'Najviše se kvare mobiteli i tableti, a popravci na uređajima su nedostupni ili neisplativi'

Za preko 90 posto građana cijena je prvi razlog prema kojem biraju elektroničke uređaje. Drugi je kvaliteta, zatim duljina jamstva, dostupnost servisa i rezervnih dijelova, potom zemlja porijekla i, nažalost, na zadnjem mjestu je utjecaj na okoliš, istaknula je SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan predstavljajući rezultate istraživanja koje je provela o pravu na popravak elektroničkih uređaja.

U istraživanju je sudjelovalo 800 ispitanika, a ono pokazuje nadalje da najviše njih u slučaju reklamacije vjeruje udrugama potrošača. 

- To je vrlo zanimljivo i smatram da je upravo zbog toga tragedija što su udruge potrošača u Hrvatskoj potpuno gurnute u stranu. Udruge potrošača su imale besplatno pravno savjetovalište i na taj način štedjele tisuće kuna našim građanima kroz pravne savjete. Taj način rada je ukinut i građani više nemaju tu mogućnost - rekla je. 

'TO JE NEDOPUSTIVO' Borzan: Cijene punjača su i do 300 kuna, moramo osigurati i da uređaji toliko pojeftine

Sljedeći kojem će se građanin obratiti u slučaju reklamacije je trgovac, zatim proizvođač, a tek 18 posto njih vjeruje državnim institucijama. 

Najviše se kvare mobiteli, najmanje mikrovalne pećnice

Prema dojmu građana najbrže i najviše se kvare mobiteli, tableti i printeri, sušilice, perilice za rublje i laptopi, a najmanje mikrovalne pećnice, digitalni fotoaparati i kamere. 

- Do sada sada su zakonski uređeni hladnjaci i slični uređaji, koji nisu osobito problematični građanima, a mobiteli i printeri, koji su broj jedan i dva u svim državama članicama, se ne rješavaju što je, nažalost, odraz izrazito jakog utjecaja lobista - poručila je. 

Na pitanje zašto su kupili novi uređaj, preko 80 posto ispitanika kao razloge je navelo neisplativost popravka, ali i što nisu imali dostupnu mogućnost popraviti stari. Preko 40 posto jer im servis nije bio dostupan, a preko 20 posto njih zato što im žalba nije bila uvažena na kupljeni neispravan uređaj, a to je, naglašava Borzan, posebno zabrinjavajuće. 

- Po meni je ovo zaista žalosno jer mi želimo s jedne strane zaštititi potrošače da ne troše novce kupujući iznova nove uređaje, a s druge strane, obzirom da je EU izrazito sada zeleno orijentirana, potaknuti ih da ne kupuju nove aparate i čuvaju okoliš. A preko 80 posto građana kupuje nove jer nisu mogli popraviti stari iz nekog razloga. Servisi se gase, to je postao neisplativ posao. Ima ih u većim gradovima dok ćete ih u manjima vrlo rijetko naći. U Njemačkoj je u jednoj godini ugašeno preko 13 posto servisa - kaže Borzan. 

JALNUŠKI DILETANTI Borzan je izborila zabranu da se uređaji programirano kvare. A kolege iz HDZ-a glasale protiv

Borzan radi na Rezoluciji o pravu na popravak

Zaključno, 95 posto ispitanika smatra da rezervni dijelovi trebaju biti dostupniji, 94,3 posto da se baterije na uređajima moraju lakše zamijeniti, 94 posto njih da bi uređaji trebali trajati duže, kao i da bi proizvođači trebali snositi dio odgovornosti za neispravne uređaje, a ne samo trgovci. Da su rezervni dijelovi preskupi u odnosu na cijenu novog uređaja ističe 90 posto građana. Smatraju i da dokazivanje da je uređaj neispravan ne bi trebalo biti na potrošaču nego na trgovcu, da bi na uređajima trebalo biti označeno da li je moguće lako i jeftino ih popraviti, ali i da bi trebali biti omogućeni manji popravci bez utjecaja na jamstvo.

