Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković rekao je u utorak kako nema saznanja da je župan Ivo Žinić državnu kuću dobio još u travnju 1995., čak četiri mjeseca prije operacija Bljesak i Oluja
PLENKOVIĆ O ŽINIĆU
'Nije mi sve jasno oko toga. A mislite da ja imam vremena raditi screening nečije imovine?'
Nije mi sve jasno oko imovine župana Ive Žinića, to sam i rekao. Od sinoć se nije puno promijenilo što se tiče mojih saznanja, poručio je premijer Andrej Plenković novinarima na pitanje oko imovine Sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića.
Podsjetimo, kako su 24sata otkrila, Žinić živi u državnoj kući iako ima svoje nekretnine, a najam je plaćao samo od 2000. do 2008. i to u simboličnom iznosu od 100 kuna. Od 2008. nije platio ništa.
- Nismo se u HDZ-u bavili nečijom imovinom. Što vi mislite da ja kao premijer imam vremena raditi screening nečije imovine - rekao je dodavši kako ima dojam da novinari ponavljaju teze malih oporbenih stranaka.
Žinić dobio kuću četiri mjeseca prije operacija Bljesak i Oluja
Plenković, priznao je, nema informaciju o novim saznanjima da je Žinić kuću dobio još u travnju 1995., što su otkrili iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. To je četiri mjeseca prije akcije Bljesak i Oluja.
- Nije mi jasno kako su to mogli. Ja taj podatak nemam. Treba ispitati sve okolnosti - istaknuo je.
Na pitanje smatra li da HDZ-u situacija sa Žinićem šteti, Plenković poručuje da im sigurno ne koristi. No, nije precizirao njegovu sudbinu u stranci i na lokalnim izborima.
- Lokalni izbori su za tri mjeseca i tu ne možemo ništa jer nema mehanizma - rekao je na pitanje hoće li Žinić dočekati kraj mandata kao župan.
'Jedini način je da Žinić sam da ostavku'
Upitan je li rješenje da sam podnese ostavku, Plenković odgovara kako je da je to jedini način.
- Drugog načina nema. Šteta je tu, ja hoću da se to sve skupa rasvijetli i ispitaju okolnosti - rekao je.
Upitan jesu li u HDZ-u prije ove afere Žinića razmatrali ponovno kao kandidata za župana, kazao je da se prije afere i podataka koji su izašli u javnost uopće nisu time bavili. A hoće li ipak biti na listi HDZ-a, dodao je, reći će kada se rasvijetle sve okolnosti.
Na pitanje misli li i danas da se u slučaju Žinića radi o medijskoj hajci, Plenković je istaknuo kako on ni nije govorio u tom slučaju o medijskoj hajci, nego oko poslijeratne obnove.
- Jedna televizija snimila je jednu kuću koja je obnovljena nakon rata i zatim je krenula hajka koja je trajala desetak dana, a imala je za cilj stigmatizirati HDZ-ovu vlast iz tog vremena da je sve što je napravljeno u obnovi loše, da se kralo i da nije napravljeno kako je trebalo. Tada je obnavljano 5888 kuća i uparili su taj broj s više od 3700 objekata nakon potresa, a svega je 1,8 posto dobilo crvenu naljepnicu, odnosno, 69 objekata - poručio je naglasivši kako na aktualnom prijepodnevu nitko od oporbenih zastupnika nije ni spomenuo Istražno povjerenstvo, koje su htjeli osnovati upravo oko poslijeratne obnove.
- Nisu ni zucnuli o tome jer su nakon hajke stigle činjenice i Istražno povjerenstvo nije tema. Očekivao sam barem deset pitanja na temu. Nema hajke, postoje činjenice, a ne političko profiterstvo. Potres od 6,2 po Richteru je jak potres i ako su kuće blizu epicentra, onda, na žalost, stradaju. Ako je bilo propusta u obnovi, to se sve mora rasvijetliti i zato smo i objavili popis tvrtki koje su sudjelovale u obnovi jer nemamo nikakav interes da se to ne razotkrije do najsitnijih detalja - naglasio je.
'Gradonačelnica Siska nastoji politički profitirati uoči lokalnih izbora'
Što se tiče Zakona o obnovi, koji se proširuje na Sisačko-moslavačku i dijelove Karlovačke i Zagrebačke županije, ostalo je nejasno hoće li Siščani morati sudjelovati s 20 posto u obnovi. Dok se država dogovori je li Sisak hrvatski, poručuje sisačka gradonačelnica, SDP-ova Kristina Ikić Baniček, oni će sami početi obnavljati grad. Plenković poručuje kako su to izjave uoči lokalnih izbora.
