Katalonija: Mjere Madrida su izravan udar na demokraciju

Katalonski predsjednik Carles Puigdemont izjavio je u subotu da Katalonija neće prihvatiti plan vlade u Madridu o ukidanju autonomije, ali nije predložio jednostrano proglašenje neovisnosti te regije.

Španjolska vlada je u subotu poslala u parlament prijedlog mjera koje uključuju micanje katalonskih dužnosnika čije bi poslove preuzela ministarstva do raspisivanja izvanrednih izbora u roku od šest mjeseci.

Zahtjev za raspuštanjem regionalne vlade Katalonije je "izravan udar na demokraciju", rekao je Puigdemont u televizijskom obraćanju.

Narod Katalonije ne može prihvatiti "nezakonite" mjere španjolske vlade, dodao je i potez Madrida nazvao "najgorim napadom na institucije i narod Katalnije od vojne diktature Francisca Franca".

Najavio je da će sazvati hitnu sjednicu katalonskog parlamenta kako bi odgovorio na aktiviranje članka 155. španjolskog ustava koji dopušta ukidanje regionalne autonomije.

No, nije izravno predložio parlamentu da glasa o jednostranom proglašenju neovisnosti.

Stotine tisuća prosvjednika u Barceloni protiv mjera Madrida

Oko 450.000 stanovnika izašlo je u subotu na ulice Barcelone protiv izvanrednih mjera kojima španjolska vlada namjerava zaustaviti ocjepljenje Katalonije i prekinuti krizu nastalu nakon referenduma o nezavisnosti prije tri tjedna.

Španjolska vlada je u subotu poslala u parlament prijedlog mjera koje uključuju micanje katalonskih dužnosnika čije bi poslove preuzela španjolska ministarstva do raspisivanja izvanrednih izbora u roku od šest mjeseci.

"Sloboda", pisalo je na transparentima koje su zrak podigle tisuće građana koračajući centrom glavnog grada Katalonije.

Povorci, nad kojom su vijorile katalonske zastave, pridružio se predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont čije bi micanje s funkcije trebao idući petak potvrditi španjolski parlament. 

Njegovo obraćanje očekuje se tijekom večeri, a predsjednica katalonskog parlamenta Carme Forcadel nazvala je vladine mjere "državnim udarom" i "napadom na demokraciju".

"Mariano Rajoy (španjolski premijer) je najavio državni udar s ciljem da ukloni demokratski izabranu vlast", rekla je Forcadel u televizijskom obraćanju.

Zagovornici nezavisnosti imaju većinu zastupnika u katalonskom parlamentu nakon izbora 2015. godine.

Uvođenjem mjera iz Madrida katalonski parlament ne bi tijekom šest mjeseci, do raspisivanja novih izbora, mogao donijeti niti jednu odluku suprotnu tim mjereama a Forcadel ne bi smjela predložiti niti jednog kandidata za predsjednika katalonske vlade.

"Ovo je autoritarni udarac u zemlji koja se nalazi u Europskoj uniji", istaknula je Forcadel. Tvrdi da je katalonska vlada ponudila Rajoyu dijalog kojeg je on odbio.

Rajoy je ranije u subotu rekao da to nije bio dijalog. "Nametali su nam da prihvatimo nešto što nismo htjeli i nismo mogli prihvatiti", rekao je premijer referirajući se na referendum održan 1. listopada.

Održavanje referenduma zabranio je španjolski Ustavni sud no 2,3 milijuna od 5,3 milijuna stanovnika s pravom glasa izašlo je na biračka mjesta. Njih 90 posto se izjasnilo za uspostavu samostalne republike Katalonije. Izlaznost od 43 posto jednaka je izlaznosti na referendum u Hrvatskoj 2012. za ulazak u EU godinu dana kasnije.