- Što se tiče oznake popravljivosti, takav zakon već postoji u Francuskoj, sada se uvodi u Belgiji. Ja sam imala iskustvo na tabletu kada sam razbila ekran pa su mi rekli da ga ne mogu popraviti, a uređaj potpuno ispravan i relativno nov. Rekli su mi i da sam trebala gledati oznaku popravljivosti, koja je bila 1 za taj uređaj. Ja to nisam znala, na uređaju nije postojala takva vrsta oznake. Da jest, vjerojatno bih razmislila da li bih ga kupila - navela je dodavši kako će podaci ovog istraživanja biti ugrađeni u Rezoluciji o pravu na popravak Europskog parlamenta, čija je upravo ona jedna od autorica, a koja, među ostalim, poziva i na uvođenje nove oznake popravljivosti. Po njoj će na svakom uređaju trebati biti označeno koliko je očekivano vrijeme trajanja, kakva je dostupnost i cijena rezervnih dijelova i servisa. 

KRITIZIRALA ŽALAC Borzan: 'Je li Vlada u svoj plan povlačenja novca iz EU stavila projekt ugradnje dizala?'

- Uskoro počinjemo na njenoj izradi nakon čega će ju negdje u ožujku Europski parlament izglasati, a potom očekujemo da EK reagira vrlo brzo i da na proljeće krenemo s radom na zakonu, koji će građanima omogućiti bolje uvjete na tržištu, odnosno sve ovo o čemu pričamo danas kao problem i kroz taj zakon bismo to trebali ispraviti - najavila je. 

'Proizvođači će se kažnjavati'

Naglasila je i kako postoji vrlo visok postotak građana koji vjeruju da se kvarovi ne događaju slučajno nakon isteka jamstva. 

- Ljudi primjećuju da uređaje koje danas kupuju, kada je tehnologija naprednija, daleko manje traju od onih koji su kupovali naši roditelji, bake i djedovi šezdesetih i sedamdesetih godina, što nema logike. Ako bude sve onako kako sam ja zamislila, mi ćemo kazniti proizvođače. Na svaki se način ljude motivira da kupuju nove uređaje i u tom smislu proizvođači moraju veći dio tereta i krize koja dolazi i zaštite okoliša podnijeti i sami jer ovakvom bezbrižnom politikom srljamo u situaciju koja je neodrživa i to se mora mijenjati - rekla je. 

Savjetuje građanima da gledaju do kad je jamstvo na uređaj jer onda barem imaju koliku-toliku zaštitu. 

- Većina se uređaja kvari nakon dvije do tri godine, kad uglavnom ističu jamstva. Je li to slučajno ili ne, to ćemo kroz istraživanja još dokazati. Europska komisija radi svoje istraživanje na tu temu, ali ono je dugotrajno. I to će biti, također, nama zakonodavcima još jedna smjernica vodilja u kojem smjeru trebamo ići - rekla je. 

BORZAN UPOZORAVA 'Veliki proizvođači nezdrave hrane i pića reklamama ciljaju djecu i ignoriraju EU sporazum'

'Vlada ne mora čekati Direktive EU'

Na pitanje mora li Hrvatska u tom smislu čekati Direktive iz EU, Borzan je naglasila kako naša Vlada sve teme koje ona otvara može napraviti sama ne čekajući EU. 

- Mi smo na dnu po pravima potrošača i čak se po nekim primjerima koje je lakše provesti u praksu se ništa ne događa. Evo, primjerice, ja sam imala inicijativu da se djeci i mladima do 18 godina zabrani prodaja energetskih pića. Mi u Hrvatskoj nemamo industrije koja proizvodi ta pića niti njihovu ambalažu da bi se mogao gledati gospodarski interes, no iz nekog razloga Hrvatska ne donosi izmjene zakona i kada slušate objašnjenja ministara onda možete vidjeti da se koriste lobističkim tezama udruženja Energy drink Europe. Očigledno nekakav utjecaj postoji. Ili je u pitanju inertnost, nezainteresiranost, ne znam što. U nekim zemljama, poput Francuske, ima dobrih zakonskih rješenja o zaštiti potrošača, koji se mogu preuzeti, no volje nema - kaže Borzan.