News

Komentari 8

'Moratorij na prodaju zemljišta strancima je jako važna odluka'

'Moratorij na prodaju zemljišta strancima je jako važna odluka'

Hrvatska je imala pravo na razdoblje od sedam godina tijekom kojeg vrijedi taj moratorij, no Europska komisija je upravo sad, 17. lipnja, objavila kako se ta odluka produžuje za tri godine

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković ocijenila je u srijedu kako je trogodišnje produženje moratorija na prodaju hrvatskog poljoprivrednog zemljišta strancima važna odluka, jer se u tom razdoblju, budući da hrvatski poljoprivrednik još nije dovoljno snažan da može na ravnopravan način sa strancima sudjelovati u mogućnostima za kupnju poljoprivrednog zemljišta. 

Europska komisija (EK) je 16. lipnja usvojila odluku kojom se produžava prijelazno razdoblje tijekom kojega državljani Europske unije ne mogu stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, a ta je odluka danas, 17. lipnja, objavljena u službenom glasilu Europske unije. 

- Današnjom odlukom EK osigurava se dodatno razdoblje od tri godine koje treba iskoristiti za puno iskorištenje potencijala poljoprivrede vraćanjem što je moguće više poljoprivrednih površina u proizvodnu funkciju - istaknuli su danas iz Ministarstva poljoprivrede.

Naime, ugovorom o pristupanju EU Hrvatskoj odobreno prijelazno razdoblje od sedam godina tijekom kojega vrijedi zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta državljanima drugih država članica EU-a.

Prijelazno razdoblje, koje istječe krajem lipnja ove godine, utvrđeno je kako bi se spriječio rast cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nakon pristupanja EU, a do kojega bi moglo doći zbog veće kupovne moći državljana pojedinih država članica. Time bi se otežalo stjecanje poljoprivrednog zemljišta za hrvatske poljoprivrednike i usporilo nužno restrukturiranje poljoprivrednog sektora, pojašnjavaju iz resornog ministarstva. 

Ugovorom o pristupanju predviđena je mogućnost produženja sedmogodišnjeg prijelaznog razdoblja za dodatne tri godine, ako se pokaže da hrvatsko tržište poljoprivrednog zemljišta još uvijek nije dovoljno stabilno te da i dalje postoji rizik značajnijeg povećanja cijena u slučaju njegovog otvaranja za strane državljane.

Zahtjev podnesen u studenom

Vučković je u izjavi novinarima podsjetila je da Ministarstvo službeni zahtjev podnijelo 15. studenog 2019., a izrađivao se na temelju podataka dobivenih od Državne geodetske uprave, Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave i Agencije za plaćanje u poljoprivredi.

Zahtjevu za produženje, kako je kazala, pristupilo se jer "još uvijek nisu postignuti uvjeti koji bi našeg potencijalnog kupca poljoprivrednog zemljišta, a takav nam je u fokusu, koji je tu i koji će ostati tu, doveli u ravnopravan položaj s ostalim stanovnicima Europske unije".

Iako je prisutan napredak vezan za ključne pokazatelje, koji govore da se ipak donekle smanjuje razlika i u kupovnoj moći između državljana EU i državljana Hrvatske, i u cijeni poljoprivrednog zemljišta, te iako je proces razminiranja poljoprivrednog zemljišta značajno uznapredovao, kao i proces rješavanja predmeta o povratu, hrvatski poljoprivrednik još nije dovoljno osnažen da može na ravnopravan način sudjelovati u mogućnostima za kupnju poljoprivrednog zemljišta, kazala je.

- Kupovna moć hrvatskih građana se podiže i mislimo da u ove tri godine, uz određene izmjene programa pa čak i regulative koje se odnosi na zemljište, možemo osigurati ravnopravan položaj hrvatskih građana i poljoprivrednika, tj. stanovnika ruralnih prostora - istaknula je.

Osvrnula se i na komentare da stranci već mogu kupovati poljoprivredno zemljište te da je ova odluka EK više "priča" nego važna činjenica.

U Hrvatskoj se može kupovati poljoprivredno zemljište ako netko osnuje pravni subjekt, tj. tvrtku ili u skladu s nekim drugim međunarodnim ugovorima, ali pod uvjetom reciprociteta - ono što vrijedi za stranca u Hrvatskoj mora vrijediti za Hrvata u njegovoj zemlji. Nije isto kad pravni subjekt osnuje tvrtku, jer ta tvrtka mora ovdje poslovati, zapošljavati i plaćati poreze ili kad netko bez sjedišta i prebivališta može kupovati poljoprivredno zemljište, objasnila je.

- Dobro je što smo se izborili za ovo prijelazno razdoblje koje će ojačati naše ljude i osigurati da poljoprivredno zemljište zakupljuju ili kupuju oni koji će tu doista živjeti i stvarati bile to fizičke ili pravne osobe - poručila je.

'Rok se više ne može produžiti'

Na novinarski upit koje su pozitivne strane toga da se strancima omogući kupnja zemljišta, kazala je da smo ugovorom o pristupanju EU prihvatili načelo slobode kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi.

Međutim, navela je, s obzirom na ključne pokazatelje, još nemamo potpuno ravnopravan položaj - naše zemljište je jeftinije u odnosu na veliku većinu članica EU, naši državljani imaju manju kupovnu moć i imamo manju snagu poljoprivrednog gospodarstva, kazala je napominjući kako je zbog toga dobro ovo prijelazno razdoblje.

Sloboda kretanja roba, usluga, kapitala ima svoje dobre stane, pa će naši građani kad ojačaju moći će kupovati nekretninu tamo gdje žele i gdje imaju svoj poslovni interes, rekla je Vučković.

Ta sloboda u oba smjera generalno donosi svoje prednosti, ali u ovom trenutku, s obzirom na razlike u ključnim ekonomskim, socijalnim i nekim drugim pokazateljima nemamo ravnopravan položaj i postoji rizik da će oni sa snažnijom kupovnom moći kupiti prije od hrvatskih građana, rekla je.

Na pitanje može li se produžiti rok nakon tri godine rekla je da se ne može.

 

Najčitaniji članci