"Ovim udarcem je završena demokracija u Španjolskoj", istaknula je Marcel Mauri, glasnogovornica organizacije Ominium Cultural koja se zalaže za odcjepljenje. "Mi smo miran narod. S represijom i nasiljem se ništa ne može postići...Živjela republika i sloboda!".

Na čelu povorke razvučen je transparent kojim prosvjednici traže puštanje iz pritvora u Madridu dvojice vođa organizacija Omnium i Katalonske narodne skupštine. Jordi Sánchez i Jordi Cuixart optuženi su za organiziranje građana tijekom referenduma kada su tisuće ljudi mirno tijelima blokirale ulaze na birališta s kojih je policija odnosila glasačke kutije. Španjolska policija ostavila je iza sebe stotine ozlijeđenih nakon što je katalonska policija odbila intervenirati.

"Sloboda političkim zatvorenicima", vikali su prosvjednici. Španjolski ministar unutarnjih poslova Rafael Catalá rekao je prošli tjedan da oni nisu politički zatvorenici već osobe koje su sprečavale policiju u provođenju zakona.

"Ulice će zauvijek ostati naše!", vikale su tisuće iz centra Barcelone nakon što je Madrid odlučio preuzeti kontrolu nad upravljanjem institucijama u Kataloniji, jednoj od 17 autonomnih pokrajina.

Mjere koje Španjolska predlaže za Kataloniju

Španjolska vlada aktivirala je u subotu članak 155. ustava i predložila niz mjera za preuzimanje nadležnosti poslova regionalne vlade Katalonije.

O njima bi u petak trebao glasati gornji dom parlamenta senat u kojem većinu ima vladajuća Narodna stranka desnog centra.

Mjere podržavaju i oporbene stranke Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) i stranka centra Građani.

Članak 155. ustava nikada dosad nije primijenjen otkad je po modelu njemačkog ustava ušao u španjolski ustav na snazi od 1978. kada je uvedena demokracija u Španjolsku.

Očekuje se kako će biti izglasan idući petak ako dotad predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont ne odstupi i sazove prijevremene parlamentarne izbore u Kataloniji.

Donosimo detaljan pregled mjera:

OSTAVKA KATALONSKE VLADE

- Španjolska vlada predlaže micanje predsjednika katalonske vlade (Carlesa Puigdemonta), dopredsjednika vlade i svih savjetnika (ministara) koji čine vladu Katalonije

- Španjolska vlada će zamijeniti njihova mjesta "organima i administracijom koju izabere ili kreira s tim namjerom". Premijer Mariano Rajoy rekao je na konferenciji za medije u subotu da je "uglavnom ideja da španjolska ministarstva preuzmu tu odgovornost tijekom razdoblja trajanja te izvanredne situacije".

KONTROLA PARLAMENTA I IZBORA

- Premijer Rajoy je ovlašten raspustiti katalonski parlament i sazvati prijevremene regionalne izbore u Kataloniji.

- Premijer Rajoy će sazvati izbore u roku od šest mjeseci nakon što u petak primjenu članka 155. odobri Senat španjolskog parlamenta. Rajoy je u subotu rekao da izbore želi sazvati što prije.

- Katalonski parlament će nastaviti obnašati predstavničku funkciju no pod nadzorom organa kojeg će odrediti Senat španjolskog parlamenta "kako bi se garantiralo da će poštivati odredbe španjolskog ustava".

- Predsjednica katalonskog parlamenta ne može predložiti kandidata za predsjednika vlade Katalonije, održati raspravu i glasovanje o njegovom izboru. U parlamentu se ne mogu usvojiti "inicijative suprotne španjolskom ustavu i statusu Katalonije". Ukoliko se to ipak dogodi španjolska vlada ima rok od 30 dana da uloži veto i poništi odluku.

KONTROLA ADMINISTRACIJE

- administracija katalonske vlade ponašat će se u skladu s direktivama organa i administracije koje izabere ili kreira španjolska vlada. "Time su obuhvaćeni radnje, rezolucije i ostale odredbe: imenovanja, otpuštanja ili disciplinski pravilnik o osoblju kao i službene publikacije", navela je španjolska vlada.

