Ministar Alen Ružić: U prioritetu ove Vlade uvijek su naši ljudi

U sklopu Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske održava se konferencija "Biram Hrvatsku", posvećena povratku hrvatskih iseljenika, zapošljavanju i stvaranju uvjeta za život i rad u domovini. Kroz konkretne podatke i iskustva povratnika još jednom će se istaknuti važnost ove mjere kao jednog od ključnih alata za demografsku i gospodarsku obnovu Hrvatske. O značaju mjere, njezinim rezultatima i planovima razgovarali smo s Alenom Ružićem, ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Mjera "Biram Hrvatsku" posljednjih se mjeseci često ističe kao jedan od najkonkretnijih demografskih i gospodarskih poteza države. Koliko je ljudi dosad koristilo tu mjeru i kakvi su prvi rezultati?

Mjeru "Biram Hrvatsku" provodimo od 2022. godine i interes za korištenjem ove mjere kontinuirano raste. Od 2022. godine odobrena su ukupno 1802 zahtjeva, od čega 1720 za povratak iz inozemstva i 82 za internu mobilnost. Važno je naglasiti kako je u poslovnim subjektima koji su otvoreni uz korištenje mjere "Biram Hrvatsku" zaposlena ukupno 2493 radnika. Značajna su i isplaćena sredstva za ovu mjeru koja iznose više od 27 milijuna eura - više od 12 milijuna eura za "Biram Hrvatsku" i više od 15 milijuna eura za potporu za samozapošljavanje.

Prilikom pokretanja mjere "Biram Hrvatsku", je li se očekivao ovakav interes hrvatskih građana koji su živjeli i radili u inozemstvu? Iz kojih se zemalja naši ljudi najčešće vraćaju?

Povratak naših ljudi iz inozemstva jedan je od ključnih prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski iseljenici i njihovi potomci predstavljaju izniman potencijal za razvoj našega gospodarstva i društva. Oni mogu biti pokretači ekonomskog razvoja i pozitivnih demografskih trendova. Procjenjuje se da oko tri milijuna Hrvata živi izvan Hrvatske. Osluškujući interes i motive naših ljudi za preseljenjem u Hrvatsku, fokusirali smo se na konkretnu mjeru koja može privući naše ljude i motivirati ih na povratak. Najviše korisnika mjere "Biram Hrvatsku" za povratak iz inozemstva je iz Njemačke, Austrije i Irske. Radi se o povratku iz zemalja u koje su se naši ljudi 2013. godine najviše iselili.

Čini se da se država prvi put aktivno ponaša poput svojevrsnog "headhuntera" za vlastite građane, tražite naše obrazovane, stručne i radne ljude po Europi i svijetu te ih pokušavate vratiti kući. Koliko je važna upravo ta promjena pristupa države?

U prioritetu ove Vlade uvijek su naši ljudi. Oni pripadaju našem narodu i uvijek su dobrodošli. Jačanjem hrvatskoga gospodarstva i bilježenjem iznimno pozitivnih trendova na tržištu rada samo su se dodatno stekli ključni preduvjeti za aktivno uključivanje države radi njihova povratka. Povratnici sa sobom donose vrijedno međunarodno iskustvo, znanja i poduzetničke ideje koje treba iskoristiti i koje mogu jačati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Što ljude najviše motivira na povratak? Jesu li to financijski poticaji, sigurnost, kvaliteta života ili osjećaj pripadnosti i želja da djeca odrastaju u Hrvatskoj?

Osim osjećaja pripadnosti hrvatskom narodu, za povratnike je bitna spoznaja uređenog sustava, bez straha od budućnosti i uz bolje uvjete rada. Ne treba zanemariti činjenicu da je Republika Hrvatska najsigurnija zemlja u Europskoj uniji koja može pružiti povratnicima zdravi život, više vremena za obitelj i društveni život te općenito život bez manje stresa. Uz osjećaj osobne sigurnosti koji je važan faktor u donošenju odluke o povratku, financijski poticaji mogu ih dodatno ohrabriti za pokretanje posla u domovini. Zajedničkim djelovanjem svih čimbenika mogu se postići veliki rezultati i stvoriti preduvjeti za povratak naših iseljenika. To pokazuje interes za mjeru "Biram Hrvatsku", ali i podaci o poreznoj olakšici kao dodatnog alata za motiviranje povratnika. Prema podacima MUP-a i Porezne uprave, utvrđen je status povratnika, u smislu propisa o porezu na dohodak, za ukupno 10.810 osoba. Od tog broja, u 2025. godini je 2607 osoba ostvarilo dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaću, kao preduvjet za povrat plaćenog poreza u sto postotnom iznosu.

