Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Iza prividnog prvorazrednog interesa za hrvatske pisce stoji isključivi interes za hrvatskim prostorom, za hrvatskim morem, priopćili su iz Predsjedništva Matice hrvatske
Iz Matice hrvatske oglasili su se priopćenjem oko Zakona o kulturnom nasljeđu koji je Republika Srbija donijela u prosincu prošle godine. Poručili su da su tim zakonom zgroženi.
- Dvije godine ranije u biblioteci „Deset vekova srpske književnosti“ tiskali su u nakladi Matice srpske iz Novoga Sada Marina Držića, a nešto prije toga i Ivana Gundulića. Tada smo podsjetili javnost da prisvajateljima nisu važni sami po sebi ni Gundulić ni Držić, ni ostali hrvatski književnici i njihova djela, važan im je hrvatski teritorij koji nikada nisu uspjeli posvojiti i osvojiti ni kulturom ni ratnim operacijama. Iza prividnog prvorazrednog interesa za hrvatske pisce stoji isključivi interes za hrvatskim prostorom, za hrvatskim morem - ističu iz Matice hrvatske.
Upozoravaju i kako srpska kulturna elita u svojim povijesnim posezanjima "nije uspjela uskladiti ciljeve sa srpskom političko-vojnom elitom" te da je više puta srpska vojska napadala i uništava "sva ona dobra i vrijednosti koje je kulturna elita željela i još uvijek želi prisvojiti".
- Ta je spoznaja ostavljala osjećaj nesigurnosti i nemira sve do devedesetih godina 20. stoljeća i do konačne pobjede nad srpskom vojskom i uspostave samostalne i slobodne države Hrvatske. Sada imamo svoju državu koja štiti i naše granice i naše materijalne i duhovne kulturne vrednote - priopćili su.
- Ovaj događaj samo potvrđuje koliko je važna naša skrb o našem jeziku i koliko je bila dobra nedavna odluka Matice hrvatske kada smo osnovali Radnu skupinu za izradu nacrta Zakona o hrvatskome jeziku. Sama ideja, uz brojna odobravanja u javnosti, izazvala je i nekoliko oštrih napada i nerazumijevanje, uz retoriku sličnu onoj iz 1967. kada je donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, pa čak i onu iz siječnja 1972. godine kada je započelo nemilosrdno gušenje Hrvatskog proljeća. Podsjećamo javnost da je hrvatski jezik službeno priznat kao 24. jezik u Europskoj Uniji te međunarodno priznat kao samostalni 1. rujna 2008. i njegova kodna oznaka je „hrv“ pri Međunarodnom tijelu za norme ISO 639-2 „Registration Authority“ u Washingtonu. Vrijeme je da napokon hrvatskom jeziku damo priliku da ostvari sve svoje mogućnosti, te da se i u našim medijima počne koristiti bogatstvo toga jezika, izbjegavajući nepotrebne zabrane i restrikcije. Radna skupina Matice hrvatske nastojat će ponuditi okvir kojim se javna uporaba jezika podiže na dostojnu razinu. Dakle, u pitanju je uporaba hrvatskog jezika u službenoj komunikaciji, a nikakvi inspektorati koji bi ispisivali kazne. Takvo je tumačenje banalno i zlonamjerno - istaknuli su.
Iz Matice hrvatske poručuju da će nacrt Zakona, jednom kad on bude izrađen, predstaviti javnosti te da će javna rasprava i argumentirana kritika biti dobrodošli.
- Za sada, napad na samu ideju izrade Zakona o hrvatskom jeziku izaziva zebnju i nelagodu, pogotovo kada znamo da gotovo svi narodi u Europi imaju zakone kojima uređuju pitanja javne uporabe svojih jezika, a naši se susjedi uporno i nadalje bave svojatanjem naše književne baštine, samo ovaj put uz svesrdno odobravanje i njihove službene politike. Vrijeme je da osvijestimo jednostavnu istinu: budemo li imali samopoštovanja, i drugi će nas poštivati - stoji u priopćenju.
24sata © 2026
