Krvoločni pohod: Ušli su u selo i počeli ih ubijati sve redom...

Prizori od kojeg se ledi krv u žilama. Masakrirani leševi ljudi na kućnim pragovima i u dvorištima. Civili stari od 18 do 91 godinu ubijeni iz čiste mržnje. Pokolj nevinih ljudi zbio se na današnji dan 1991. godine u selima Četekovcu, Čojlugu i Balincima, a počinile su ga srpske paravojne postrojbe. Bez ikakvog povoda..Neki su mučeni pa ubijani iz vatrenog oružja, a neki su zaklani..

Ta tri sela u danima koji su prethodili masakru bila su konstantno granatirana. Ipak, dio stanovništva je ostao ne misleći da će im dojučerašnji prijatelji i susjedi biti egzekutori. Stotine četnika ušlo je u u selo i počeli ubijati sve redom… 

Krvavi pir pobunjenih Srba

Najstarije žrtve su bile žene, sve mahom starije od 60 godina. Kuće su im poslije i zapalili. Svi su ubijani u svojim domovima, a tijela su im poslije pronađena na kućnim pragovima, u vlastitim dvorištima..

Rane na tijelima 19 ubijenih su odgovarale onima nastale vatrenim oružjem kada se hitci ispale iz puške sa veće daljine, s time da su metci ispaljeni odostraga i/ili bočno od tijela.

Jedan ubijeni je umro od dvije ubodne rane, koje su bile i jedine rane na tijelu. Tijelo jedne ubijene osobe je bilo u velikom postotku pougljenjeno, tako da se nije moglo dobro procijeniti uzrok smrti, odnosno je li ubijeni bio živ kada je tijelo zapaljeno.

Nakon svog krvoločnog pohoda povukli su se u šume Papuka, a tek tri mjeseca kasnije pripadnici hrvatske vojske su ih potjerali.

Bajunetom rasparao grudi i živom vadio srce

Miroslav Gazda u svom radu o pokolju u Četekovcu, Čojlugu i Balincima prezentiranom na  IV. Hrvatskom žrtvoslovnom kongresu, a objavljenom u Zborniku radova „O žrtvama u ratu i miru“ u Zagrebu 2008. godine između ostalog navodi sljedeće: 

- Grupa četnika zalazi u dvorište Rukavina Ivana, izvlače ga na ulazni mostić i rafalom iz automata pogađaju u obje noge. Zatim mu Srbin, četnički koljač Relja Dragičević govori „što je sad ustašo, jel još uvijek tvrdiš da sam ja četnik iz Drugog svjetskog rata ?!“ i potom ranjenom i uplašenom Ivanu sadistički reže uho, te mu bajunetom raspara grudi i živom vadi srce. Ostali četnici u to vrijeme pale kuće i gospodarske zgrade Butorac Milana, Borovac Juraja, Starčević Ivanke, Rukavina Ivana, a potom bacaju bombe u kuću Potočnik Antuna, uzimaju traktor i platon, kojim kasnije pljačkaju mjesnu trgovinu, a potom pale Antunovo imanje zajedno sa stokom - navodi Miroslav Gazda u svom radu te dodaje kako je u napadu na sela sudjelovalo oko 400 pobunjenih Srba što u zasjedama odvraćanja, mitraljeskim gnijezdima, kao topničke posade i logistika, a u samom pješačkom napadu sudjelovalo je više od 63 pobunjenih Srba – četnika.
 

DORH podigao optužnicu protiv 22 pripadnika pobunjenih Srba

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je u ožujku ove godine optužnicu protiv osmorice zapovjednika i 14-orice pripadnika srpskih paravojnih postrojbi koje tereti za ratni zločin protiv hrvatskih civila na tih području slavonskih sela.

Tužiteljstvo tvrdi da su osmorica zapovjednika naređivali pripadnicima srpskih paravojnih formacija da zlostavljaju, tuku i ubijaju civile hrvatske nacionalnosti, da ih nezakonito uzimaju kao taoce, muče i ubijaju ratne zarobljenike, da pljačkaju civilno stanovništvo te da ruše i pale kuće i gospodarske objekte stanovnika hrvatske nacionalnosti.

Neke od okrivljenih zapovjednika tereti se da su i osobno sudjelovali u mučenjima i ubojstvima civila i ratnih zarobljenika.

Optužnicom im se stavlja na teret da su iz minobacača, bestrzajnih topova i tenkova ispalili veliki broj minobacačkih mina, topovskih i tenkovskih granata koje su pogodile civile te oštetile, zapalile i uništile veliki broj civilnih, gospodarskih i javnih objekata. Tereti ih se da su u mjestu Balinci ulazili u kuće civila hrvatske nacionalnosti te, tamo pronađenih deset osoba, ubili vatrenim oružjem, a jednog su civila zaklali.

Koristili ih kao živi zid

Iznad i oko mjesta Čojlug, Balinci i Četekovac, kao i na cesti prema Mikleušu optuženici su navodno postavili i zasjedu u kojoj su iz automatskog vatrenog oružja bez upozorenja pucali u civilna osobna vozila koja su nailazila iz pravca Mikleuša kao i civilne osobe koje su bile u tim vozilima, a na taj su način ubili sedam hrvatskih civila.

Tužiteljstvo ih tereti da su, nakon što su pod mostom između sela Balinci i Četekovac pronašli sklonjenu grupu civila, "uz prijetnju vatrenim oružjem ih prisilili da izađu na cestu i gurali ih ispred sebe te ih koristili kao živi štit, dok su dvije osobe ubili jer su se tome suprotstavile".

Optuženi su i da su u Četekovcu zarobili dvojicu pripadnika MUP-a RH koje su tukli rukama, nogama i kundacima pušaka po cijelom tijelu, a zatim ih ubili vatrenim oružjem.

Nitko od 22 optužena zapovjednika i pripadnika srpskih paravojnih postrojbi u ovom trenutku nije dostupan hrvatskom pravosuđu. Za njima su na snazi tjeralice.

Napad je vodio Borivoj Lukić Munja

Neosporno je, tvrdi Miroslav Gazda u svom radu, da je napad vodio Srbin Borivoj Lukić (zvani Munja – komandant štaba), rođen je u Slatinskom Drenovcu 5.04.1947. god. Potom Borivoj Radosavljević, otac Dušan, rođ. 6.07.1957. u Osijeku, Rajko Bojčić, otac Marko, rođ. 20.09.1948. u Humu, odgovoran za granatiranje Četekovca, Dragomir Kelevua, otac Pajo, rođ. 22.03.1955. u Novoj Bukovici, zapovjednik bataljuna za borbena djelovanja, Tanović Savo, otac Budimir, rođ. 8.06.1962. u Višnjici kod Slatine, granatirao Četekovac.