Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U Gospiću je utvrđeno da je ispod zakopanog otpada mikroplastika probila u podzemnu vodu nakon što su uzimali uzorke uzvodno i nizvodno.
Uskok je u ponedjeljak na službenoj stranici objavio nalaz vještačenja o zagađenju podzemnih voda opasnom mikroplastikom i 'vječnim kemikalijama'. To vještačenje dovršeno je prije mjesec dana, a na dokumentu Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer" kao datum izrade stoji 7. kolovoza 2026. godine.
Nalaz za Gospić je objavljen jučer, isti dan kada i opširno vještačenje za varaždinsku lokaciju na kojoj je Tipos resurs ostavio odložen otpad i potvrđeno je da je zakopao barem 30 tona mulja. Taj dokument za Varaždin koji je izradio Geotehnički fakultet na 168 stranica, nosi nadnevak: 1. rujna 2026. godine. Nije jasno jesu li u Uskoku čekali i taj drugi nalaz da ih zajedno objave. U svakom slučaju, odluku o objavi zbog opravdanog javnog interesa donosi glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. Nalaz je na objavu čekao punih trideset dana, a Uskok ga je objavio dva dana nakon velikog prosvjeda u Zagrebu na kojem su bili deseci tisuća ljudi.
O ovome se na društvenim mrežama oglasila i zastupnica Dalija Orešković.
- Pogledajte datum na danas objavljenom nalazu Instituta za vode, 9. kolovoza 2026.g., i pogledajte koje funkcije je ravnatelj Mario Šiljeg obavljao prije. Državni tajnik, zatim privremeni voditelj ministarstva zaštite okoliša nakon smjene Mostovih ministara. Može se zaključiti da je čovjek od povjerenja Andreja Plenkovića, a postavljanje takvih, HDZ-u uvijek dobro dođe.
Plastika, tekstil, guma, medicinski i sanitarni otpad, metal, 30 tona otpadnog mulja, bakterije fekalnog podrijetla te lokalno povišene koncentracije metala. Sve to pronađeno je u Varaždinu, na lokaciji nekadašnje tvornice Florijan Bobić koju je do uhićenja bračnog para Šincek koristila njihova tvrtka Tipos Resurs.
Prema vještačenju kojeg je objavio Uskok, a koji je dio dokaznog materijala u ovom postupku, vještak je procijenio da se na toj lokaciji nalazi oko 1.300 tona heterogenog, višeslojnog i mehanički obrađenog miješanog otpada, pretežno klasificiranog kao 19 12 12, u kojem su pronađeni plastika, tekstil, guma, metali, medicinski i sanitarni otpad, mikroplastika, bakterije fekalnog podrijetla te lokalno povišene koncentracije metala. Ovaj ključni broj je važan, jer je za njega tvrtka u jednom trenu imala dozvolu, no ta dozvola ne znači da su sve mogli zakapati ili bacati. Uz to, definitivno nisu imali dozvolu za infektivno upitan medicinski otpad nego za lijekove koji spadaju u neopasnu kategoriju.
Vještaci zaključuju da je u neposrednom kontaktnom tlu došlo do lokalnog opterećenja metalima i promjene kemijskog sastava tla, posebice zbog bakra, cinka i olova. Ipak, nisu utvrdili dokaze da se onečišćenje proširilo na cijelu lokaciju, te za sad nema ugroze za lokalno stanovništvo.
Jedno od važnijih pitanja vještačenja bio je mogući utjecaj otpada na podzemne vode. Lokacija se nalazi na vrlo propusnom šljunkovitom vodonosniku i nema zaštitni sloj ni uređen sustav odvodnje, zbog čega oborinska voda može prolaziti kroz nasuti otpad i ispirati pojedine tvari.
Vještaci ipak nisu utvrdili da je već došlo do onečišćenja varaždinskog vodonosnika ili vodocrpilišta. Najbliži bunari vodocrpilišta Bartolovec udaljeni su oko 6,2 kilometra, ali stručnjaci upozoravaju da hidrogeološki uvjeti omogućuju potencijalnu migraciju otopljenih onečišćujućih tvari prema podzemnim vodama.Najbliže kuće nalaze se oko 650 metara od lokacije, a vegetacija trenutačno smanjuje mogućnost širenja prašine. Međutim, u nalazu se upozorava na potencijalnu izloženost ljudi koji dolaze u neposredan kontakt s otpadom, primjerice radnika tijekom njegova uklanjanja, zbog prisutnosti mikroplastike, metala, mikroorganizama i kontaminiranog sedimenta.
U Gospiću je utvrđeno da je ispod zakopanog otpada mikroplastika probila u podzemnu vodu nakon što su uzimali uzorke uzvodno i nizvodno.
Cilj je bio utvrditi prisutnost mikroplastike, broj i veličinu čestica te identificirati polimere od kojih su nastale. Najveće opterećenje pronađeno je na lokaciji Trag K, koja se nalazi najbliže odlagalištu.
U uzorku K37 utvrđena je vrlo visoka masena koncentracija mikroplastike od oko 737 mikrograma po litri, dok je u drugom uzorku iz iste bušotine K38 pronađeno čak 130 potvrđenih čestica prioritetnih polimera po litri. U toj vodi identificirani su polimeri koji se uobičajeno koriste za proizvodnju plastične ambalaže i drugih plastičnih proizvoda. Na lokaciji Trag N opterećenje je bilo znatno manje. U jednom uzorku identificirano je samo nekoliko čestica polimera, dok u drugom nije potvrđena mikroplastika među analiziranim prioritetnim polimerima. Institut pritom upozorava da razlike između dvaju uzorkovanja mogu biti posljedica promjene hidrogeoloških uvjeta i transporta čestica kroz podzemlje. Drugim riječima, iako neki tvrde da putovanje čestica nije moguće i da se ima vremena, stručnjaci sad crno na bijelo pišu da je migracija čestica itekako moguća. U jednom uzorku pronađeno je deset čestica polipropilena, uz vrlo malu masenu koncentraciju. To je važno jer sama količina čestica u vodi ne znači automatski i jednaku količinu plastike, većinu analiziranog materijala činile su mineralne ili druge neplastične čestice.
Jedan dio njihovog zaključka posebno je važan: raspodjela mikroplastike nije jednolična, a izrazito povećano opterećenje na lokaciji Trag K pokazuje da se radi o lokaliziranom izvoru opterećenja podzemne vode. Institut navodi da takav nalaz može biti povezan s neposrednim utjecajem izvora onečišćenja u blizini piezometra, ali za potvrdu uzročno-posljedične veze potrebno je dodatno praćenje. U analizi pišu i da ne mogu bez dodatnih mjerenja za sad točno reći izvor onečišćenja. Međutim, činjenica da je najzagađeniji uzorak iz bušotine neposredno kraj otpada realno demantira Josipa Šinceka, koji je u nedjelju ustvrdio da je PFAS u vodi možda i iz lokalnih septičkih jama. Ua sam proces protiv osumnjičenih je ovo važan nalaz jer se više ne radi samo o plastici pronađenoj u naslagama otpada. Analizom je mikroplastika potvrđena u samoj podzemnoj vodi, uključujući polimere poput polietilena, polipropilena, PET-a i polistirena. Samim time, imaju jači argument za strožu kaznu ako na sudu uspiju dokazati krivnju bračnog para Šincek i ortaka.
24sata © 2026