IZ SVIJETA KUĆI Konferencija 'Biram Hrvatsku': Povratak nije samo odluka nego početak nove prilike

Najavili ste i proširenje mjere "Biram Hrvatsku". Možete li detaljno objasniti što će se konkretno mijenjati i tko će sve moći koristiti nove pogodnosti?

Pratimo trendove promjena koje se događaju u Hrvatskoj, zemljama EU i diljem svijeta. Imajući u vidu kontinuirani gospodarski rast i približavanje Hrvatske razvijenim državama svijeta po mnogim dosezima razvoja te uzimajući u obzir mnogobrojne prednosti kao što su prirodne ljepote i očuvanost okoliša, očuvanost autohtonih nacionalnih vrijednosti, kao i bogatu materijalnu i nematerijalnu baštinu - osluškujemo i rastuće povratničke namjere Hrvata izvan domovine. Sukladno navedenom bilježimo povećan interes za povratkom, povećan broj upita o povratku te, primjerice, i povećanje obnova licence za rad pri većem broju hrvatskih stručnih komora od strane naših stručnjaka koji trenutačno još žive i rade u inozemstvu. Stoga želimo prilagoditi mjeru "Biram Hrvatsku" aktualnom trenutku, pa uz nastavak postojećih programa, cilj nam je otvoriti pojačane komunikacijske kanale za potencijalne povratnike sa specifičnim znanjima i kompetencijama kroz digitalne platforme, portale i medije kojima pristupaju u inozemstvu. U planu je priprema dodatne linije za radnike, obrtnike i druge stručnjake različitih područja rada, te linija za zdravstvene djelatnike - liječnike, medicinske sestre i tehničare te druge profile u zdravstvu, kao i treća linija posvećena talentima, umjetnicima i ekspertima posebnih ostvarenja i dosega. Svima njima želimo omogućiti korištenje opće mjere potpore, a u planu nam je povezivanje s jednim ili više poslodavaca u cilju ostvarivanja personaliziranih, osobno prilagođenih uvjeta za povratak u Hrvatsku.

Poslodavci već godinama upozoravaju na nedostatak radne snage. Može li "Biram Hrvatsku" postati jedan od ključnih alata za rješavanje tog problema i zaustavljanje odlaska mladih ljudi?

