Konaković kaže da u BiH svi narodi moraju biti ravnopravni i da su Bošnjaci oštećeni

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je u petak kako je ravnopravnost konstitutivnih naroda u toj zemlji temelj njezina opstanka i stabilnosti što mora biti zajamčeno i kroz pravičnu zastupljenost u tijelima vlasti na svim razinama, no tvrdi kako su Bošnjaci ti koju su u najviše zakinuti.

Konaković je to kazao uoči konferencije pod nazivom "Položaj konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama u BiH" a organiziranje tog skupa najavio je nakon što je Hrvatski sabor 15. srpnja usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH.

Kazao je kako se tema o ravnopravnost uobičajeno zlorabi u predizborno vrijeme.

"Rezolucija usvojena u Hrvatskom saboru bila je okidač da se vratimo u stvarno stanje, brojke a prije svega termina koje neki u BiH zlorabe", pojasnio je Konaković.

BIH MINISTAR VANJSKIH POSLOVA Konaković: Hrvati u BiH imaju i više prava nego što im pripada

Kazao je i kako je razočaran jer se šefovi klubova HDZ-a i SDP-a u Hrvatskom saboru nisu odazvali pozivu za sudjelovanje na sarajevskoj konferenciji a prihvatila ga je jedino zastupnica Dalija Orešković. 

Konaković je konstatirao kako je legalno pitanje pozicije člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata i da o tome treba razgovarati no dodao je kako su zapravo "šokantni" podaci o zastupljenosti Bošnjaka u tijelima vlasti u BiH. Njima, kako je sugerirao, pripada manje pozicija nego što bi trebalo s obzirom da su oni većinski narod.

Kao dokaz tomu ponudio je podatak po kojemu u 36 institucija na razini države po 12 vodećih pozicija pripada svakom od tri naroda bez obzira na njihovu brojnost.

Tvrdi da je i u županijama u kojima su Bošnjaci većina slično stanje.

Upozorio je kako statistički pokazatelji pokazuju da BiH demografski nestaje, mortalitet raste, ljudi odlaze a o tome nitko ne govori.

"Onima koji govore o legitimnom predstavljanju moram postaviti pitanje šta nam je ova vrsta rasprave donijela", kazao je Konaković.

Hrvatski je sabor srpanjskom rezolucijom čije je donošenje potaknuo Domovinski pokret pozvao hrvatsku vladu da nastavi pružati potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH u okviru reforme političkog sustava kojom bi se osigurali pošteni izbori i na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike. 

Hrvatima u BiH dana je puna institucionalna potpora Hrvatske u osnaživanju njihova političkog položaja što uključuje potporu prijedlogu o uspostavi posebne izborne jedinice u kojoj bi Hrvati birači svog člana Predsjedništva BiH uz osudu svakog oblika izbornog inženjeringa odnosno preglasavanja Hrvata u tijelima vlasti.

Protiv te rezolucije u Hrvatskom je saboru glasala jedino zastupnica Dalija Orešković.

"Smatrala sam da takav način slanja političkih poruka jednog parlamenta prema izbornom sustavu druge države nije primjeren", kazala je Orešković novinarima u Sarajevu pojašnjavajući svoje motive za protivljenje rezoluciji.

Dodala je kako je protiv bila i zbog toga što je inicijator rezolucije bila politička stranka koja radi "veliku političku štetu Hrvatskoj" promovirajući povijesni revizionizam.

Pojasnila je kako je u Sarajevo došla prije svega da bi čula mišljenje drugih jer smatra kako je nužan dijalog u dobroj vjeri i namjeri bez stvaranja atmosfere netrpeljivosti između tri konstitutivna naroda.

Sarajevska je konferencija okupila uglavnom bošnjačke političare i pravne stručnjake a HDZ BiH tamo je predstavljao zastupnik te stranke u Domu naroda parlamenta BiH Zdenko Ćosić.

Pred novinarima je kazao kako HDZ BiH s pravom podsjeća na pitanje ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda.

"To je problem cijele BiH no najveća žrtve takve situacije su Hrvati", kazao je Ćosić pojašnjavajući kako je jedino rješenje osigurati stvarnu ravnopravnost i zastupljenost.

Dodao je kako želi što se umjesto razgovora o stvarnim problemima više pozornosti posvećuje etničkom prebrojavanju a na pitanje je li eventualno rješenje uspostava trećeg entiteta u BiH odgovorio je kako je prihvatljivo samo ono o čemu se može postići dogovor, "bio to treći ili peti entitet".

"Svako rješenje koje će dovesti do društvenog dogovora... je dobro", zaključio je Ćosić.