'Kanalizacijski mulj je opasan, suludo ga je prosipati u polje'

Kiša nemilice pada. Ali šest kamiona krcatih muljem uredno napušta Zagrebački pročistač otpadnih voda.

Umjesto u 320 kilometara udaljeni Drniš, oni su jučer krenuli do malih međimurskih općina udaljenih 100-tinjak kilometara. Dva sata kasnije iskrcali su oko 120 tona mulja na polja u općini Orehovica. Taj prizor od jučer nije jedini. Dobili smo fotografije na kojima su kamioni vozili mulj još tri dana u studenom. Uvijek po istom obrascu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:59

Zbrinjavanje mulja koji nastaje pročišćavanjem otpadnih voda cijelog Zagreba dobili su tvrtke Girk Kalun iz Drniša i Carbo iz Splita. Grad Zagreb odvoz 120 tona otpada stoji 61.500 kuna po ugovorenim cijenama. Ugovorili su s dvije tvrtke ukupni odvoz 98.000 tona mulja u dvije godine. To će platiti 50,2 milijuna kuna s PDV-om. Svaku tonu mulja plaćaju 512 kuna. Samo što su u Zagrebu bili uvjereni da mulj odlazi na spaljivanje u Drniš, što i opravdava visoku cijenu.

U Gradu nemaju pojma

- Nismo znali da se mulj odvozi na polja. To je rješenje nezadovoljavajuće - rekla nam je iznenađeno pročelnica Ureda za gospodarstvo Mirka Jozić, Kasnije nam se javila i rekla da joj izvođači radova kažu da voze samo dio mulja na polja, te da za to imaju potrebne dozvole kod kooperanata, a da dio odlazi u Drniš. Kasno popodne je ipak stigao službeni odgovor u kojem Jozić kaže da ne smatra da je ugovor prekršen jer tvrtke ipak trebaju preuzeti i zbrinuti otpad. Iako su ponudili spaljivanje na natječaju, u biti više nije odgovornost na Zagrebu što će s njim biti. Jozić napominje da mulj nije opasan. Dvije tvrtke su pobijedile na natječaju, a opisali su da će mulj miješati i spaljivati. Za to na kraju i imaju dozvolu. Za korištenje mulja za poljoprivredu - nemaju.

Mulj iz pročistača sadrži i teške metale i pesticide, ali se obrađen ipak može koristiti na poljoprivrednim površinama po pravilniku od prije deset godina. Zagrebački je obrađen i, prema analizi koja nam je poslana, sve vrijednosti svih parametara su unutar propisanih. Ali mulj je zabranjeno koristiti na travnjacima i pašnjacima za stoku, tlu namijenjenu uzgoju voća i povrća, površinama na kojima se uzgaja krmno bilje dva mjeseca prije žetve.

Kadmij, olovo, živa...

- A koje poljoprivredne površine onda ostaju - pita se toksikolog Franjo Plavšić i dodaje da je cijela priča skandalozna.

- Kanalizacijski mulj je vrlo opasan i pun otrova te teških metala, kadmija, olova, žive. Čak i ako su unutar vrijednosti dopuštenih pravilnikom, oni su i dalje opasni. Suludo je da se taj mulj prosipa po poljoprivrednim površinama - zaključuje toksikolog.
Mulj se, prema pravilniku, ne smije odložiti na više od 1,66 tona po hektaru, kad je suh.

Upravo zbog toga se mulj sa zagrebačkog pročistača deponira unutar kruga postrojenja. Ideja je bila da se spaljuje u novoj spalionici, ali ona nikad nije sagrađena. Do ovog listopada tvrtka Zagrebačke otpadne vode, koja je u njemačkom vlasništvu, plaćala je odvoz mulja u Mađarsku, u stare glinokope, u kojima je zatrpavan.

A onda je Zagreb raspisao natječaj na kojem su pobijedile Girk Kalun i Carbo. Oni nisu dali najjeftiniju ponudu, ali su sve ostale proglašene nevaljanima ili zato što nisu imali potrebne dozvole ili skladišta ili bankovna jamstva.

- Oni su ponudili spaljivanje i odvoz u Drniš, za što imaju dozvole, ne i da će mulj odvoziti na polja. Inspekcija zaštite okoliša sad sve treba provjeriti i utvrditi je li bilo kršenja zakona - kaže nam neslužbeno sugovornik iz Grada.

U Međimurju iznenađeni

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike rekli su nam da imaju saznanja o potpisanom ugovoru koji se odvijao uz potrebne dozvole.

- Inspekcija nema saznanja da se otpadni mulj odlaže, kako navodite, na neobrađenim poljima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj - odgovorili su nam iz ministarstva.

Podsjećaju da se mulj ne smije rabiti u poljoprivredi, osim u strogim uvjetima propisanim navedenim pravilnikom. Kako je korišten u međimurskim općinama, očito će tek trebati utvrditi. Poseban je apsurd što se po drugim pravilnicima isti taj mulj ne može odložiti na odlagalište smetlišta Jakuševec, a može se koristiti u poljoprivredi. Zakoni su neusklađeni.

Ni načelnik općine Orehovica Franjo Bukal, ni Valentino Škvorc iz Male Subotice, a ni međimurski župan Matija Posavec nisu znali da na njihovo područje dolazi mulj.

- Nešto takvo ne bi dopustili - kaže nam načelnik Škvorc.

Župan Posavec kaže da će sve provjeriti i poslati svoje redare. Franjo Bukal je već poslao komunalnog redara.

'Sve radimo po zakonu'

- Nisam znao da to dovoze, ali čuo sam se s vlasnikom parcele, kaže da je to ugovorio. To bi inspekcija trebala provjeriti - kaže Bukal.

Razgovarali smo i s čelnicima tvrtki Girk Kalun i Carbo te oni tvrde da je sve urađeno po propisima. Poslali su nam i službeni odgovor u kojem kažu da se “neopasni mulj dovozi u Drniš, ali određena količina je predana i ovlaštenim preuzimateljima koji koriste mulj u poljoprivredne svrhe”.

- Ni u čemu nije prekršen potpisani ugovor, kao ni jedna zakonska odredba. Nikakva ekološka šteta nije napravljena i mišljenja smo da se upravo poštovanjem zakonskih propisa najbolje štiti okoliš - kažu.
Ivica Barišić, predsjednik uprave Girk Kalun, kaže da mulj i dalje stiže u Drniš, ali dio su prepustili OPG-ima preko posrednika koji odvozi mulj.

Pitamo ga kako to da su ponudili spaljivanje, a onda mulj završava na poljima iako oni nemaju dozvolu za takav način zbrinjavanja mulja.

- U natječaju je propisano da se neopasni mulj može zbrinjavati na sve legalne načine, pa i u poljoprivredne svrhe. Tvrtke s kojima surađujemo i koje preuzimaju mulj imaju te dozvole. Mi spaljujemo dio koji dolazi u Drniš - tvrdi Barišić.