Zasad sam zadovoljna. Prijavila sam programe u dvije ekonomske škole u Zagrebu i zasad sam u svima unutar ljestvice. Nadam se da će tako i ostati, kaže nam Magdalena, zagrebačka učenica koja je među 38.000 budućih srednjoškolaca u Hrvatskoj.

Ove godine srednju školu upisuje oko 950 učenika manje nego lani. Zato je planirano 558 slobodnih mjesta i 20 razrednih odjela manje, no mjesta u školama ima i više nego dovoljno, više od 47.000.

Iz škola koje provode dodatne provjere javljaju kako sve prolazi bez poteškoća. Polovica učenika programe je prijavila već u srijedu, odmah nakon otvaranja upisne aplikacije. Prvi podaci CARNET-a o interesu učenika pokazuju da su trendovi među učenicima vrlo slični prethodnim generacijama.

Najviše učenika zasad je prijavilo programe opće gimnazije (13.458 učenika). Slijede referent za poslovnu ekonomiju (7374), jezične gimnazije (5544), prirodoslovno-matematičke gimnazije (5019) te turistički tehničar destinacije (4888).

Uz taj program, od strukovnih programa učenici su najviše zainteresirani za smjer medicinske sestre opće njege (4248), kozmetičarke (3942) i frizerke (3700). Među najtraženijim programima su i upravno-poslovni referent (3640) te automehatroničar (3639).

Navala na strukovne programe

Zlatko Stić, ravnatelj jedne od najtraženijih škola u Hrvatskoj, Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu, ističe kako se osjeti da je ove godine malo manji pritisak nego prije.

- Na prijamnim ispitima za gimnazijske programe nećemo imati 350 učenika kao lani, već oko 250. Ipak i to je velik broj, s obzirom na to da upisujemo 130 učenika. Imamo navalu i na strukovne smjerove, vrlo smo zadovoljni time. Za kozmetičarke na dva razreda imamo prijavljenih 350 učenika, a za kemijskog tehničara 130 učenika na 40 mjesta. Dosta strukovnih škola uvelo je bodovne pragove, a interes je i dalje jak. To me iznimno veseli, znači da su mladi počeli prepoznavati kvalitetu strukovnog obrazovanja - kaže Stić.

Zagreb: Bandi? obišao radove na izgradnji novog bloka Prirodoslovne škole | Foto: Borna Filic/PIXSELL

Kad se analiziraju podaci CARNET-a o interesu učenika, vidi se da učenici češće biraju gimnazije u kojima nema prijamnih ispita. Tako se najviše učenika prijavilo za programe opće gimnazije u II. gimnaziji, VII. gimnaziji, Gornjogradskoj gimnaziji, a tek onda je na popisu prva gimnazija s prijamnim - X. gimnazija. Sve su ove škole u Zagrebu.

Najtraženija splitska gimnazija je IV. gimnazija Marko Marulić, u Osijeku I. gimnazija.

'Roditelji šalju hrpu poruka'

Osim X. gimnazije, među prvih deset nema više nijedne koja provodi prijamne. Ipak, kako nam javljaju učenici i roditelji, upravo u tim školama i dalje je ozbiljna konkurencija.

- Kći želi upisati Prelog, ima 81 bod, i to prije prijamnog. I s tim ozbiljnim bodovima je 11. na listi. Na simulacijama za prijemni roditelji šalju po 50 poruka kad će biti rezultati, proučavaju odgovore i traže greške. Klinci idu na sve prijemne - kaže nam jedna zagrebačka mama.

Što se tiče strukovnih škola, zanimljivo je da ove godine među deset najtraženijih programa nema nijednog iz područja računalstva, elektronike, elektrotehnike i drugih tehnoloških zanimanja, iako su se mnoge strukovne škole okrenule modernim programima temeljenim na novim tehnologijama.