- Nisam primijetio da u Vladi ili parlamentarnoj većini netko misli da Sisak nije hrvatski. Gradonačelnica koja, naravno, isto ide u lokalne izbore, nastoji politički profitirati iz ove situacije gdje joj država i sve institucije pomažu, gdje se radi zakon koji će pomoći cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji i koji će pomoći praktički svim građanima Siska. I ta priča da Vlada nastoji diskriminirati Siščane, jednostavno je lažna i ne stoji - rekao je dodavši kako je činjenica da je Sisak razvijeniji od ostatka Sisačko-moslavačke županije.
- To nije nešto što je nepoznato, možda gradonačelnici jest. To je sve demagogija i populizam na n-tu, da se dobro razumijemo - rekao je.
Hoće li Siščani financirati s 20 posto obnovu?
Na ponovljeni upit moraju li stanovnici Siska pripremiti 20 posto sredstava za obnovu svojih domova i da li oni, kao oni u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, spadaju pod dio Zakona koji propisuje financiranje u iznosu od 60 posto od strane države, 20 posto od strane županije i 20 posto vlastitih sredstava, Plenković je istaknuo kako za sada ne moraju pripremiti još ništa jer prvo Zakon treba proći raspravu u Saboru. A to je sutra na dnevnom redu.
- Postoji nešto što se zove procedura. Bitan element nitko ne spominje, a to je da smo taj Zakon donijeli nakon više mjeseci od potresa u Zagrebu, mi ga sad mijenjamo i širimo polje primjene, ali nemamo još cijelu sliku štete. Mi u ovom trenutku i da želimo, ne možemo 100 posto znati što je sve u Sisku oštećeno, kakve zgrade, tko su vlasnici. Prema ovim kriterijima koje Zakon sada predviđa, čini mi se da jako, jako, jako mali broj ljudi nije pokriven gotovo 100 posto - rekao je dodavši kako je njegov cilj najprije sa svim nadležnim službama što prije utvrditi ukupni broj oštećenih objekata.
- Pa će nam biti puno lakše to staviti u prihvatljiv zakonski okvir. Bit je da taj isti zakon, kad se netko drugi uputi na test njegove ustavnosti, ne padne na Ustavnom sudu. Ne znam da li shvaćate koliko je ovo sve enormno izdašno. Bavimo se sad malim brojem ljudi koji gledaju da li će pridonijeti - čemu? Pa vlastitom vlasništvu, a ne tuđem - naglasio je.
Otpis režija u Gradu Zagrebu onima koji žive u kontejnerima?
Vlada je otpisala za tri mjeseca račune za struju, grijanje i plin pogođenima u Sisačko-moslavačkoj i dijelovima Karlovačke i Zagrebačke županije. Na pitanje hoće li isto napraviti i za one koji žive u kontejnerima u Zagrebu nakon potresa u ožujku, što ga je upitao i predsjednik SDP-a Peđa Grbin istaknuvši da su se tim ljudima povećali računi za struju za 4000 kuna, Plenković je poručio kako to mora provjeriti.
- U svakom slučaju možemo reagirati na sličan način, a ove podatke koje je Grbin iznio, ja ne znam tko mu ih je dao i s kim je razgovarao pa netko ima 4000 kuna veći račun. Mi to možemo provjeriti, nisu to iznosi zbog kojih će HEP propasti - rekao je naglasivši i da treba voditi računa da je u Sisačko-moslavačkoj županiji potres bio jači.
- Napravili smo ono što smo smatrali da je ključno i nužno. Moram ponoviti ono što se zaboravlja, a to je da su svi oni koji su željeli privremeni smještaj i htjeli doći u neki hotel, drugi grad, drugu županiju, to i mogli od dana potresa. Mi govorimo o osiguravanju privremenog smještaja u situaciji gdje ljudi svojom voljom ne žele napustiti svoja sela i kuće. Bilo bi im i toplo, imali bi vode i struje, puno komfora u situaciji koja ih je, nažalost, zadesila - rekao je.
Bocnuo je i predsjednika HSS-a, Krešu Beljaka.
