Most traži odgovore o sudbini troske iz Crnog brda

Sisačko-moslavački Most zatražio je u četvrtak od Vlade, Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša, Državnog inspektorata i Sisačko-moslavačke županije dokumentaciju o sudbini troske uklonjene sa lokacije "Crno brdo" u Biljanima Donjim i obrađene u tvrtki Kemokop u Sisku.

Most navodi da je prema službenoj objavi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sa „Crnog brda“ uklonjeno i oporabljeno približno 124.000 tona silikomanganske troske, no prema ranijoj dokumentaciji i javnim podacima navodile su se količine od približno 140.000 tona, pa stoga traže odgovor što se dogodilo s razlikom između tih količina i gdje je završila svaka tona materijala.

Napominju kako je važno razlikovati obradu otpada od njegove konačne uporabe.

POZIVAJU NA OTPOR Most protiv spaljivanja otpada iz Gospića u našičkoj cementari: 'Slavonci ne smiju šutjeti...'

"Ranija stručna ispitivanja, uključujući ispitivanja Ascon Instituta, pokazala su da se troska ne treba koristiti samostalno, već pod određenim uvjetima kao sastavni dio vezanih betonskih ili bitumenskih mješavina. Istodobno, dokumentacija povezana s obradom u Kemokop-u opisuje postupke poput drobljenja i prosijavanja. Zato tražimo odgovor na jednostavno pitanje: Nakon obrade - gdje je materijal stvarno završio? Ako je materijalu ukinut status otpada, tražimo i dokumentaciju koja dokazuje da su za to bili ispunjeni svi zakonski i okolišni uvjeti.", navode iz Mosta.

Od nadležnih tijela traže da dokumentiraju cijeli put materijala, za svaku fazu količinu, datum, lokaciju i dokument koji to potvrđuje.

"Posebno tražimo i podatke o dozvolama i postupanju s predmetnim materijalom u pogonima u Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i sve inspekcijske nadzore, analize, uzorkovanja, zapisnike i rješenja koja se odnose na uklanjanje, prijevoz, obradu i konačnu uporabu troske".

Sanacija „Crnog brda“ financirana je javnim sredstvima, a vrijednost projekta iznosi oko 17,5 milijuna eura. Stoga javnost ima pravo znati ne samo da je materijal uklonjen, nego i što je s njim učinjeno nakon uklanjanja.

"Ne tvrdimo unaprijed da je nešto nezakonito. Upravo zato tražimo dokumente. Ako je svih 124.000 tona zakonito uklonjeno, oporabljeno i sigurno iskorišteno, tada mora postojati potpuna dokumentacija koja to može dokazati. Crno brdo je možda fizički uklonjeno, ali odgovornost i sljedivost ne smiju nestati zajedno s njim", poručuju iz Mosta Sisačko-moslavačke županije.