Željko Kerum radio je u jednoj od građevinskih tvrtki iz bivše Jugoslavije, koje su gradile američku vojnu bazu koja je ovih dana na meti iranske vojske
GRADIO BAZE PO IRAKU
Kerum bagerist: Kad on ziđa nikakva bomba to ne satare...
Američku vojnu bazu Ain al-Asad, koju je kao odmazdu za ubojstvo generala Kasema Sulejmanija Iranska nacionalna garda raketirala ispalivši na nju deset raketa zemlja-zemlja, gradile su i tri tvrtke s prostora bivše Jugoslavije.
To su tvrtke Vranic iz Sarajeva, Granit iz Skoplja i Lavčević iz Splita, a na gradilištima u Iraku tijekom 1983. i 1984. godine, kao zaposlenik tvrtke Melioracija iz Splita, bio je i nekadašnji splitski gradonačelnik Željko Kerum.
Gradilište su tad nazivali Al Baghdadi, po istoimenom najbližem selu, udaljenom tek osam kilometara od vojne “superbaze”. U to doba Kerum je bio zaposlen kao bagerist.
Radio je kao bagerist
- Lavčević je bio na susjednom gradilištu, a mi smo bili na gradilištu ‘202-B’ kao kooperanti Vranica iz Sarajeva. To je bila pustinja, nitko nas nikako nije mogao nazvati, živjeli smo u kontejner kućicama. Bilo je nekoliko potleušica gdje su Iračani držali dućane. U njima su se mogli kupiti viski, pivo, satovi Seiko... Avioni su nas stalno nadlijetali - opisuje nam Željko Kerum svoj angažman u Iraku.
Dodao je kako je to bilo golemo gradilište na kojemu se radilo i noću i danju.
- Na njemu je bilo oko 5000 radnika. Gradili smo takozvane ‘kaponire’, podzemna skladišta za avione. Nadzorni inženjeri su bili vrhunski stručnjaci i nisu dopuštali ni najmanji propust ili pogrešku u izvođenju radova. Napravljeni su tako da ih je nemoguće srušiti - kaže Kerum dodajući kako im je najbliži grad bio Tikrit.
Radio je i u Basri blizu granice s Kuvajtom gdje su, kaže, uvjeti bili puno bolji jer su spavali u bungalovima, a i hrana je bila bolja.
- Najbolje je bilo kad sam vozio šefa Bogdana u Bagdad, direktno iz pustinje u hotel Sheraton, Lejla na recepciji, alkohol dopušten. I kaže šef meni: ‘Nema mace koja neće mleko’ - prisjeća se Kerum svojih pustinjskih avantura.
Baza koju je gradio bivši splitski gradonačelnik zvala se prvotno Qadisiyah, a napravljena je kao dio projekta “superbaze”. Napravili su tad pet baza koje su trebale služiti kao obrana u slučaju ponovnog arapsko-izraelskog sukoba. Čitav projekt je stajao oko 280 milijuna dolara, a u samu bazu stane 5000 vojnika.
Jugoslavija ju gradila
Gradnju bunkera nadzirale su jugoslavenske agencije. Postala je američka vojna baza tijekom rata u Iraku, a tad je bila i druga najveća američka baza u toj bliskoistočnoj zemlji. Danas je, osim američke vojske, koristi i iračka te britanska vojska.
Inače, tu vojnu bazu je posjetio i američki predsjednik Donald Trump 2018. godine, a krajem prošle godine posjetio ju je i potpredsjednik SAD-a Mike Pence. Podsjetimo, ova američka vojna baza došla je u središte pozornosti nakon što ju je najmanje deset raketa pogodilo u utorak navečer. Odgovornost za raketiranje preuzela je Islamska revolucionarna garda, tj. iranska vojska.
Operaciju su nazvali “Mučenik Sulejmani”, jer joj je cilj bio osvetiti generala Kasema Sulejmanija, koji je ubijen u američkom zračnom napadu. Američki predsjednik Donald Trump ustvrdio je da je likvidacija bila potrebna jer je Sulejmani bio prijetnja nazvavši ga teroristom koji je planirao raznijeti američko veleposlanstvo.
Iranska narodna garda objavila je da su joj na meti sve države koja će biti platforme za agresiju SAD-a. Hrvatski vojnici koji su bili u Iraku napustili su tu zemlju. Njih sedam vraća se u Hrvatsku jer im ističe misija, dok su njih 14 izmješteni u Kuvajt.
Jedna od najvećih vojnih baza u Iraku
Vojna baza je napravljena kao mali grad. Ima džamiju, vanjski i unutarnji bazen, nogometno igralište, sportsku dvoranu, kino i bolnicu. U vojnoj bazi su i tri piste. Bunkere su vojnici nazvali ‘Jugo’ jer su ih gradile jugoslavenske tvrtke.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
