Nakon Hladnog rata podzemne mreže bunkera po Europi počele su propadati, zanemarene od država. Ali ne i u Skandinaviji. Tamo se upravo grade i novi. Ruski napad je mogućnost, a mi smo bili naivni, govore oni
UKOPANI, NE POKOPANI
Mreža od 120.000 bunkera čuva Švedsku i Finsku: Godinama se pripremamo za napade iz Rusije
Hladni rat je završio i europske vlade nisu bunkere više smatrale prioritetima. Isključili smo mogućnost nuklearnog napada i opustili smo se. Ali ono što se dogodilo 2014. godine, kad je Rusija ušla na Krim, za nas je bio poziv za buđenje. Shvatili smo da smo bili naivni - ispričao je još tamo 2018. godine, četiri godine prije nego što će Rusija krenuti u potpuno ofenzivu, Ove Brunnstrom, glasnogovornik švedske civilne službe.
I od te 2014. godine Švedska je krenulo ubrzano raditi na pripremi i modernizaciji mreže svojih podzemnih bunkera. Prema procjenama nadležnih službi, na teritoriju ove skandinavske države trenutno postoji između 65.000 i 70.000 bunkera spremnih za prihvat gotovo 80 posto švedske populacije (cca 10 milijuna). Ista situacija je i u Finskoj. Švedskoj susjedna država raspolaže s mrežom od oko 55.000 podzemnih bunkera koji imaju dovoljno kapaciteta da prime cijelo stanovništvo (cca 5,5 mil).
Dvije države ovog su vikenda izrazile namjeru za pristupanje NATO savezu, što će se i dogoditi u kratkom roku. Očekivano, ovo je izazvalo bijes ruske strane, čiji je predsjednik Vladimir Putin potez nazvao "nepotrebnom pogreškom jer njima od nas ne prijeti nikakva prijetnja":
Ali Skandinavci itekako smatraju da prijetnja postoji. I neće si dozvoliti da budu nepripremljeni. I dok za vrijeme mira ti podzemni bunkeri funkcioniraju kao kina, klubovi, kafići, muzeji, crkve, sportski tereni... Čim Vlada izda zapovijed, u roku od 72 sata sve mora biti spremno 'tip-top' za prihvat potencijalnih 'izbjeglica' s površine.
I ne rade samo Skandinavci na modernizaciji starih bunkera. Svakodnevno se radi na novim podzemnim građevinama, koje onda postaju kino dvorane ili šoping centri, tvrde da tako ne narušavaju okoliš, ali jednom kad zatreba, ako zatreba, spremna su za prihvat desetaka tisuća ljudi.
Da je sve stvar pripreme i edukacije građana zaključila je davnih dana švedska Vlada. Oni su tako 2018. godine, dakle četiri godine prije nego što će rat buknuti u Europi, na kućne adrese baš svih svojih građana poslali pamflete na 20 stranica u kojima im savjetuju kako postupati u slučaju rata. Unutra imaju sve. Od uputa za pripremu hrane, izbjegavanje otrovnih kemikalija, upotrebu oružja, kako razlikovati 'fake news'...
- "Ako dođe kriza ili rat" pamflet je zamišljen kao dodatna edukacija našim građanima. Švedska je sigurnija od puno drugih država, ali uvijek postoji mogućnost prijetnje i zato moramo djelovati. Ako ste pripremljeni, onda je lakše djelovati - objasnio je 2018. godine za Guardian glasnogovornik švedske vlade.
- Društvo je ranjivo. Zato pojedinci moraju biti spremni kako bi pomogli. Pokušavamo ljudima 'popuniti rupe' u znanju s konkretnim informacijama - rekao je za isti medij Dan Eliasson, čija je državna agencija izradila pamflet, kojeg u cijelosti možete pregledati klikom OVDJE.
- Civilna obrana i zaštita je u našoj kulturi stvar solidarnosti - objašnjava za Foreign Policy Rossana Farboel, profesorica specijalizirana za Hladni rat na danskom sveučilištu u Aarhusu. Odmah nastavlja:
- Naš stav je da uvijek postoji netko koga se može spasiti. U prošlosti su ljudi, ma što god mislili o civilnoj zaštiti, pričali o tome jer su znali da postoji mogućnost nuklearnog napada. Postojao je dijalog u javnosti i gledalo se što se može bolje. S vremenom je to nestalo i to je problem. Nismo mentalno spremni za taj scenarij - priča profesorica Farboel.
I dok bunkeri po ostatku Europe propadaju i zanemareni su, u Skandinaviji je takav scenarij nemoguć.
- Imamo dugu tradiciju pripreme i spremnosti. Napad Rusije se ne mora dogoditi danas, sutra, našoj generaciji, idućoj generaciji... Ali uvijek treba biti spreman i imati rješenje - priča za ABC News Charly Salonius-Pasternak, vodeći istraživač s instituta za međunarodne odnose u Helsinkiju.
- Moramo se pobrinuti za svoje građane. Za to smo plaćeni i to je naš posao - dodaje,Tomi Rask, član civilne zaštite Helsinkija, javlja NY Times.
U Švedskoj dužnosnici daju u principu iste izjave. U tom dijelu svijeta ljudi u državnim firmama svoj posao rade odgovorno i ne misle na vlastiti džep.
- Ljudi znaju gdje im je najbliži "Skyddsrum". Prije to možda i nije bilo tako, ali sad se sve promijenilo - priča jedan član švedske civilne zaštite. Za svaki slučaj, vlast je razvila i aplikaciju na kojoj možete vidjeti gdje vam se nalazi najbliže sklonište. Klikom ovdje možete vidjeti kako to izgleda.
Unatoč zavidnom statusu pripreme, švedski građani zahtijevaju od vladajućih da nastave s gradnjom novih bunkera. Ne zanima ih cijena, zanima ih sigurnost te ističu kako između 20 i 30 populacije nema pristup skloništu. Vlada, zamislite samo to, sluša svoje građane te se novi bunkeri grade, piše švedski portal Local. Uskoro će se tako izgraditi na desetke, ako ne i stotine novih bunkera koji će moći primiti još 50.000 tisuća Šveđana. Cijena projekta je oko milijardu kruna (95 mil. eura).
I dok Švedska pred sobom ima još nešto posla, Finci su pripremljeni, koliko jedna država može biti pripremljena za nuklearni rat i invaziju... Helsinki tako nosi i neslužbenu titulu 'najsigurnijeg svjetskog grada'. Ispod finske metropole se nalazi čak 5500 podzemnih bunkera i skloništa povezanih nizom tunela dugim 330 kilometara. U njima ima mjesta za svakog od 660.000 stanovnika Helsinkija, plus još 100.000-ak tisuća ljudi, procjenjuju vlasti.
U glavnim gradskim bunkerima se u svakom trenutku nalazi dovoljno hrane i vode za 14 dana, puno njih je tunelima povezano s trgovinama, lanac opskrbe je osiguran i prema procjenama državnih službi u njima se bez problema može lagodno živjeti mjesecima
- Poruka ovih bunkera je da će Finska preživjeti. Spremni smo na sve.- govore članovi finske civilne službe.
U ovoj državi prema zakonu, kao i u Švedskoj, građevine iznad određene kvadrature (cca 1000 kvadrata) moraju imati skloništa u koja moraju ulagati. Iako se, kao što smo napisali na početku teksta, to dugo vremena činilo nepotrebnim troškom, u ovom trenutku, kad su ruske prijetnje sve glasnije i mogućnost rata sve veća, nitko u Skandinaviji ne žali za potrošenim novcem...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