Interes za medicinske sestre

Tako najviše prijava imaju Prva ekonomska škola, Zagreb (referent za poslovnu ekonomiju), Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu (turistički tehničar destinacije), Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb (frizer i kozmetičar), Druga i Treća ekonomska škola, Zagreb (referent za poslovnu ekonomiju), Upravna škola Zagreb, Škola za medicinske sestre Mlinarska, Zagreb, Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb, te Geodetska škola, Zagreb.

Učenici koji ovog ljeta upisuju srednju školu moći će, uz ostale, birati između sedam novih strukovnih programa. Industrijsko-obrtnička škola u Šibeniku i Obrtnička škola u Koprivnici nude novi trogodišnji program kućni majstor - domar, za koji je zanimanje pokazalo vrlo mnogo učenika. Nude se i zanimanja arborist, skladištar u logistici, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.

Zagreb: Natjecanje strukovnih srednjih škola "World Skills Croatia" | Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Podsjetimo, ovo će biti druga godina provedbe strukovnog obrazovanja prema novim kurikulima i u modularnoj nastavi. Ipak, iako su se ove godine trebale uključiti i medicinske škole, zasad ostaju izvan novog sustava.

Zasad nema najave ni povratka trogodišnjih obrtničkih zanimanja, poput fotografa, puškara ili zlatara, koji su ukinuti kurikularnom reformom, a Ministarstvo gospodarstva i dalje nije raspisalo nove kurikule.

Novosti ima i u gimnazijama. Primjerice, II. gimnazija u Osijeku uvodi niz fakultativnih predmeta, poput nutricionizma, financijske pismenosti i umjetne inteligencije.

Zagrebačka Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju uvodi Eksperimentalni program umjetničke i multimedijske gimnazije, prve takve u Hrvatskoj.

Za učenike koji upisuju trogodišnja obrtnička zanimanja treba napomenuti da provjere sa školama u koje se upisuju koje su im obaveze za stručnu praksu kod poslodavca. Za takve programe škole obično traže da se već pri upisu, odnosno do kraja rujna, donese Ugovor o naukovanju sklopljen s licenciranim poslodavcima. Ako učenik i roditelji ne mogu pronaći poslodavca, pronalazi ih škola, koja najčešće ima poslodavce s kojima surađuje.

Viber kanal, digitalni upisi

Ove godine CARNET je uveo više novosti u digitalnom procesu upisa. Primjerice, svaki učenik na svome profilu, uz raspored programa i osobne podatke, može vidjeti i detaljan hodogram datuma važnih za upise - od dodatnih provjera do rokova za slanje upisnica.

Ove godine upisnice i druga potrebna dokumentacija će se školama moći slati i digitalno, putem upisne aplikacije. Aktiviran je i Viber kanal za učenike koji se upisuju i njihove roditelje.

Podsjetimo, za strukovne srednje škole potrebna je potvrda školskog liječnika ili medicine rada, o čemu se treba informirati na web stranicama samih škola.

Treba istaknuti i kako većina deficitarnih obrtničkih zanimanja ima osigurane dobre stipendije.

Kod odabira srednje škole, kazao je ranije za 24sata psiholog Danijel Bićanić, treba uzeti više faktora u obzir. Primjerice, od "dobre reputacije" škole može biti važnije to da je škola bliže domu učenika ili da će ići u školu s prijateljima iz osnovne škole.

- Volim pomalo ‘banalizirati’ situaciju, pa kažem: ‘Gle, želiš li putovati do škole sat i pol ili 20 minuta?’. Na kraju će to tijekom te četiri godine biti važnije. Gledamo i po interesima, da u svome sadržaju odgovara djetetu, a ne samo po nekoj reputaciji. Ponekad mi je i simpatično što će ići u školu u koju idu frendica ili frend. Ako se pokaže da je ta škola adekvatna u pogledu interesa, ja ne vidim nikakav problem da to tako i bude. I da to bude neka točka sigurnosti koju ćeš imati u srednjoj - zaključuje Bićanić.