Ovo nije prvi put da Trump prijeti povlačenjem američkih snaga iz Njemačke. Tijekom svog prvog mandata 2020. godine, naredio je povlačenje oko 9500 vojnika...
ANALIZA SUKOBA
Izmiče kontroli: Trump prijeti Njemačkoj povlačenjem svoje vojske! Evo koji su 'okidači'
Čitanje članka:
3
min
Nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio je pojašnjenje navodnog ruskog prijedloga o prekidu vatre. Istovremeno, tenzije između Washingtona i Berlina dosegle su novu razinu nakon što je Trump zaprijetio smanjenjem broja američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj kao odgovor na kritike njemačkog kancelara Friedricha Merza, piše The Guardian.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:12
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij reagirao je na komentare Donalda Trumpa koji su uslijedili nakon njegovog razgovora s Vladimirom Putinom. Zelenskij je u objavi na društvenim mrežama poručio kako je svom timu naložio da stupi u kontakt s Trumpovim pomoćnicima kako bi "razjasnili detalje ruskog prijedloga o kratkoročnom prekidu vatre."
"Ukrajina traži mir i poduzima potrebne diplomatske korake kako bi se ovaj rat priveo stvarnom kraju. Razjasnit ćemo o čemu se točno radi - o nekoliko sati sigurnosti za paradu u Moskvi ili o nečem više."
Ova izjava očita je kritika na račun odluke Moskve da sljedeći tjedan održi Paradu pobjede bez vojne opreme zbog straha od dalekometnih napada ukrajinskih dronova.
Zelenskij je nastavio:
"Naš prijedlog je dugoročni prekid vatre, pouzdana i zajamčena sigurnost za ljude te trajan mir. Ukrajina je spremna raditi na tome u bilo kojem dostojanstvenom i učinkovitom formatu."
Sukob na relaciji Washington - Berlin
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je smanjenjem broja vojnika raspoređenih u Njemačkoj, nakon što je kancelar Friedrich Merz, koji je na tu poziciju stupio u svibnju 2025. godine, izjavio da Iran "ponižava" Sjedinjene Države. Trump je objavio kako SAD "proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj, a odluka će biti donesena u kratkom roku."
Nešto ranije, objavio je i odvojenu kritiku usmjerenu izravno na njemačkog kancelara:
"Kancelar Njemačke, Friedrich Merz, misli da je u redu da Iran ima nuklearno oružje. On ne zna o čemu govori! Kad bi Iran imao nuklearno oružje, cijeli svijet bi bio talac. Ja sada radim nešto s Iranom što su druge nacije, ili predsjednici, trebali učiniti davno. Nije ni čudo što Njemačkoj ide tako loše, i ekonomski i inače! Predsjednik DONALD J. TRUMP".
Trumpovi komentari dolaze samo nekoliko sati nakon njegovog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te, što je vjerojatno od velike važnosti, nakon što je Merz u više navrata kritizirao Trumpovu odluku o pokretanju rata s Iranom. Merz je tu odluku djelomično okrivio za lošije gospodarske rezultate Njemačke, posebno ističući ekonomske posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključnog prolaza za globalnu opskrbu naftom. Na nedavnom sastanku sa srednjoškolcima, Merz je rekao kako SAD "ponižavaju" iranski čelnici sudjelovanjem u pregovorima koji ne vode nikamo.
- Ovaj rat protiv Irana ima izravan utjecaj na našu gospodarsku uspješnost i zbog toga se mora što prije okončati - rekao je tom prilikom.
Unatoč javnim prepirkama, Merz je i dalje inzistirao na tome da je njegov odnos s Trumpom dobar, no nakon posljednjih događaja, budućnost tog odnosa postaje upitna.
Stari sukobi u novom ruhu
Ovo nije prvi put da Trump prijeti povlačenjem američkih snaga iz Njemačke. Tijekom svog prvog mandata 2020. godine, naredio je povlačenje oko 9500 vojnika, navodeći kao glavni razlog neuspjeh Njemačke da ispuni NATO-ov cilj o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu. Taj plan, međutim, nikada nije u potpunosti realiziran i službeno ga je zaustavila administracija Joea Bidena u veljači 2021. godine, koja je američku prisutnost smatrala ključnom za kolektivnu obranu Saveza.
Trenutno se u Njemačkoj nalazi između 35.000 i 36.400 američkih vojnika, iako neki izvori navode brojku i do 50.000, što predstavlja najveću američku vojnu prisutnost u Europi. Njemačka je i dalje ključno središte za američke vojne operacije, s važnim bazama kao što su zračna baza Ramstein, sjedište američkog zapovjedništva za Europu (EUCOM) i Afriku (AFRICOM) te regionalni medicinski centar Landstuhl.
Obnovljene prijetnje Njemačkoj događaju se u kontekstu značajne promjene u američkoj obrambenoj politici. Američka Nacionalna obrambena strategija (NDS) za 2026. godinu signalizira preslagivanje američkih vojnih prioriteta, stavljajući obranu domovine i strateško natjecanje s Kinom iznad drugih obveza.
Prema analizama NDS-a, Europa se sada smatra "sekundarnim poprištem" za američku vojsku. Strategija naglašava da se od europskih saveznika očekuje da preuzmu vodeću ulogu u vlastitoj konvencionalnoj obrani, pri čemu američka potpora postaje sve uvjetovanija. Ova promjena gura europske nacije prema dugo raspravljanom konceptu "strateške autonomije", koja sada postaje više nužnost nego izbor.
*uz korištenje AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
