Liječnika ni za lijek. Najviše fali obiteljskih doktora, a dvije su županije u najvećem problemu

Prošli tjedan otkrili smo da mjesto Privlaka nedaleko od Vinkovaca nema više obiteljskog liječnika nakon što je jedna doktorica otišla u mirovinu a druga na bolovanje, što je pacijentima drastično otežalo zdravstvenu skrb. Nisu mogli do uputnica, recepata, starije stanovništvo koje se ne zna služiti sustavom e-Građani bilo je prisiljeno odlaziti u 15 kilometara udaljene Vinkovce u tamošnji HZZO pa nakon toga tražiti sebi novog liječnika.

ODLAZE U BOSNU PO LIJEKOVE Stanovnici Privlake za 24sata: 'Nemamo doktora, ne možemo do lijeka, uputnica, očajni smo'

A sad smo doznali da je u glavnom gradu naše zemlje nastao problem u jednoj četvrti u kojoj mahom žive mlade obitelji s djecom. Riječ je o Remetincu, a upravo su ondje ostali bez jedne pedijatrice.

Dom zdravlja Centar potvrdio je kako od 30. rujna ostaju bez još jedne pedijatrice nakon što je dr. Nikolina Kranjec raskinula radni odnos s njima, a na natječaj za novog pedijatra u Remetinečkom gaju 14 nije stigla ni jedna prijava.

Iz ravnateljstva su poručili da roditelji djecu s navršenih sedam godina mogu upisati kod liječnika obiteljske medicine, a djeca do 6 godina mogu se upisati kod pedijatra na područjima Grada Zagreba koja nemaju maksimalan broj opredijeljenih osiguranika (1190). Upis je moguće ostvariti izravno u ordinaciji pedijatra, u prostorijama HZZO-a ili putem usluge e-Građani.

Ravnatelj Doma zdravlja: Najveći problem je pedijatrija

Ravnatelj Doma zdravlja Centar, Ino Protrka, za 24sata je potvrdio kako je najveći problem upravo u pedijatriji.

- Imamo dvije ordinacije u Dugavama, dvije u Zapruđu, jednu u Trokutu, četiri u Sigetu i jednu u Remetincu. Prije mjesec dana raspisali smo natječaj za pedijatra u Remetincu, no nitko se nije javio. Najveći problem je upravo pedijatrija. Službeni naziv te djelatnosti je zdravstvena zaštita predškolske djece. Djeca od navršenih sedam godina upisuju se u školsku medicinu. Mi imamo dovoljno ordinacija obiteljske medicine, a sva djeca mogu se upisivati kod njih - istaknuo je Protrka za 24sata.

Dodaje kako je situacija dodatno otežana jer pedijatri, iako im je osnovna djelatnost predškolska djeca do sedme godine, u praksi djecu drže do 18. godine.

- Kad bi se striktno pridržavali propisa i kad bi pedijatri vodili samo djecu do sedam godina, onda bi mjesta za svu djecu do 7 godina bilo dovoljno. Napominjem da specijalisti obiteljske medicine također imaju edukaciju iz pedijatrije i svi smo školovani za rad s djecom do 7 godina. Uostalom, u Europi primarna pedijatrija gotovo ni ne postoji - rekao nam je ravnatelj.

Naglasio je i kako, čak i ako se to zanemari, u Novom Zagrebu ima dovoljno pedijatara.

- I u Remetincu je ostala jedna kolegica. Druga je otišla iz Doma zdravlja, no situacija je i dalje stabilna - zaključio je Protrka.

Riječ je o četvrti u kojoj su upravo obitelji s malom djecom najbrojnije, pa je potreba za pedijatrom itekako velika.

Upravo je i najveći problem s nedostatkom liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Prema Atlasu hrvatskog liječništva (posljednje ažuriranje je od 31. kolovoza) Hrvatske liječničke komore (HLK), u zemlji trenutno 135 ambulanti obiteljske medicine nema nositelja tima, odnosno nema stalnog liječnika. Najkritičnije je u Istarskoj županiji, gdje 20 ambulanti nema liječnika, slijedi Sisačko-moslavačka županija, u kojoj je bez liječnika 13 ambulanti obiteljske medicine, a jedina koja ima sve timove popunjene je Splitsko-dalmatinska županija.

