MEGAPROJEKT Kod Topuskog žele graditi divovski AI centar, sve vrijedi čak 50 milijardi eura!

U općini Topusko u Sisačko-moslavačkoj županiji planira se realizacija jednog od najvećih infrastrukturnih i tehnoloških projekata ikad najavljenih u Hrvatskoj i širem dijelu srednje i istočne Europe. Riječ je o projektu Pantheon AI razvojnog i podatkovnog centra, koji bi prema dosad dostupnim informacijama trebao predstavljati gigantski sustav digitalne infrastrukture snage čak 1 GW, što ga svrstava uz bok najvećim europskim podatkovnim čvorištima, ali za razliku od njih kao jedinstveni, centralizirani kompleks na jednoj lokaciji, piše Sandra Veljković za Večernji list. 

Prema neslužbenim procjenama, ukupna vrijednost investicije mogla bi premašiti 50 milijardi eura, što se uspoređuje s višestrukim iznosima najvećih dosadašnjih infrastrukturnih projekata u regiji. Projekt se razvija u partnerstvu hrvatskih i američkih institucionalnih investitora, a kao ključna figura s hrvatske strane spominje se poduzetnik Jako Andabak.

DONIJELI NAKNADU ZA PRIKLJUČENJE Šušnjar o odluci HERA-e: 'Svi su dobrodošli, a mešetari nisu naši sugovornici. Ovo je dobra stvar'

Tehničku i inženjersku okosnicu projekta, prema informacijama koje su se pojavile, vodi Mislav Crnogorac, inženjer s iskustvom rada u globalnim tehnološkim kompanijama poput Amazona, Emersona i Vertiva, koji danas predvodi tim domaćih stručnjaka uključenih u razvoj cjelokupnog sustava. Ideja projekta nije samo izgradnja podatkovnog centra, već stvaranje kompletne digitalno-energetske infrastrukture koja uključuje proizvodnju energije, prijenosnu mrežu, hlađenje, vodne sustave i optičku povezanost.

U tom smislu Pantheon se ne promatra kao izolirani objekt, nego kao kompleksni infrastrukturni sustav koji objedinjuje više sektora. Planira se izgradnja vlastite trafostanice, koja bi bila među najvećima u Hrvatskoj, kao i oko 280 kilometara novih dalekovoda koji bi povezivali ključne točke elektroenergetske mreže. U projekt bi bili uključeni i strateški energetski pravci koji bi povezivali jug i središte zemlje, uključujući veze prema Obrovcu, Rijeci, Žerjavincu i Tumbri. 

Posebna komponenta odnosi se na proizvodnju energije, gdje se planira fotonaponska elektrana snage oko 500 MW, namijenjena isključivo opskrbi centra. Time se projekt pozicionira kao djelomično energetski samoodrživ sustav, osmišljen tako da ne opterećuje postojeću mrežu, nego je istodobno i proširuje. Navodi se i mogućnost priključenja dodatnih gigavata obnovljivih izvora energije koji trenutno čekaju na mrežnu infrastrukturu. 

OVO SU IZNOSI HERA objavila iznose naknada za priključenje na mrežu: 'Ovim se otvara prostor za industriju'

Jedan od važnih elemenata projekta odnosi se na vodni sustav i hlađenje. Prema opisu, centar se ne bi oslanjao na javni vodovod, već bi koristio vlastite bunare i zatvoreni krug hlađenja, u kojem bi se voda nakon korištenja vraćala u podzemne slojeve uz minimalne temperaturne promjene. Takav sustav zamišljen je kao način smanjenja utjecaja na lokalne resurse i okoliš, ali i kao rješenje za iznimno visoke energetske zahtjeve hlađenja infrastrukture.

Tehnički standard centra planiran je iznad današnjeg Tier 4 nivoa, što znači gotovo maksimalnu razinu dostupnosti i redundantnosti sustava. U praksi bi to podrazumijevalo da bi prekidi rada bili svedeni na minimum, što je ključno za sustave umjetne inteligencije, globalne podatkovne mreže i kritične digitalne usluge koje bi takav centar podržavao.

U gospodarskom smislu projekt se predstavlja kao transformacijski za Hrvatsku. Uz samu gradnju i rad centra, spominje se otvaranje tisuća radnih mjesta te dugoročno zadržavanje visokoobrazovanih stručnjaka u zemlji, posebno u području inženjerstva, energetike i informacijskih tehnologija.

Ulaganja u prateću infrastrukturu, koja se procjenjuje na oko 500 milijuna eura i koja bi ostala u vlasništvu Hrvatske, dodatno se ističu kao trajna vrijednost projekta, uključujući prometnice, energetsku mrežu i optičke sustave.

'HRVATSKA MOŽE BITI LIDER' Plin, AI, brodovi: Veleposlanica McGraw najavila 'zlatno doba' u odnosima SAD-a i Hrvatske

Projekt se istovremeno uklapa u širi geopolitički i energetski kontekst u kojem Hrvatska, oslonjena na LNG terminal na Krku i nove energetske pravce, sve više zauzima ulogu regionalnog energetskog čvorišta. U tom okviru američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw istaknula je važnost povezivanja energije i razvoja umjetne inteligencije, naglašavajući da će sposobnost osiguravanja stabilne energije i digitalne infrastrukture biti ključna za pozicioniranje država u novoj globalnoj ekonomiji.

Kako piše Jutarnji list, iznos ukupne investicije i čovjeka ispred konzorcija američkih investitora trebali bi biti objavljeni u utorak u podne. U Dubrovniku na samitu Inicijative triju mora bi trebali potpisati više ugovora vezanih za cijelu investiciju.