Obavijesti

News

Klasić: Titov poučak

Klasić: Titov poučak

Svjestan političara koji danas vode Hrvatsku i svijet, moram parafrazirati onu poznatu parolu iz 1948.: ‘Što je više kleveta i laži, Tito mi je miliji i draži!’

Admiral

Nisam od onih koji kukaju za Jugoslavijom niti mislim da državna tvorevina tog tipa ima ikakvu budućnost. Dvaput smo probali, sastajali se u dobroj vjeri, a rastajali u krvi. Unatoč svim sličnostima i vezama, pametnom dosta. Međutim, nisam niti od onih koji su izgubili pamćenje. Kao povjesničar, ali i svjedok nikad tu državu nisam promatrao crno-bijelom optikom. Uza sve mane i ograničenja, Jugoslavija je učinila i velike modernizacijske i emancipacijske korake u korist svih svojih građana. Neka postignuća iz današnje perspektive izgledaju fascinantno, usudio bih se reći i nedostižno. Prije svega mislim na ugled i značaj države te njezina vodstva na međunarodnoj političkoj pozornici.

Pišem ovo prateći najnovije poteze američkog predsjednika. Već dulje on demonstrira moć i samovolju kako u vlastitom, tako i u tuđim dvorištima. Uzevši u obzir ekonomsku, političku i vojnu snagu SAD-a, usudio bih se reći da Donald Trump predstavlja najveću prijetnju po svjetsku sigurnost i stabilnost još od kraja Drugog svjetskog rata. Nagledali smo se u posljednjih osamdeset godina raznih diktatora i nepromišljenih demokratski izabranih političara, ali po nemilosrdnosti kojom ruši svjetski poredak te spremnosti da vlastitu taštinu hrani i brani agresijom, Trumpu nitko nije ravan. Ono što dodatno brine je izostanak svjetskih državnika koji bi se tom i takvom Trumpu usudili suprotstaviti. Doista je poražavajuće i zabrinjavajuće slušati predsjednike i premijere država članica Europske unije kako pronalaze opravdanja za otmicu predsjednika Venezuele, čime ustvari nastoje obraniti neobranjivo. A još više zabrinjava što sličnu reakciju možemo očekivati i kad bi se isti scenarij ponovio u Kolumbiji i Panami ili kad bi Trump odlučio zauzeti Grenland.

Prateći višemjesečna dodvoravanja europskih i svjetskih moćnika američkom predsjedniku ne mogu da se ne sjetim lika i djela jugoslavenskog predsjednika i maršala Josipa Broza Tita. On svoj ugled u svijetu, a bogme ga je imao, nije gradio popuštanjem, a kamoli podilaženjem. Naprotiv, nije se ustručavao glasno i jasno kritizirati postupke velikih sila, ali i u praksi pokazati da će zemlja koju vodi na svaku provokaciju odlučno odgovoriti. Kao npr. kad su jugoslavenski vojni piloti u kolovozu 1946. najprije jedan američki vojni avion prisilili na slijetanje i posadu zarobili, a zatim drugi srušili, prilikom čega su svi članovi posade poginuli. Zašto? Zato što su Amerikanci mislili da bez posljedica mogu kršiti jugoslavenski zračni prostor. Zbog ovog poniženja u Washingtonu su planirali i odmazdu, ali nakon što su dobro promislili ipak su odustali. Iz godine u godinu odnosi između Jugoslavije i SAD-a postajat će sve bolji iako se vlasti u Beogradu nisu namjeravale odreći komunizma niti prikloniti vojnom savezu koji su osnovali i predvodili Amerikanci. Dvije godine nakon obračuna s Amerikancima, odlučnost u zaštiti nacionalnih interesa Tito je pokazao i Rusima, tj. Staljinu. I tako će ostati sve do Titove smrti.

Nesvrstana balkanska zemlja i njezin predsjednik uživat će podjednaki ugled u Washingtonu i Moskvi. Tita će pozivati u goste Kennedy, Nixon i Carter, Hruščov i Brežnjev, dolazit će mu u goste, a i on njima. Jugoslavija će cijelo vrijeme svojega postojanja ekonomski i vojno surađivati sa SAD-om i SSSR-om. Ali svih tih godina Tito nije odustajao od kritike kad je smatrao da je ona nužna. Bilo da se radilo o osudi intervencionizma SAD-a i SSSR-a u Koreji, američke agresije na Vijetnam i pritisaka na Kubu ili sovjetske agresije na Mađarsku 1956., Čehoslovačku 1968. i Afganistan 1979. godine. Iz današnje perspektive, posebno imajući u vidu način na koji se američki predsjednik odnosi prema ostalim državnicima, treba naglasiti da Tito nije trpio ničije hirove, izljeve bijesa, a kamoli prijetnje. A nije da ih nije bilo. Bez obzira na to što je dolazio iz male zemlje, prema njemu su se u Bijeloj kući i Kremlju odnosili kao prema uglednom, utjecajnom i ravnopravnom sugovorniku.

Eto, nije da ne može i drukčije. I nije da morate biti na čelu velike i mnogoljudne zemlje ili imati bogati nuklearni asortiman kako biste pokazali principijelnost, odlučnost i stav. I baš zato, svjestan političara koji danas vode Hrvatsku i svijet, moram parafrazirati onu poznatu parolu iz 1948.: “Što je više kleveta i laži, Tito mi je miliji i draži!”.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Donald Trump rekao da će SAD uzeti Grenland milom ili silom. Sad mu je stigao odgovor
NE MOŽE BITI JASNIJE

Donald Trump rekao da će SAD uzeti Grenland milom ili silom. Sad mu je stigao odgovor

Ako to ne učinimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi ne želimo imati Rusiju ili Kinu za susjede, rekao je Trump
Trump razmišlja o napadu na Iran. Mogli bi bombardirati cijelu zemlju uzduž i poprijeko!
ŽESTOKA POBUNA U IRANU

Trump razmišlja o napadu na Iran. Mogli bi bombardirati cijelu zemlju uzduž i poprijeko!

IRAN Masovni prosvjedi, potaknuti gospodarskim slomom i drastičnim padom vrijednosti nacionalne valute, izmaknuli su kontroli vlasti, koje su odgovorile gašenjem interneta i silom..
Pred Trumpa je stigao zakon HR 5274 koji bi mogao zabetonirati američku politiku prema nama!
ŠIFRA ZA HRVATSKU

Pred Trumpa je stigao zakon HR 5274 koji bi mogao zabetonirati američku politiku prema nama!

NOVI EXPRESS Zakonodavni prijedlog definira niz američkih ekonomskih i sigurnosnih inicijativa za zemlje Zapadnog Balkana. Unutra je i Hrvatska...