- Funkcije koje je ranije imala katalonska vlada prelaze u ruke novih upravitelja što uključuje kontrolu regionalne policije (Mossos d'Esquadra) i medija poput regionalne javne televizije (TV3).

- U tom smislu, španjolska vlada će preuzeti područje telekomunikacija te elektronskih, audio i video komunikacija katalonske vlade. Javni servisi audio i video komunikacija trebali bi pod novim upravljanjem "garantirati prijenost točnih informacija, objektivnih i nepristranih, uz poštivanje političkog, socijalnog i kulturnog pluralizma, te također poštivati teritorijalnu ravnotežu", najavila je vlada u Madridu.

- Kada je riječ o snagama sigurnosti, vlada u svom dokumentu navodi kako će administracija koja preuzme kontrolu "moći davati direktne upute i obvezivati na ispunjenje zadataka katalonsku policiju (Mossos d'Esquadra) koja se sada nalazi u nadležnosti katalonske vlade.

- osim toga, navodi se kako će "u slučaju da bude potrebno" pripadnici katalonske policije biti zamijenjeni snagama reda španjolske države.

- također se intervenira i u upravljanje gospodarstvom i poreznom upravom, iako je područje poreza već bilo pod kontrolom španjolske države. U dokumunetu kojeg je u subotu distribuirala španjolska vlada navodi se kako će se gospodarstvom upravljati iz Madrida "kako bi se garantiralo pružanje ključnih javnih usluga, stabilnost proračuna i financijska održivost".

- U ovom području španjolska vlada inzistira na sprečavanju korištenja javnih fondova i financija za financiranje procesa odcjepljenja Katalonije.

TRAJANJE MJERA

- Mjere koje je predložila španjolska vlada bit će na snazi sve dok mandat ne preuzme nova katalonska vlada nakon provedenih parlamentarnih izbora u Kataloniji.

- Pa ipak, španjolska vlada zadržava pravo micanja ovih mjera ranije "ako budu uklonjeni razlozi zbog kojih su one donijete, uzimajući u obzir da ta odluka ovisi o Senatu španjolskog parlamenta".

- Dok budu trajale mjere španjolska vlada će svaka dva mjeseca obaviještavati Senat o situaciji s primjenom mjera i njihovim izvršenjem.

SLANJE U SENAT

- Španolska vlada poslala je mjere u Senat koji će o njima raspravljati i glasati idući petak 27.listopada. Španjolski parlament sastoji se od dva doma, gornjeg Senata i donjeg Kongresa. Premda u Kongresu nema većinu zastupnika, vladajuća Narodna stranka desnog centra ima većinu u Senatu koji će donijeti odluku. Senat je predstavničko tijelo 17 autonomnih regija zaduženog za teritorijalna pitanja. U slučaju teritorijalne povrede ustava, što je sada slučaj s Katalonijom, ima isključivu nadležnost. Stranke koje podržavaju primjenu mjera imaju 211 od 266 zastupnika u Senatu. 

- Nakon usvanja mjera u Senatu, mjere mogu stupiti odmah na snagu, dakle 27. listopada, ili se pak može odrediti naknadni datum za stupanje na snagu.

- Katalonska vlada Carlesa Puigdemonta može spriječiti uvođenje mjera sazivanjem prijevremenih izbora u Kataloniji prije nego na snagu stupe mjere.  "Članak 155. se može zaustaviti jedino ako ga Senat ne usvoji", rekao je u subotu Rajoy. Katalonska vlada bi, prema tome, trebala do petka sazvati prijevremene izbore. Prošli tjedan je poručila da nikakvi izbori nisu zasad na njenom dnevno redu i planu. U katalonskom parlamentu stranke koje se zalažu za nezavisnost imaju većinu zastupnika nakon izbora 2015. godine.