Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
12 komentara

Izborili su prava: 'Mi smo za rad, ali želimo živjeti kao ljudi'

Hrvati na Praznik rada vole roštiljati i opustiti se na neradni dan. U Zagrebu, ali i drugim gradovima, se na Praznik rada tradicionalno organizira prosvjedna šetnja, a za građane se kuha - grah

Foto: Borna Filic/PIXSELL
12 komentara

Čitavo 19. stoljeće kapitalistički svijet obilježavalo je izrabljivanje radnika. Za svoj rad, koji je nerijetko trajao i po 18 neprekidnih sati dnevno, primali su niske nadnice, radila su i djeca, radnička prava nisu postojala. Krajem stoljeća radnici su prosvjedima počeli zahtijevati kakva takva prava te bolje uvjete za rad, a najveći zamah štrajkaški pokreti doživjeli su u Sjedinjenim Američkim Državama. 

praznikrada01_010514 OTKRIVAMO Radnici, dobar vam tek: Gdje za Praznik rada pojesti grah?

Tri osmice

Dana 1. svibnja 1886. godine u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika, zahtijevajući 'tri osmice' - 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je na štrajk intervenirala oružjem i ubila šestero te ranila 50 prosvjednika. Uhićene su stotine ljudi, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnje zatvorske kazne.

U spomen na krvavo gušenje prosvjeda u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke demonstracije. Već od sljedeće, 1890. godine, taj datum postaje međunarodni dan na koji se iskazuje opća solidarnost radništva. 

U Hrvatskoj se obilježava od 1890. 

U Hrvatskoj se Međunarodni praznik rada počeo se obilježavati 1890. Zagrebački radnici su se, kao uvod u proslavu te godine, ujedinili u nekoliko štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskog doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1.000 ljudi isticali: 'Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi'. 

U narednim godinama radnički pokreti širom svijeta uspjeli su u pregovorima s državama izboriti bolji položaj radnika i osigurali im radnička prava. 

INFORMIRAJTE SE Nešto ste zaboravili? Evo kako rade trgovine za Praznik rada

Proslave koristili za državni mimohod

Radničke pokrete u istočnim zemljama nadzirale su komunističke partije, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su tamo radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo kontrolirane sindikate, bile su osnovne značajke svake radničke samoorganizacije u zemljama Istočnog bloka. S vremenom su i proslave blagdana rada pretvorene u državne priredbe i mimohode koji su služili za pokazivanje kako radnička klasa podržava državne i partijske strukture. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima. Potpunu degradaciju blagdan rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu. Unatoč svemu, 1. svibnja ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radništva.

Blagdan rada postao Praznik rada

U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je izglasao odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmijenjeno 2001. godine kada je službeni naziv promijenjen u Praznik rada.

Od fašista samo su nacisti slavili 1. svibnja

Zanimljivo je da je prva kapitalistička zemlja koja je slavila 1. svibnja bila Hitlerova Njemačka, iako su svi fašisti, osim nacista, zabranjivali proslavu ovog dana. U travnju 1933. godine, samo dva mjeseca nakon što su došli na vlast, njemački Nacional-socijalisti proglasili su 1. svibnja 'Danom nacionalnog rada' i državnim praznikom te objavili da će sve proslave organizirati vlada. Sve ostale proslave političkih i društvenih konotacija bile su zabranjene, a središnje masovno obilježavanje bilo je na području zračne luke Tempelhof u Berlinu. Takva praksa nastavila se sve do kraja postojanja Trećeg Reicha. 

Benito Mussolini zabranio je proslavu 1. svibnja i za praznik talijanskog rada odredio 21. travnja, kada se slavio rođendan Rima. U Portugalu je Antonio de OIiveira Salazar nasilno gušio svaki spomen 1. svibnja, a slično je bilo i u Španjolskoj gdje je režim Francisca Franca progonio sve one koji su Praznik rada pokušali obilježiti. 

Francuzi daruju đurđice, Amerikanci slave u rujnu

Francuzi, uz tradicionalne prosvjede, imaju običaj na 1. svibnja dragim ljudima, prijateljima i obitelji darovati đurđice. Običaj potječe još iz doba burbonskog kraljevstva, kada je kralj Charles IX. 1651. godine, kao 10-godišnjak, dok je čekao svoj red da sjedne na prijestolje, svim prisutnim damama darovao po jednu đurđicu. Danas Francuska od plaćanja poreza oslobađa prodaju đurđice na taj dan, ali samo pod uvjetom da su ubrane u prirodi i da nisu za preprodaju. 

Amerikanci i Kanađani, za razliku od ostatka svijeta, praznik rada 'Labour Day' uopće ne obilježavaju 1. svibnja, već prvog ponedjeljka u rujnu. Prvi put su ga obilježili u saveznoj državi Oregon 1894. godine, a svaki pokušaj da se prebaci na 1. svibnja je propao. Na taj dan Amerikanci i pojačano troše - trgovci tvrde da je promet tog dana najbolji iza 'crnog petka'. 

U Kini se još sredinom '90-ih obilježavao tri dana, a 2008. godine obilježavanje su ipak smanjili na jedan dan. Naši susjedi Slovenci uz neradni 1. svibnja Praznik obilježavaju još jedan dan pa im je neradan i 2. svibnja. Isto je i u Federaciji BiH, Srbiji i Crnoj Gori. 

Roštilj, grah i kobasice

Hrvati na Praznik rada vole roštiljati i opustiti se na neradni dan. U Zagrebu, ali i drugim gradovima, se na Praznik rada tradicionalno organizira prosvjedna šetnja, a za građane se kuha radnički obrok - grah s kobasicama. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message