Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Slovenija ima raznovrsniju strukturu gospodarstva, pri čemu turizam predstavlja dopunski, a ne nosivi stup rasta. Hrvatska se, s druge strane, u velikoj mjeri oslanja na turizam, koji čini oko 11 do 12 posto BDP-a, izrazito je sezonski i osjetljiv na krize
Nakon što se u Slovenskim medijima proširila vijest da je Hrvatska po paritetu kupovne moći možda već i prestigla Sloveniju, oglasila se i vlada Slovenije. Tako su objavili da je prosječna neto plaća u Sloveniji 1626.80 eura, dok je u Hrvatskoj 1498 eura. Uz to, slovenski radnici mjesečno primaju i neoporezivu naknadu za prehranu od 160 eura. U Hrvatskoj, ističu, takva zakonska obveza ne postoji, ali postoji mogućnost neoporezive isplate od 1200 eura godišnje.
Ekonomistica Vedrana Pribičević rekla nam je da je Hrvatska u posljednje dvije godine ubrzano smanjila jaz sa Slovenijom u nominalnim plaćama i kratkoročnoj kupovnoj moći, ali razlike u produktivnosti, strukturi gospodarstva i dugoročnoj razini razvijenosti i dalje ostaju u korist Slovenije.
- Slovenci u prosjeku imaju višu neto plaću od Hrvata ponajprije zato što njihovo gospodarstvo ostvaruje veću produktivnost i veću dodanu vrijednost po zaposlenom. Slovenija ima veći udio industrije i izvoza u sektorima s višom dodanom vrijednošću, poput farmacije, strojogradnje, automobilske industrije i elektroničkih komponenti, dok je u Hrvatskoj veći udio zaposlenosti u uslugama s nižom dodanom vrijednošću, osobito u turizmu, trgovini i osobnim uslugama. To u praksi znači da prosječan slovenski radnik po satu rada stvara veću ekonomsku vrijednost, pa poslodavci imaju realnu osnovu za isplatu viših plaća - rekla nam je ekonomistica i dodala da porezi na rad doista imaju određeni utjecaj, ali nisu ključni razlog razlike u plaćama. Čak i kad bi se porezno opterećenje rada u Sloveniji smanjilo, plaće se dugoročno ne bi značajno povećale bez rasta produktivnosti i jačanja sektora s visokom dodanom vrijednošću.
Slovenija bolje stoji i po BDP-u po stanovniku (PPP)? Dežela je na 90 posto prosjeka EU, a Lijepa naša 78 posto.
- Slovenija je dugoročno razvijenija ekonomija jer ima povoljniju strukturu gospodarstva. Veći udio industrije, veća izvozna orijentacija, jača uključenost u europske proizvodne lance vrijednosti te veći udio srednje i visoko tehnoloških sektora rezultiraju većom ukupnom razinom produktivnosti i dohotka po stanovniku. Hrvatska se u većoj mjeri oslanja na turizam i usluge s nižom dodanom vrijednošću te ima manji udio industrije u BDP-u. BDP po stanovniku prilagođen kupovnoj moći ne mjeri samo koliko se može potrošiti u trgovini, nego ukupnu razinu razvijenosti ekonomije, zbog čega Slovenija doseže oko 90 posto prosjeka EU, dok je Hrvatska na oko 78 posto - objasnila nam je Pribićević.
Smatra da hrvatsko prestizanje Slovenije po kupovnoj moći može biti varljivo.
- Tvrdnje o prestizanju temelje se na kratkoročnim pokazateljima kupovne moći plaća, koji mogu biti varljivi. U pojedinim godinama kupovna moć plaća u Hrvatskoj može izgledati relativno povoljnije zbog brzog rasta nominalnih plaća, sporijeg rasta cijena u nekim kategorijama, metodoloških razlika u izračunu pariteta kupovne moći te snažnog rasta minimalnih i nižih plaća. To, međutim, ne znači da je Hrvatska sustavno bogatija niti produktivnija od Slovenije. Riječ je o tipičnom “catch-up” efektu zemlje koja dolazi s niže razine razvijenosti, dok Slovenija i dalje ima stabilnije i dublje ekonomske temelje za dugoročno više dohotke - rezonira ekonomistica.
U Sloveniji se javlja bojazan od gubitka investicija zbog visokog oporezivanja, ali ono nije glavni uzrok razlika u dohocima.
