Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Posjetili smo mještane podno Papuka koji žive od vode iz Orljave. Ne mogu zalijevati vrtove, ne pune im se bunari, a rijekom se može hodati.
Dok ljetno sunce bezobzirno prži slavonske ravnice, a ispucala zemlja vapi za kišom, korito rijeke Orljave ponovno šalje zlokobne slike. Iz korita koje je već jednom, tijekom sušnog kolovoza i rujna 2024. godine, utihnulo u potpunoj suhoći, danas dopire tek tišina. Vodočuvari i inženjeri Hrvatskih voda s terena donose zabrinjavajuće vijesti - rijeka bi do kraja tjedna ili početkom idućeg mogla u potpunosti ostati bez vode. Potvrdio nam je to i Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, a težinu situacije ne skriva ni Krešimir Prpić, tehnički direktor požeške komunalne tvrtke Tekija d.o.o. Dok priroda pati, a njezin biljni i životinjski svijet ponovno prolazi kroz dramatičnu kušnju, dok lokalni poljoprivrednici bespomoćno gledaju u usjeve koji žeđaju, u glavama građana Požeštine titra samo jedno, neizvjesno pitanje - hoćemo li uskoro ostati bez pitke vode?
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
- Sinoć je moj bunar ostao bez vode. Zalijevao sam u vrtu i prestala je voda na vodovodno crijevo ići. Pogledao sam u bunar i vidio da je prazan. Uvukao mi se nemir, jer sam ovdje 16 godina i to se nikad nije dogodilo. Sačekao sam oko dva sata i voda se akumulirala tako da sam mogao nastaviti sa zalijevanjem. A onda je opet nema. Kuća mi je u Kamenskoj, na raskrižju gdje se Brzaja ulijeva u Orljavu. Obje su rječice na izdahu, mjestimično su korita potpuno suha, ostale su lokvice u kojima nastoje preživjeti ribe. Bojim se da im je kraj jer voda koritom neće teći - rekao je Vinko Papak, jedan od rijetkih stanovnika Kamenske.
Ništa bolja situacija nije niti cijelim tokom Orljave, na pojedinim mjestima vlasnici OPG-a koji sade povrće uz rijeku, poput kupusa, lubenica, crpe zadnje količine iz male rijeke.
- Ostvari li se prognoza i Orljava ostane bez vode, sav trud koji smo do sada uložili bit će uzalud. Džabe smo krečili, što bi narod rekao - kaže jedan od OPG-ovaca.
Srce sustava još kuca, ali do kada? Smirujući javnost, tehnički direktor Tekije, Krešimir Prpić, pojašnjava složenu mehaniku vodoopskrbe ovoga kraja, otkrivajući koliko je tanka linija između stabilnosti i nestašice.
- Vodoopskrbni sustav Požeštine uglavnom se bazira na izvorištima Veličanka i Stražemanka u planini Papuk. Kad ta izvorišta imaju dovoljnu izdašnost, rijeka Orljava nema presudan utjecaj na naš sustav. Međutim, s padom izdašnosti gorskih izvorišta, prisiljeni smo uključivati dodatna crpilišta, poput onih na Zapadnom polju i u Lukama, koja se nalaze neposredno uz Orljavu. Presušenje rijeke izravno uzrokuje opadanje razine podzemnih voda na tim crpilištima, čime nam se smanjuje količina vode koju možemo zahvatiti - upozorava Prpić.
Ono što u ovom trenutku sprečava ozbiljniju krizu jest Papuk. Nasreću, njegova su izvorišta danas izdašnija nego u kriznoj 2024. godini. Dok su Veličanka i Stražemanka tad jedva davale 24, odnosno 14 litara u sekundi, danas osiguravaju znatno stabilnijih 40 i 30 litara u sekundi. Zahvaljujući toj spasonosnoj razlici, crpilišta uz Orljavu za sada ne moraju raditi punim kapacitetom.
Ipak, optimizam je kratkog daha. Ako neumoljivo sušno razdoblje potraje, zalihe bi već za dva do tri tjedna mogle skliznuti do opasne, kritične granice. Za preokret i povratak Orljave u život, stručnjaci naglašavaju da nisu dovoljni tek prolazni pljuskovi, već dani kontinuiranih, dubokih i intenzivnih oborina.
Ova nas suša još jednom udara u bolnu točku, vraćajući u fokus javnosti projekt o kojemu se govori već desetljećima - gradnju akumulacije Kamenska.
- To je projekt koji bi imao višestruku korist - ističe Prpić i dodaje: "S jedne strane štitio bi Požegu od bujičnih poplava tijekom obilnih kiša, a s druge strane, u ovakvim razdobljima suše, osiguravao bi vodu potrebnu za održavanje biološkog minimuma rijeke, spašavajući tako njezin biljni i životinjski svijet".
24sata © 2026