- Drago mi je da nas jedan od oporbenih zastupnika, Krešo Beljak, silno podržava i to je javno učinio - rekao je dodavši kako ne zna je li to signal da Beljak želi postati dio većine.
- Danas je toliko nahvalio našu Vladu, od poreznog rasterećenja, akcijskog plana za smanjivanje parafiskalnih nameta, neporeznih davanja i izrazio oduševljenje ministrom Ivanom Malenicom, što još nije viđeno kada je riječ o oporbenim zastupnicima. Imamo potencijalne obožavatelje parlamentarne većine iz stranke koja je nekada pripadala EPP-u i možda se i vrati jer HSS pripada desnom centru, a ne tamo gdje ga Beljak sada drži. No, vidim da pomalo dolazi na naš put - poručio je.
'Ne bavim se tračevima'
Iznenadilo ga je, kaže, što nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva HDZ-a ništa nije iscurilo u medije. Takve koji iznose o čemu se razgovaralo na zatvorenim sastancima nazvao je krticama. Na opasku da bi se trebao on pozabaviti tim ljudima jer su to ljudi koji su njegovi članovi i od njegovog povjerenja, Plenković ističe kako se, govoreći o HDZ-ovim sjednicama, radi o više od 100 ljudi, aludirajući da nisu svi uz njega.
- Većinom da, a ima netko tko je bolji s vašom kolegicom nego s predsjednikom Sabora ili sa mnom - istaknuo je dodavši kako tračevi nisu njegova tema.
- Nemam razloga demantirati nešto što uopće nije predmet razgovora za javnost. Ja da hoću imati javne interne sastanke, onda bi ih stavio na internet, a ne bi ih držao zatvorenima - poručio je na opasku da ni on ni predsjednik Sabora, ni itko iz HDZ-a nisu demantirali ono što je objavljeno nakon prošlotjedne sjednice Predsjedništva, da mediji uz ljevicu ruše HDZ.
Cijepljenje i nabavka cjepiva
Govoreći o cijepljenju i diplomatskom ratu oko raspodjele cjepiva, istaknuo je kako je on još prije mjesec dana rekao kako će to biti ključna tema na početku ove godine.
- I to se događa. Naš je pristup bio takav da smo išli zajedničkim putem, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU stvorila se globalna koalicija, u kojoj smo mi isto participirali, da se investiraju enormna sredstva u iznalaženje cjepiva. I to što su znanstvenici uspjeli u vrlo kratkom roku je fantastičan uspjeh - rekao je naglasivši kako je Hrvatska naručila i više nego dovoljno doza cjepiva.
- 1,9 milijuna Pfizera, skoro milijun Moderne, 2,7 milijuna doza AstraZenece, 900.000 doza Johnson&Johnsona i još postoje dva ili tri koji će doći. To sve podijelite s dva pa ćete vidjeti koji je to broj. Mi želimo osigurati dovoljno cjepiva da procijepimo gotovo sve. To bi bio idealan scenarij, nažalost, neće se svi cijepiti, ali ćemo procijepiti dovoljno ljudi, osobito one koji su najugroženiji - rekao je.
Za dva dana je upravo na tu temu sazvan i sastanak EU vijeća, dodao je.
- Ako smo se dogovorili na razini 27 da ćemo držati taj jedinstveni pristup, onda ga trebamo držati. Zemlje koje s time nisu vezane su spremne platiti više po dozi, dati nekoj kompaniji više nego je dogovoreno na ovaj način i onda je moguće da se događaju ovakve situacije, koje hodogram isporuke cjepiva čine kompleksnijim nego se činilo prije - rekao je.
Upitan hoće li se razgovarati na Vijeću o tzv Covid putovnicama, Plenković je istaknuo kako će prije svega razgovarati o brzini distribucije cjepiva.
- To nam je u ovom trenutku najbitnije, a nakon toga kako ćemo se spremati za neku drugu fazu, kad dođe do većeg broja procijepljenih ljudi uopće u Europi i svijetu. Netko od zastupnika je danas imao tezu da smo kupili više cjepiva nego je trebalo. Efekt zaštite od Covida bit će postignut tek ako se cijepe oni koji žele doći kod nas i koji su u susjedstvu, a možda nisu nabavili cjepivo. Pogledajte situaciju u nama bliskim zemljama gdje nema toliko cjepiva i sredstava i upravo je cilj EU da pomogne jer mi tu utakmicu moramo dobiti globalno. Bez toga ništa - naglasio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