- Visoko porezno i doprinosno opterećenje rada u Sloveniji ima određeni utjecaj na neto plaće, ali ono nije glavni uzrok razlika u razinama dohotka između dviju zemalja. Slovenija je izgradila snažniju socijalnu državu, s većim naglaskom na redistribuciju, stabilnije mirovine i socijalne sustave te manju nejednakost u raspodjeli dohotka. Strah od odlaska investitora ne proizlazi primarno iz poreza, nego iz kombinacije rigidnijeg tržišta rada, jačih sindikata, strožih regulatornih standarda i viših očekivanja radnika. Budući da je slovenska industrija snažno uključena u globalne lance vrijednosti, osjetljivija je na međunarodnu konkurenciju nego hrvatski turizam, koji je prostorno vezan i teže “preseliv” - poručila je.
Slovenska vlada je u svojem infografičkom odgovoru naglasila da je inflacija u Hrvatskoj viša nego kod njih.
- Hrvatska inflacija je viša ponajprije zbog strukture potrošnje i gospodarstva. Veći udio usluga, ugostiteljstva, turizma te troškova stanovanja i najma čini domaće cijene osjetljivijima na postpandemijske poremećaje i rast potražnje. Turizam dodatno pojačava pritisak na cijene hrane, usluga i nekretnina, a rast plaća u javnom sektoru povećava potražnju u sektorima gdje je ponuda ograničena. Uz to, uvođenje eura imalo je i psihološki i cjenovni efekt zaokruživanja, koji je u Hrvatskoj bio izraženiji nego u Sloveniji - tvrdi Vedrana Pribičević.
Slovenija svoju ekonomiju nije u tolikoj mjeri bazirala na turizmu koji u Hrvatskoj predstavlja i do 12 posto BDP-a.
- Slovenija ima raznovrsniju strukturu gospodarstva, pri čemu turizam predstavlja dopunski, a ne nosivi stup rasta. Hrvatska se, s druge strane, u velikoj mjeri oslanja na turizam, koji čini oko 11 do 12 posto BDP-a, izrazito je sezonski i osjetljiv na krize. Takav model rasta podiže cijene nekretnina, potiče sezonsku zaposlenost i relativno slabo doprinosi rastu ukupne produktivnosti gospodarstva. Turizam je vrijedan sektor, ali kao temelj dugoročnog razvojnog modela ima jasna strukturna ograničenja - smatra Pribičević.
Ustaljeno je mišljenje da je Slovenija produktivnija od Hrvatske. Pribićević naglašava da to ne znači da su Hrvati lijeni.
- Razlika u produktivnosti proizlazi iz strukture sektora u kojima ljudi rade. Slovenija ima veći udio prerađivačke industrije, veći izvoz u odnosu na BDP, jaču integraciju u europske lance vrijednosti i snažniju tehnološku bazu. To rezultira većom prosječnom dodanom vrijednošću po zaposlenom. Produktivnost nije pitanje marljivosti pojedinaca, nego ekonomskog okvira u kojem se rad odvija. Zaposlenik u visoko tehnološkoj industriji po satu rada stvara znatno veću ekonomsku vrijednost nego zaposlenik u niskoproduktivnim uslugama, bez obzira na individualni trud - objasnila nam je Pribićević.
Kada se radi o skoku PPP plaća i prividnom “sustizanju” Slovenije, ekonomistica nam govori da je to posljedica 'savršene oluje' više čimbenika.
- Nagli rast kupovne moći plaća u Hrvatskoj posljedica je kombinacije brzog rasta nominalnih plaća, posebno u javnom sektoru i na donjem dijelu raspodjele, promjena na tržištu rada uzrokovanih manjkom radne snage te statističkih svojstava PPP metodologije koja je osjetljiva na relativne cijene i strukturu potrošačke košarice. Zbog toga Hrvatska u pojedinim godinama može izgledati “bogatije po plaći”, iako dugoročna razina razvijenosti i dalje zaostaje za slovenskom. Riječ je o tipičnom procesu konvergencije zemalja koje polaze s niže razine dohotka - rekla nam je Pribićević te objasnila pojam 'uravnilovka' kojeg spominju slovenski ekonomisti
- Pojam “uravnilovke” odnosi se na jaču kompresiju plaća u Sloveniji, odnosno manje razlike između niskih i visokih dohodaka, što proizlazi iz snažnije redistribucije i viših poreza na više dohotke. To donosi manju nejednakost, veću socijalnu stabilnost i manje radnog siromaštva, ali istodobno može oslabiti poticaje za vrhunske stručnjake i smanjiti atraktivnost zemlje za visoko produktivne investicije. Hrvatska ima veće razlike u plaćama i slabiju socijalnu amortizaciju, što omogućuje brže pojedinačne skokove dohotka, ali uz veću izloženost socijalnim rizicima - zaključila je Pribićević.
24sata © 2026
