Najviše necijepljenih je među mladima, boje se nuspojava, 40 posto kaže da se neće ni cijepiti

Gotovo pola populacije cijepljeno je jednom dozom cjepiva. Najveći udio cijepljenih je među starijima od 60 godina (njih preko 60 posto), dok udio necijepljenih među mlađima od 29 godina iznosi preko 70%, pokazuje novo istraživanje koje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS.

POGLEDAJTE VIDEO

Pokretanje videa...

VIDEO

Cijepljenje i potvrde | Video: 24sata/pixsell

Zaštita vlastitog zdravlja najčešći je razlog za cijepljenje kod ispitanika starije dobi, a 44 posto ih je kao motiv imalo zaštitu drugih. Za 37 posto ispitanih, prvenstveno mlađih od 29 godina, motiv za cijepljenje bila je sloboda kretanja i druženje, a za 36 posto, najviše onih srednje dobi, razlog je povratak normalnom životu. Priroda posla bila je motiv za 18 posto građana.

Necijepljenih je najviše među mlađima od 29 godina, a glavni razlog za 28 posto ispitanika je strah od neistraženih nuspojava cjepiva i posljedica. 23 posto građana ne želi da im se nameće što da rade, 21 posto njih boji se poznatih nuspojava, a farmaceutskoj industriji ne vjeruje 18 posto. Kod mladih, osim što smatraju da cjepivo ne štiti dovoljno, pojavljuje se i strah da bi zbog cjepiva mogli imati problema s reproduktivnim zdravljem.

NAJGORI GDJE JE NAJTEŽE Cijepljenje je praktički stalo, a obnova Zagreba nije ni počela. To je kolaps Vladinih planova

Među necijepljenima, gotovo 40 posto ih je izrazilo da ih ništa ne bi moglo potaknuti na cijepljenje. Ostale bi mogla potaknuti prvenstveno dodatne istraživanja o neštetnosti cjepiva, a 17 posto bi ih se cijepilo ako bi to od njih zahtijevali na poslu. Na 11 posto mogli bi utjecati obitelj i prijatelji. Novčana nagrada motivirala bi 8 posto građana, ali ne pretjerano one starije od 60 godina, dok je, među 7 posto građana koji su se spremni cijepiti zbog posla ili putovanja, najviše mladih, navodi Nova TV.

U vezi informacija o cjepivima i situaciji oko pandemije COVID-19, ispitanici su odgovorili da vjeruju znanstvenicima, stručnjacima i liječnicima. Pritom stariji građani više vjeruju Stožeru, a mladi više vjeruju informacijama iz socijalnog okruženja i farmaceutskoj industriji, dok stariji imaju više povjerenja u Stožer.