.

A kolike su uopće šanse za vidjeti šišmiša u urbanoj, naseljenoj sredini i predstavljaju li ikakvu opasnost? Upitali smo Tina Milata, kustosa u Prirodoslovnog muzeja u Splitu.

- Ima ih po gradu, ima ih po Marjanu. Žive u starijim zidovima kuća, u potkrovljima. U sumrak često lete i hrane se kukcima, a sad je došlo toplo vrijeme i napuštaju obitavališta u kojima su hibernirali. Samo u Splitu imamo pet vrsta šišmiša, to su; savijev šišmiš, rani večernjak, mali večernjak, smeđi dugoušan i širokouhi zecoušnjak - objašnjava Milat, a mi razmišljamo kako od sad nećemo izlaziti ni na balkon. Zoolog dodaje da im je životni vijek pet do 20 godina. Nas je više zanimalo mogu li biti opasni za ljude?  

UHVAĆEN U MREŽU Doživjela šok u dvorištu kuće: Divovski pauk proždire šišmiša

- Ugrizom prenose bjesnoću. Vrste koje se hrane krvlju su samo tri (od oko 1300), a te žive u Latinskoj Americi. Najmanji šišmiš na svijetu ima tek dva grama težine, a najveći, zlatoglavi, teži čitavi kilogram - precizira Milat. Veze između šišmiša i koronavirusa nije htio previše komentirati, jer i stručnjaci koji se isključivo time bave još traže odgovor:

- Istraživanja traju. Ne zna se odakle je točno virus potekao, ali činjenica je da ljudi sve više ulaze u ekosustave i staništa životinja koje onda uništavaju. Danas postoje prijetnje od virusa koji su bili daleko skriveni od ljudi, a kako se zadire u prirodu, takve se stvari jednostavno događaju.