Mladoj Peruanki 2001. nisu dali da pobaci teško bolesno dijete: Tužila je državu i dobila odštetu

Lavinu reakcija na društvenim mrežama izazvala je objava TV voditeljice Ivane Paradžiković koja je s pratiteljima podijelila priču svoje prijateljice Mirele. Njeno dijete je u maternici razvilo veliki maligni tumor na mozgu i liječnici mu daju male šanse za preživljavanje. Mirela je u 26. tjednu trudnoće i sve zagrebačke bolnice odbijaju joj napraviti prekid trudnoće iako joj je rečeno od strane liječnika da će ili roditi mrtvo dijete ili će, ako nekim čudom i preživi, živjeti kao biljka.

Nije ovo ni prvi ni posljednji ovakav slučaj kako u Hrvatskoj tako ni u svijetu. Mirelina situacija podsjeća na ženu iz Perua koja je 2001. godine bila prisiljena roditi teško malformirano dijete, a zatim ga i dojiti četiri dana da bi ono na kraju umrlo. Država Peru morala je konačno, nakon dugoga procesa, platiti odštetu jer su ženi prekršena sva moguća prava prema Međunarodnom sporazumu o građanskim i političkim pravima (ICCPR), i to pravo na pravovremeno i efikasno liječenje, pravo na zaštitu od mučenja i neljudskog i degradirajućeg ponašanja te pravo na privatnost.

Nisu joj dali da pobaci, beba je preminula nakon 4 dana

Te 2001. godine 17- godišnjoj K.L. u 14. tjednu trudnoće dijagnosticirano je da nosi fetus s anencefalijom. To nije učestali defekt, ali je koban. Pojavljuje se u tek jednoj od 1000 trudnoća, a predstavlja izrazito težak defekt živčane cijevi zbog čega najveći dio mozga, lubanja i koža lubanje nedostaju, odnosno ne razviju se do kraja. U većini slučajeva djeca s anencefalijom rađaju se mrtva, a ako i prežive porod nakon par sati ili dana umiru.

ČEKA SE ODLUKA SUDA Poništavanje povijesne presude iz 1973. omogućilo bi državama u SAD-u da zabrane pobačaj

Peruanki K.L nisu dopustili da pobaci, iako je u ovakvim situacijama abortus u Peruu legalan. Ravnatelj bolnice odbio joj je napraviti zahvat. Bila je prisiljena nastaviti trudnoću. Nakon što je rodila, dijete je dojila četiri dana da bi ono ipak na kraju preminulo.

Žalila se UN-u, država joj je morala isplatiti odštetu

U povijesnom slučaju sud u Peruu donio je presudu po kojoj je država K.L. morala isplatiti odštetu. Ona je u suradnji s odvjetnicima koji se bore za ljudska prava podigla žalbu i poslala je u Odbor za ljudska prava UN-a u Ženevi. Odbor je 2005. godine zaključio da je država Peru prekršila nekoliko članaka Međunarodne konvencije o civilnim i političkim pravima te je naredio da se K.L. isplati odšteta.

PARADŽIKOVIĆ PODIJELILA 'Trudnoj prijateljici beba ima tumor. Poslali su je doma da beba umre u njoj! Pomozite'

Zbog ‘okrutnog, nehumanog i ponižavajućeg postupanja‘ reparacija 2016., 15 godina kasnije, konačno bila i izvršena. Ta slučaj predstavlja presedan jer je to prvi put u povijesti da je Odbor UN-a smatrao neku državu osobno odgovornom za propust onemogućavanja pristupa sigurnom i legalnom abortusu.

Većina žena kod teških malformacija ploda želi pobačaj

Većina žena, kada im se prenatalnom dijagnozom detektira anencefalija kod ploda, odlučuje se na pobačaj jer istraživanja pokazuju kako se ta djeca u većini slučajeva rađaju mrtva ili umiru nedugo nakon poroda. Prema istraživanjima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) čak 83% žena u takvim situacijama odlučuje se na pobačaj. Naravno, ta opcija je dostupna samo onim ženama koje žive u zemljama u kojima je pobačaj legalan. One koje nemaju pristup pobačaju prisiljene su zadržati dijete, a rizik za majku u ovim situacijama neizmjerno je velik, prenosi portal Vox Feminae.

ISCURIO NACRT ZAKONA Amerikanci prosvjeduju zbog moguće zabrane pobačaja

Tijekom pregovora s državom Peru oko slučaja K.L. odvjetnici su prihvatili još jedan slučaj protiv Perua i pobijedili. Radilo se o još jednoj tinejdžerici kojoj su odbili napraviti medicinski induciran pobačaj.

Ovaj slučaj bio je instrumentalan u odluci koju je država Peru donijela 2014. godine kada su usvojili nacionalne smjernice za sigurne usluge pobačaja. Otada je veći postotak žena ipak uspio pristupiti usluzi sigurnog i legalnog pobačaja.