Nacionalisti osvajaju Europu, a migranti su im glavno oružje

Diljem Europe nacionalističke, protuimigrantske i ekstremno desne stranke iz dana u dan dobivaju na popularnosti. U nekim državama čak su preuzele i vlast dok su u drugima postale najjače oporbene stranke. Svoj uzlet mogu zahvaliti, između ostalog, prosvjedu birača protiv političkog establishmenta, financijskoj krizi, strahu domaćeg stanovništva od migranata...

Osim toga, Europljani se takvim opcijama okreću i zbog straha od globalizacije te gubitka nacionalnog identiteta. Anti-islamska retorika, euroskepticizam i rezerviran stav prema izbjeglicama su, čini se, ono čime danas možete pridobiti milijune birača na kontinentu. 

Pogledajmo u kojim su sve europskim državama desne stranke na vlasti ili blizu nje:

Italija

Vlast je nedavno preuzela koalicija ekstremno desne stranke Liga i antisistemskog pokreta Pet zvijezda. Njihov uspon počeo je nakon što je Italiju prije 10 godina zahvatila financijska kriza te nakon što je zemlja postala glavna destinacija za migrante sa sjevera Afrike. Liga je posljednjih godina dana promijenila retoriku pa je tako umjesto zagovaranja neovisnosti sjevera Italije od juga krenula govoriti o deportacijama migranata. Poručili su i da Sicilija više ne bi trebala biti europski izbjeglički kamp. Obje članice koalicije nisu sretne s eurom i imaju rezerviran stav prema EU.

Njemačka

Prije samo pet godina osnovana je stranka Alternativa za Njemačku (AfD), a na lanjskim izborima uspjela je ući u Bundestag. Od svog početka protive se euru, zagovaraju anti-useljeničku politiku i šire strah od islama. Lidere stranke optužuje se da kopiraju nacističke vođe. Njihov uspjeh na izborima, na kojima su osvojili 12,9 posto glasova, pripisuje se prosvjedu protiv politike otvorenih vrata koju je prema izbjeglicama vodila kancelarka Angela Merkel. 

Austrija

Krajnje desni FPÖ postao je koalicijski partner konzervativcima i njihovom vođi Sebastianu Kurzu. Kao i u Njemačkoj, težište njihovog programa bilo je na zaustavljanju migracija. Takvoj retorici se u kampanji pridružio i Kurz kojeg je FPÖ tada optuživao da im krade teme i ideje. Nakon pobjede na izborima, koalicija je iznijela prijedloge za zabranom nošenja marama djevojčicama mlađim od 10 godina i oduzimanjem mobitela migrantima. 

Francuska

Unatoč pokušajima, krajnje desna Marine Le Pen nije uspjela svoju Nacionalnu frontu dovesti u politički mainstream, a na predsjedničkim izborima u svibnju 2017. porazio ju je Emmanuel Macron. No, ova protivnica Europske unije, eura i migracija daleko je od svog političkog kraja. Odlučila je svoju stranku preimenovati u Nacionalni pokreti i ponešto omekšati stavove kako bi pridobila što više birača.

Mađarska

Iako Orbanov Fidesz u svojoj definiciji nije krajnje desna stranka, teme o kojima njen lider i mađarski premijer Viktor Orban govori i odluke koje donosi vrlo su bliske tom dijelu političkog spektra. Žilet-žica na granici, rigorozna politika prema migrantima, odbijanje europskih kvota, opisivanje muslimana kao prijetnje za identitet Europe, traženje unutarnjih neprijatelja dio su stvari na kojima dobiva izbore i drži svoju stranku na vlasti. 

Poljska

I u ovoj zemlji vladajuća stranka Pravo i pravda svoju pobjedu na izborima 2015. može dijelom zahvaliti migrantima protiv čijeg useljavanja su se često izjašnjavali. Dolaskom na vlast, preuzeli su kontrolu nad javnim medijima i predstavili reforme koje bi omogućile miješanje politike u sudstvo. Zbog su došli na udar kritika EU. Vladajuća stranka podržala je i građanske inicijative koje praktički traže zabranu pobačaja. Predložili su i kontroverzni zakon prema kojem bi bilo ilegalno optužiti poljski narod ili državu za sudjelovanje u holokaustu. U EU su to shvatili kao pokušaj da se s nekim nacističkih zločinaca iz Poljske spere ljaga. 

Švedska

Izbori su u rujnu, a podrška krajnje desnim Švedskim demokratima (SD) kontinuirano raste. Njihova politika temelji se na ograničavanju migracija, odustajanju od multikulturalnog društva i jačim kontrolama na granicama. Iako zasad nisu najpopularnija stranka, u kratko vrijeme postali su drugi po snazi. 

Slovenija

Iako još nije formirala vlast, stranka Janeza Janše koji se također okomio na migrante osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima početkom lipnja. Janša je u kampanji govorio kako želi da u njihovoj zemlji Slovenci budu na prvom mjestu. Upalilo je iako je u zemlji vrlo malo tražitelja azila - većina migranata Sloveniju koristi samo kao prolaz do zapada. Protivnici su Janšu optuživali za kopiranje Orbanove retorike, a neki mediji čak neslužbeno objavljivali kako mu upravo Orban djelomično financira kampanju. Predsjednik Borut Pahor izjavio je kako će Janši prvo ponuditi mandat za sastavljanje nove vlade, ali još je uvijek neizvjesno hoće li on u tome uspjeti jer nema osobito velik koalicijski potencijal.