Što se tiče ginekologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 50 ambulanti nema svoga ginekologa. Tu je situacija najlošija u Gradu Zagrebu, gdje devet ambulanti nema svoga ginekologa, slijedi Splitsko-dalmatinska, u kojoj pet ambulanti nema nositelja tima. Takva je situacija jer ginekolozi radije odlaze raditi u bolnice i privatne klinike.

Kad je u pitanju pedijatrija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, situacija je takva da 43 ambulante nemaju stalnog pedijatra, pa bebe i djeca ovise o tome hoće li im netko doći na zamjenu i pregledati ih. I opet se izdvajaju dvije županije s najvećim nedostatkom toga kadra. Prva je Grad Zagreb, gdje trenutno 11 ambulanti nema pedijatra, te Sisačko-moslavačka, gdje devet pedijatrijskih ambulanti nema nositelja tima.

Ukupno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi 2628 liječnika, trenutno nedostaje 500 liječnika.

Prosječna dob onih koji rade u primarnoj je 52 godine, 1025 je onih koji su stariji od 60 godina.

Procjena Hrvatske liječničke komore je da će za pet godina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostajati čak 31 posto liječnika.

Što se tiče obiteljske medicine, u njoj radi 2159 liječnika, od toga nedostaje 286 liječnika da se zadovolje potrebe svih ambulanti. Čak 871 obiteljski liječnik stariji je od 60, a za pet godina u toj će struci manjkati 37 posto liječnika i upravo je taj sektor najugroženiji.

Situacija je malo bolja u pedijatriji, gdje je zaposleno 239 liječnika, koji pružaju zdravstvenu skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 109. Pritom su 74 pedijatra starija od 60 godina, a procjena je da će za pet godina nedostajati jedan posto pedijatara.

Što se tiče ginekologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u Hrvatskoj radi 230 ginekologa, prosječne dobi 54 godine, a 80 ih je starije od 60. Ukupno nedostaje 31 posto ginekologa, odnosno 105 liječnika te specijalizacije, a prema procjenama Hrvatske liječničke komore, za pet godina u tom će sektoru nedostajati 9 posto liječnika.

'Najgore je u općim bolnicama'

Što se tiče bolnica, podataka o tome koliko ondje nedostaje liječnika nema.

- Točnih podataka o nedostatku liječnika u bolnicama nema iz jednostavnog razloga jer mi nemamo obvezujuće VKN, odnosno vremensko-kadrovske normative. Sve projekcije koje bismo sad ponudili zapravo su upitne kalkulacije na temelju otprilike potreba koje bi zadovoljile sadašnja radilišta. A i to je za svaku ustanovu i svaki odjel izrazito teško - objasnila je za 24sata dr. Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

Da imamo VKN, koji bi, ističe, jasno pokazao dnevne potrebe za liječnicima na svakom odjelu, uključujući poliklinike i stacionarni dio u bolnicama, lakše bi se, navodi ona, projicirale potrebe i kadrovski ciljevi.

- Ovako su to samo špekulacije. Činjenica je da u svakoj bolnici nedostaje liječnika gotovo na svim odjelima i da te manjke zapravo potpuno ne projicira niti sadašnja sistematizacija u bolnicama jer nije sasvim jasno niti prema kojim su se kriterijima sastavljale te aktualne sistematizacije - kaže nam dr. Šmit.

Najviše liječnika, ističe, nedostaje u općim bolnicama, gdje na pojedinim odjelima svojedobno nije bilo dovoljno specijalista niti da bi se zadovoljili kriteriji postojanja pojedinih odjela, a kamoli pokrivanja dežurstava i posla u poliklinici.

- Sad bi te podatke trebalo ažurirati i mislim da bi bilo dobro da se projekcije ovog tipa u hrvatskom zdravstvu počnu raditi na temelju jasnih kriterija, a to su VKN uz projekciju rasta i razvoja medicine, što, sigurna sam, pojedine matematičke struke uz pomoć statističara, demografa, ali i liječnika, mogu kvalitetno napraviti - zaključuje dr. Šmit.