Mjera "Biram Hrvatsku" može biti dio migracijske politike za povratnike u dijelu koji se tiče tržišta rada, ali ne može preuzeti ulogu jedinog alata takve politike. Strategija demografske revitalizacije do 2033. godine definirala je područja intervencije koja zahtijevaju suradnju između različitih tijela državne uprave, lokalne i regionalne samouprave, a kojima se stvara poticajno okruženje za povratak naših iseljenika. S druge strane, stvorili smo jako gospodarstvo u kojem BDP raste dvadeset tromjesečja za redom, osigurali smo rast plaća pa se prosječna razina mjesečne neto plaće zaposlenih u pravnim osobama u ožujku 2026. (1555 eura) povećala za 107,6% nominalno, odnosno 48,9% realno u odnosu na listopad 2016. (749 eura). Samo stabilno gospodarstvo i tržište rada, uređenost sustava i društva mogu utjecati na ostanak mladih u Hrvatskoj. Doprinos pozitivnim trenovima na tržištu rada dale su i mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje su usmjerene na poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja, osposobljavanja i obrazovanja u cilju povećanja zapošljivosti i zadržavanja u zaposlenosti. U mjere aktivne politike zapošljavanja je od listopada 2016. do travnja 2026. uključeno 360.469 osoba, za što smo izdvojili nešto više od 1,5 milijardi eura. Za realizaciju poduzetničke ideje i pokretanje vlastitog posla posebno je važna potpora za samozapošljavanje, a 89% poslovnih subjekata otvorenih uz ovu potporu i dalje uspješno posluje te je u njima zaposleno gotovo 60 tisuća ljudi. Također, 2022. godine uveli smo sustav vaučera za obrazovanje odraslih koji zaposlenim i nezaposlenim osobama omogućuje dodatno usavršavanje i stjecanje novih znanja i vještina potrebnih na suvremenom tržištu rada. U obrazovanje smo uključili gotovo 65 tisuća korisnika kroz više od 2500 programa koje provodi oko 300 pružatelja usluga, čime se osigurava i dobra regionalna pokrivenost. Za provedbu sustava vaučera je kroz četverogodišnje razdoblje provedbe utrošeno 56 milijuna eura iz europskih fondova. Dodatno smo u suradnji s HAMAG-BICRO-om stavili na raspolaganje Mikro zajmove za rast i uključenost financirane iz ESF+ s predviđenom alokacijom od ukupno 30 milijuna eura. Mikro zajmovi namijenjeni su mikro i malim subjektima maloga gospodarstva iz skupine mladih poduzeća, do tri godine starosti, ili poduzeća čiji su vlasnici pripadnici jedne od ranjivih skupina definiranih u uvjetima financijskog instrumenta. Uz povoljnije uvjete financiranja uvedena je prvi put i mogućnost otpisa do 30 posto iskorištene glavnice uz zadovoljenje uvjeta propisanih financijskim instrumentom. Namjena ovoga zajma je financiranje osnovnih sredstava te obrtna sredstva do maksimalno 30 posto iznosa zajma. Maksimalni iznos zajma je 25 tisuća eura.

Imate li konkretne primjere povratnika koji su vas posebno impresionirali, ljudi koji su se vratili iz Njemačke, Irske ili drugih zemalja i danas uspješno rade ili poduzetnički djeluju u Hrvatskoj?

Postoje konkretni primjeri i teško je izdvojiti najbolje. Svakako bih istaknuo primjer gospodina Drage Jukića, koji je naš mladi povratnik iz Njemačke, a koji je pokrenuo platformu Projekt Hrvatska, kako bi podijelio vlastito iskustvo povratka i pomogao drugima oko najvažnijih pitanja, od pokretanja posla i financija pa do stanovanja.

Može li Hrvatska u idućih nekoliko godina, uz ovakve mjere i rast standarda, od zemlje iseljavanja postati zemlja povratka? Koliko ste optimistični kad je riječ o demografskoj slici Hrvatske?

Svakako da Hrvatska u idućih nekoliko godina može postati zemlja povratka. Svjedoci smo da se povećava broj ljudi koji se vraćaju iz Njemačke, Irske i Austrije, posebno mlađih obitelji i radnika koji procjenjuju da uz niže troškove života u Hrvatskoj mogu ostvariti kvalitetniji život nego prije deset godina. Hrvatska je danas sigurna i politički stabilna država unutar Europske unije sa snažnijim infrastrukturnim ulaganjima te kao takva uz svoj geografski položaj i povoljnu klimu puno privlačnija zemlja za život. Dugoročne politike stanovanja, posebice za mlade obitelji, regionalni razvoj i općenito rad na demografskom oporavku svakako su izazovi o kojima će ovisiti buduća demografska stabilnost Hrvatske. To jasno pokazuje da Hrvatska ponovno postaje zemlja u koju se ljudi vraćaju - ne samo živjeti, nego i ulagati, raditi i graditi svoju budućnost. Naš je cilj nastaviti stvarati uvjete u kojima će se sve više naših ljudi odlučivati upravo za to - izabrati Hrvatsku. Demografski rizik najveći je izazov u desetljećima koja dolaze za cijelu Europu. Hrvatska se baš sad nalazi u razdoblju povijesno odgovornih okolnosti za aktivno poticanje povratka Hrvata u domovinu. To je naša generacijska odgovornost.